SlideShare a Scribd company logo

ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji

•
•
K
Kristijan Glavaš
1 of 37
Download to read offline
KRISTIJAN GLAVAŠ REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA U EUROPSKOJ UNIJI ZAVRŠNI RAD Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet - Zagreb Kolegij: Financijske institucije i tržišta Mentor: Doc. dr. sc. Ana Ivanišević Hernaus Broj indeksa autora: 0203004682 Zagreb, rujan 2016.
SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................. 1 1.1. Predmet i cilj rada ..................................................................................................................... 1 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja....................................................................................... 1 1.3. Sadržaj i struktura rada ............................................................................................................. 1 2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA ........................................................................................... 2 2.1. Važnost nadzora financijskog sektora....................................................................................... 2 2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora.......................................................................... 6 2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora................. 9 3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI ................... 12 3.1. Najvažniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije......................... 12 3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora ..................................... 18 4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE.... 21 4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije ................................................ 21 4.2. Koordinacija i usklađenost nacionalnih i zajedničkih supervizorskih tijela ........................... 25 4.3. Nedostaci i budući razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora ......................... 27 5. ZAKLJUČAK.................................................................................................................................... 30 LITERATURA...................................................................................................................................... 31 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 34
1 1. UVOD 1.1. Predmet i cilj rada Predmet ovog završnog rada jest analiza regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora, pri čemu se poseban naglasak stavlja na financijski sektor Europske unije. Osigurati stabilnost financijskog sustava ključna je zadaća svih regulatornih institucija, a ostvariti tu zadaću nije jednostavan zadatak. U Europskoj uniji kao kompleksnoj političko- ekonomskoj tvorevini sa mnoštvom međusobno suprotstavljenih ili podudarajućih institucija koje istom cilju teže na različite načine, taj zadatak još je kompleksniji. Cilj ovoga rada jest donijeti pregled regulativa i institucija koje imaju ključne uloge u njihovu donošenju te uz iznošenje aktualnih problema ponuditi prijedloge za rješavanje istih. 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja Za prikupljanje podataka iznesenih u radu korištena je prvenstveno metoda analize dostupne literature relevantne za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva rada, kako pretraživanjem baza podataka knjižnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, tako i web stranica relevantnih svjetskih i europskih financijskih institucija i organizacija. 1.3. Sadržaj i struktura rada U ovom radu objašnjena je važnost nadzora financijskog sektora s naglaskom na financijski sustav Europske unije. Rad je strukturiran u pet dijelova sa pripadajućim poglavljima. Nakon uvoda, govorimo o općenitoj važnosti nadzora financijskog sektora te kako se kroz povijest razvija sve do vremena nakon globalne financijske krize koja je svijet zadesila 2008./2009. godine. Zatim donosimo detaljan pregled regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije uz prikaz donošenja regulativa na europskoj razini. Četvrti dio govori o europskim institucijama koje su ključne u donošenju regulativa, na koji način su koordinirane sa nacionalnim institucijama koje se bave istom problematikom, te koje manjkavosti su vidljive u sadašnjem sustavu regulacije i nadzora financijskog sektora Europske unije i kako ih riješiti. Čitav rad zaokružen je zaključkom u kojem je donesen rezime ključnih razmišljanja vezanim uz nadzor financijskog sektora u Europskoj uniji.
2 2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA 2.1. Važnost nadzora financijskog sektora Financijski sektor tradicionalno je najjače reguliran sektor u svakoj ekonomiji. Može se reći da postoje tri osnovna cilja koji se nastoje ostvariti kroz regulaciju istoga: osiguranje sistemske stabilnosti financijskog sustava, osiguranje od monopolističkog ponašanja davatelja financijskih usluga i zaštita investitora. Regulacija financijskog sektora podrazumijeva postavljanje kontrolnih mehanizama i definiranje pravila za operacije financijskih institucija i tržišta pri čemu se implementacijom regulatornog okvira osigurava stabilnost i likvidnost financijskog sektora te poticanje efikasnosti i konkurentnosti.1 Zbog nebrojenih mogućnosti za zaradu koje financijski sektor nudi, temeljit i sveobuhvatan nadzor financijskog sektora nužan je preduvjet sprječavanja financijskih kriza koje uglavnom nastaju uslijed neetičnog ili čak ilegalnog poslovanja od strane sudionika na financijskim tržištima. Konstantno jačanje financijske regulacije uz praćenje najnovijih zbivanja na financijskim tržištima i prilagodbu regulativnih odredbi novim financijskim instrumentima, temeljna je zadaća svih institucija nadležnih za donošenje odluka o nadzoru nad financijskim sektorom radi očuvanja financijske stabilnosti.2 Slika 1 donosi prikaz potrebnog okvira za zaštitu stabilnosti financijskog sektora. 3 1 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69. 2 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 95-96. 3 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.
3 Slika 1 Okvir zaštite financijske stabilnosti Izvor: Vlahović, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 38. Budući da im je glavna misija zaštita i povećanje „javnog dobra“, tijela javnih vlasti pojedinih država imaju ključnu ulogu u procesu nadzora i regulacije financijskog sektora. „Stabilnost i otpornost financijskog sektora od posebne je važnosti za tijela javne vlasti u modernoj ekonomiji, budući da se radi o središtu: 1) sustava plaćanja i namire; 2) mobilizacije financijskih sredstava; 3) distribucije kredita; i 4) kreiranja sredstava plaćanja.“4 Također valja napomenuti kako se financijska regulacija osobito fokusira na banke, budući da one predstavljaju središte sustava plaćanja i namire te kroz proces financiranja pojedinaca, poduzeća i drugih subjekata ekonomiju snabdijevaju sa znatnim iznosom od ukupne zalihe novca.5 Kao i drugdje, i u slučaju nadzora i zagovaranja regulacije postoji „druga strana medalje.“ Tako neki ekonomisti ističu argumente protiv regulacije, a možemo reći da postoje četiri 4 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33. 5 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33. MONITORING I ANALIZA ODREĐIVANJE makroekonomski uvjeti financijska tržišta financijske institucije financijska infrastruktura Granični koridor stabilnosti Vanjski koridor financijske stabilnosti Unutarnji koridor financijske stabilnosti SANACIJA KOREKTIVNE MJEREPREVENCIJA FINANCIJSKA STABILNOST
4 glavna nedostatka regulacije. Prvi nedostatak je što regulacija uzrokuje ili stvara moralni hazard, odnosno potiče ljude ili financijske institucije da se ponašaju neracionalno na način da ljudi zbog garancije vlade daju novac i onim institucijama kojima ga inače ne bi povjerili te da se financijske institucije, zbog svijesti o tome da će im se zbog njihove važnosti uvijek priskočiti u pomoć, upuštaju u riskantnije poslove kako bi povećali prinose.6 Drugi nedostatak regulacije je tzv. „Agency capture“, odnosno slučaj u kojem pojedini regulatori svoje karijere nastavljaju u financijskim institucijama koje nadgledaju te su zato možda neobjektivni i nedosljedni u procesu regulacije i nadzora ili su regulatori osobe koje su prije radile u institucijama koje nadgledaju ili su im „svjetonazorski“ bliske te time ne štite javno dobro nego interese užih interesnih skupina. Treći nedostatak je što regulacija stvara troškove ispunjavanja postavljenih uvjeta, koji se najčešće prebacuju na krajnje korisnike što rezultira višim cijenama i smanjenom učinkovitošću. Četvrti nedostatak je što obveza zadovoljavanja regulatornih odredbi povećava barijere ulaska i izlaska sa pojedinih tržišta, što zatim pomaže pri održavanju monopolskih pozicija i čini kartele stabilnijima. Iako niti jedan od ovih nedostataka ne opravdava odbacivanje svake vrste regulacije, treba ih imati u vidu pri donošenju regulatornih odredbi.7 Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su međuodnosi dionika unutar financijskog sustava i na financijskim tržištima iznimno kompleksni te svaki učinjeni ili neučinjeni korak u smjeru (de)regulacije od strane nadležnih tijela u želji za povećanjem stabilnosti financijskog sektora ili ostvarenju drugog cilja, posredno i neposredno ima pozitivan ili negativan utjecaj na interese pojedinih dionika. Kompleksnost se očituje i u međusobnom ograničavanju pojedinih politika koje se odnose na financijska tržišta i cjelokupni financijski sustav, gdje npr. s jedne strane imamo potrebu i imperativ financijske stabilnosti, a s druge strane zagovaramo i potičemo konkurentnost među dionicima tržišta, težimo smanjenju utjecaja države na financijska tržišta ili pak štitimo interese krajnjih potrošača. Slika 2 donosi 6 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 360. 7 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 360-361.
5 pojednostavljen prikaz utjecaja pojedinih politika vezanih za financijski sustav i financijska tržišta.8 Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se međusobno isprepliću. Izvor: Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. Iako je pojam financijske stabilnosti teško jasno i nedvojbeno definirati, valja zaključiti kako su očite pozitivne eksternalije koje donosi stabilan financijski sektor glavni razlog i opravdanje za regulaciju na tom području od strane javnih institucija, kako na nacionalnoj, tako i na nadnacionalnoj odnosno međunarodnoj razini, ali i da je istovremeno važno biti oprezan i pažljiv u čitavom procesu kako bi se postigao optimalan utjecaj na cjelokupan ekonomski razvoj.9 8 Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. 9 Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. KONKURENCIJA ZAŠTITA POTROŠAČA FINANCIJSKA STABILNOST MONETARNA STABILNOST Pravni temelj i procedure JAVNO PRAVO SISTEMSKI PREGLED CIVILNO PRAVO PREGLED SLUČAJ-PO-SLUČAJ FOKUS SREDIŠNJE BANKE FOKUS PRUDENCIJALNOG SUPERVIZORA STABILNOST CIJENA SUSTAV PLAĆANJA SISTEMSKA STABILNOST MAKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA MIKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA SUPERVIZIJA PONAŠANJA TRŽIŠTA ASIMETRIJA INFORMACIJA ZLOUPORABA TRŽIŠNE MOĆI NEPOŠTENA KONKURENCI JA INDIVIDUALNA ZAŠTITA POTROŠAČA SEKTORSKAREGUALCIJAI SUPERVIZIJAPRIRODNIHMONOPOLA
6 2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora Kroz povijest mogu se primijetiti značajne promjene u službenom pristupu regulaciji u financijskom sustavu (osobito bankarstvu) koje se očituju u traženju kompromisa između poticanja konkurencije, financijske stabilnosti i integriteta. Tako u periodu nakon velike depresije od 1930ih pa sve do 1970ih prevladava snažna atmosfera zagovaranja stroge regulacije radi povratka povjerenja u financijski sektor te sprječavanja moralnog hazarda pri čemu se poticanje konkurencije smatralo štetnim za stabilnost sustava. 1980ih godina dolazi do snažnog preokreta u doživljaju regulacije i pogledu na njenu svrhu i smisao te su ključne riječi postale deregulacija, liberalizacija, smanjenje intervencionizma i stabilnosti, sve kako bi se poticalo na efikasnost u produktivnosti i alokaciji resursa. 10 Rimski ugovor iz 1957. godine, kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica, kao cilj postavio je uklanjanje svih necarinskih barijera te slobodu kretanja robe i usluga među članovima zajednice. To je uključivalo i financijske usluge te je zahtijevalo postupno ukidanje svih ograničenja vezanih uz slobodu pružanja usluga preko granica (kao što su bankovne usluge, usluge osiguranja i komunikacijske usluge). Preduvjet koji je to trebao omogućiti bili su sloboda kretanja rada i kapitala. Kao što znamo, napredak po ovim pitanjima tekao je vrlo sporo. Možda i najveća barijera u ostvarenju zacrtanih ciljeva bila je vezana za regulaciju financijskih tržišta. Jedinstveno financijsko tržište čitave Europske unije zahtijevalo je harmonizaciju, tj. usuglašavanje regulatornog sustava različitih zemalja. Iako proces harmonizacije traje i danas, ključni koraci učinjeni su 1986. godine donošenjem Single European Act kojim je 1992. godina označena kao godina uklanjanja svih kontrola. Nadzor, odnosno regulacija financijskog sektora Europske unije od početaka je razgranato na 3 temeljna dijela: regulacija bankovnog sektora, regulacija investicijskog sektora te regulacija sektora osiguranja.11 Paralelno sa nastojanjima za harmonizacijom regulatornog sustava među zemljama članicama Europske ekonomske zajednice te kasnije Europske unije, najsnažnija europska gospodarstva (članice G-10) i na globalnoj razini igraju ključnu ulogu u nastojanju „da se uspostavi 10 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 157. 11 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 375-384
7 sigurnije i stabilnije financijsko i bankovno tržište te da se izjednače konkurentske pozicije međunarodnih poslovnih banaka“. U tu svrhu, 1974. godine utemeljen je Baselski odbor za nadzor banaka (BCBS) koji djeluje u okviru Banke za međunarodna poravnanja kao tijelo koje ujedinjuje 27 središnjih banaka zemalja članica Banke za međunarodna poslovanja. Osim supervizijske uloge, Banka za međunarodna poslovanja djeluje i kao središnja banka nacionalnih središnjih banaka. Supervizijska uloga Baselskog odbora vidljiva je kroz niz sporazuma koji su poznati pod nazivom Basel I, Basel II i Basel II. Svaki sljedeći sporazum nastao je kao nadopuna prethodnog s obzirom na potrebe financijskog tržišta koje se mijenjalo.12 Iako je period nakon velike depresije 1970ih obilježen relativnom financijskom stabilnošću, dok je period nakon 70ih godina obilježen znatno većim brojem propadanja banaka i bankovnim krizama, promatrajući čitavu situaciju s vremenskim odmakom može se prepoznati negativan krug (Slika 3) koji se vrtio u desetljećima prije krize, a koji je financijskim institucijama omogućio da na pogrešan način iskorištavaju dobrobiti pojedinih politika. 13 Slika 3 Međuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije Izvor: Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 12 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 95. 13 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. regulativa je neophodna radi propusta tržišta (npr. uvođenje osiguranja depozita radi sprječavanja krize povjerenja) nesputana konkurentnost riskira iskorištavanje osiguranja depozita čime se povećava sistemski rizik regulatorne zadrške su neophodne kako bi se izbjegao sistemski rizik: uvođenje ograničenja na određene dimenzije konkurentnosti te poticanje konkurentnosti gdje je neškodljiva Financijska nestabilnost TBTF, drastičan rast bilance, pretjerano preuzimanje rizika, nedostatak povjerenja, itd. Manjak integriteta sukob interesa, kolizija, manipulacije na tržištu Smanjena konkurencija nelojalna konkurencija, implicitne subvencije, otežan ulazak i izlazak sa/na tržište efektivna regulacija efektivno poticanje konkurentnosti zaštita potrošača Više integriteta Financijska stabilnost Efektivna konkurencija
8 Tako je osiguranje bankovnih depozita od strane države u svrhu osiguranja stabilnosti financijskog sektora dovelo do stvaranja „To big to fail“ (TBTF) banaka koje su zahvaljujući državnom osiguranju depozita mogle poslovati na iznimno rizičan način znajući da će u slučaju negativnih učinaka rizičnih pothvata intervenirati država kroz subvencije i sanaciju te su TBTF banke svojim postojanjem i svojevrsnom zaštitom od strane države predstavljale nelojalnu konkurenciju te su smanjivale konkurenciju među bankama što je zatim dovodilo do pomanjkanja integriteta financijskog sustava uslijed sukoba interesa, manipulacijama na tržištu i nedozvoljenih dogovora velikih igrača na tržištu. Kako bi se sve to spriječilo, potrebne su učinkovite i zdrave politike koje će na čimbenike stabilnosti, konkurencije i integriteta djelovati pozitivno i međusobno se poticati, a ne smanjivati kao u prvom slučaju.14 Kada govorimo o povijesti nadzora financijskog sektora Europske unije, zapravo govorimo o relativno kratkom periodu od prošla dva desetljeća. Iako je, kao što smo prethodno spomenuli, 1986. donesen Single European Act kojim je 1992. godina označena kao godina uklanjanja barijera među zemljama članicama, i dalje su postojale značajne podjele između pojedinih financijskih sustava zemalja članica koje su priječile ozbiljnija nastojanja zajedničke regulacije. Taj se nedostatak harmonizacije pravnih propisa i ekonomske integriranosti u Europskoj uniji do kraja 90ih godina prošlog stoljeća pripisivao dubokoj podijeljenosti država članica Europske unije na anglosaksonsko i kontinentalno pravno i ekonomsko okruženje. Međutim, zahvaljujući intenzivnoj financijskoj globalizaciji tijekom 90ih godina 20. stoljeća te su se razlike počele smanjivati. Do financijske globalizacije došlo je uslijed djelovanja više faktora među kojima svakako treba izdvojiti tehnološke inovacije koje su omogućile kreiranje sofisticiranih financijskih proizvoda i usluga poput sekuritizacije ili e-trgovine, a koje su zatim potpomognute općom atmosferom poticanja deregulacije i liberalizacije imale znatan utjecaj na institucije financijskog sustava te posredno na bržu integraciju financijskih tržišta.15 14 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 15 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 58-59.
9 2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora Do krize koja je zahvatila Europu 2008./2009. godine dolazi uslijed globaliziranosti financijskog sektora, odnosno zbog međusobne isprepletenosti raznih dionika na financijskim tržištima iz svih zemalja svijeta. Tako je i spomenuta kriza koja je zahvatila gotovo čitav svijet započela u Sjedinjenim Američkim Državama, kao posljedica neoprezne deregulacije čiji je proces započeo 80-ih godina dvadesetog stoljeća, a kulminaciju doživio 1999. godine povlačenjem tzv. Glass-Steagallova zakona koji je od vremena nakon Velike Depresije 30-ih godina 20. stoljeća služio kao rigidni osigurač od ponavljanja takvoga scenarija. Postupnim labavljenjem toga Zakona te njegovim konačnim povlačenjem 1999. godine, omogućeno je poslovnim i investicijskim bankama međusobno pripajanje te stvaranje velikih financijskih konglomerata koji su iskoristile nedostatak regulacije za rapidnu ekspanziju kreditnog tržišta. Prije svega radilo se o stambenim hipotekarnim kreditima upitnog boniteta koji su se kroz financijski instrument sekuritizacije plasirali na financijska tržišta globalnim investitorima. Stvorila se posljedično-uzročna veza jeftinih kredita i rasta cijena stambenih objekata te je bilo pitanje vremena kada će doći do pucanja tog umjetno stvorenog balona.16 Negativni efekti krize u SAD-u ubrzo su bili vidljivi i u Europi. Unutar Europske unije došlo je do ubrzanog pada ekonomske aktivnosti, a među prvim državama članicama koje su osjetile probleme i prelijevanje krize jest Ujedinjeno Kraljevstvo koje je u desetljeću uoči krize bilježilo nevjerojatan porast cijena nekretnina od čak 70%. Ubrzo po izbijanju krize bilo je primorano nacionalizirati jednu od najvećih banaka u Ujedinjenom Kraljevstva – Northern Rock, čiji se poslovni model bazirao prvenstveno na izdavanju hipotekarnih kredita te njihovoj sekuritizaciji. Budući da je problem bio nadnacionalne naravi, bilo ga je potrebno rješavati zajednički na razini čitave Europske unije. U tom pogledu u prosincu 2008. godine donesen je i tzv. Europski ekonomski plan – European Economic Recovery Plan (EERP) čiji je cilj bio povratiti povjerenje u financijski i ekonomski sustav te potaknuti potražnju za proizvodima i uslugama kroz koordinirano povećanje kupovne moći u kombinaciji sa strateškim investicijama i mjerenjima kako bi se poslovna tržišta i tržište rada oporavili.17 16 Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 130-132. 17 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. III
10 Iako je financijska kriza pogodila čitav svijet, pojedine države drugačije su pristupile problemu neuspješnog nadzora i regulacije financijskog sektora koji je omogućio nastanak krize. Tako je u Sjedinjenim Američkim Državama u žaru krize 2008. godine Vlada donijela tzv. Zakon o ekonomskoj stabilnosti (Emergency Economic Stabilization Act) kojim se kroz tzv. Program spašavanja imovine - TARP (Troubled Asset Releiaf Program) osiguralo 700 milijardi američkih dolara za kupnju loših kredita i vrijednosnica od financijskih institucija koje su se našle u problemima. Osim toga, osiguranje depozita povećano je na 250 000 američkih dolara, a utemeljeni novi uredi koji su na različite načine imali zadaću provoditi i kontrolirati provedbu Zakona o ekonomskoj stabilnosti i TARP-a.18 Zakon o ekonomskoj stabilnosti možemo promatrati kao gašenje požara, dok tzv. Dodd- Frankov Zakon o reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača (puni naziv Dodd Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act) predstavlja istinsku i iznimno važnu regulatornu reformu čiji je cilj sprječavanje budućih financijskih kriza uslijed neodgovornog ponašanja financijskih institucija na tržištu. Zakonom je utemeljen niz Vladinih ureda i tijela sa različitim zadacima prikazanim u tablici 1. Tablica 1 Popis novoosnovanih državnih ureda i tijela sa ključnim zadacima Izvor: Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 360. 18 Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 358-359. Vijeće za nadzor financijske stabilnosti •identificiranje u reagiranje na sve veće financijske rizike •donošenje pravila o preuzimanju rizika, dopuštenoj financijskoj polugi i upralvjanju rizicima Ured za kreditne rejtinge •nadgledanje rada kreditnih rejting agencija Ured za financijsko istraživanje •skupljanje i analiza podataka o sustavnom riziku, poboljšanju tehnika upravljanja rizikom, poremećajima i neuspjesima financijskog tržišta i ostalo Federalni ured za osiguranje •nadgledanje poslova vezanih uz osiguranje svih financijskih institiucija Ured za financijsku zaštitiu potoršača •zaštita potrošača od loše kreditne prakse •edukacijski programi za građane •kontroliranje propisa banaka i kreditnih udruženja sa imovinom iznad 10 milijuna $
11 Za razliku od Vlade Sjedinjenih Američkih Država koja je svoje rješenje iznijela u jednom zaokruženom Zakonu, Europska unija koja je također bila primorana donijeti promjene u nadzoru financijskog sektora, imala je drugačiji pristup rješavanja problema te su pojedinačne mjere odvojene kroz više legislativnih prijedloga. Glavni pokretač reformi bila je Europska komisija koja je donošenjem izvješća Larosiere grupe potaknula usvajanje šest novih zakona 2010. godine koji su omogućili uspostavu Europskog sustava za sistemske rizike – ESRB (European Systemic Risk Bord) i organizaciju odnosa sa Europskom središnjom bankom – ECB (European Central Bank) radi praćenja makroekonomskih i sistemskih kretanja koja bi mogla predstavljati potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti Europske unije, te uspostavu Europskih supervizorskih autoriteta – ESAs (European Supervisory Authorities) o kojima će biti više riječi u trećem dijelu ovoga rada. Novosnovane institucije zajedno sa tada postojećom mrežom kompetentnih nacionalnih autoriteta i Zajedničkim ESAs odborom – JC (Joint Committee of the ESAs) stvoren ja Europski sustav financijskih supervizora – ESFS (European System of Financial Supervision).19 Osim osnivanja novih financijskih regulatornih tijela, poduzimale su se i druge mjere. Tako valja izdvojiti Direktivu o kapitalnim zahtjevima kroz koju se naglasak stavlja na važnost konstantnog nadziranja kreditnog rizika te Direktiva o nadzoru kreditnih rejting agencija u svrhu sprječavanja sukoba interesa, a za čitav proces nadzora kreditnih rejting agencija bilo je zaduženo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala – ESMA (European Security and Markets Authority). Važan dio cjelokupne reforme svakako je i donošenje Europske regulacije o tržišnoj infrastrukturi (European Market Infrastructure Regulation) koja govori o jačanju stabilnosti tržišta OTC derivata te ostale direktive, regulative, mjere i sl. koje su trebale spriječiti ponovno izbijanje krize u područjima koja su se zbog neadekvatne reguliranosti pokazala slabim točkama financijskog sustava te kao takve predstavljale prijetnju europskoj i svjetskoj ekonomiji, a o kojima će biti više riječi u narednom poglavlju.20 19 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 2. 20 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. 62-70.
12 3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI 3.1. Najvažniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije Od početaka Europske unije 1957. godine želja zemalja članica bila je stvaranje bescarinske unije sa slobodom kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala. Da bi se taj cilj ostvario, osim usuglašavanja fiskalne i monetarne politike zemalja članica te usuglašavanja nekih zajedničkih politika (npr. zajednička poljoprivreda politika) bilo je potrebno usuglasiti i modele nadzora i kontrole financijskog sektora koji predstavlja ključni element svakog gospodarstva.21 Jedan od prvih pokretača regulatornih izmjena u svrhu dublje integracije na zajedničkom tržištu Europske unije bilo je izvješće Cockfield, u kojem je istaknuta važnost uklanjanja svih barijera slobodnom kretanju kapitala u svrhu stvaranja jedinstvenog tržišta Europske unije. Tako su izvješćem predložene 282 izmjene u dotadašnjem regulatornom režimu kojima se znatna pozornost pridala i poteškoćama koje je donosilo načelo nacionalnog tretmana po pitanju regulacije financijskih institucija, ali su u pitanje dovedeni i ukupni dotadašnji napori uloženi u svrhu harmonizacije nacionalnih propisa. Neke od najvažnijih direktiva iz početaka procesa harmonizacije nacionalnih propisa ticale su se banaka, što je razumljivo zbog njihove važnosti i dominacije spram ostalih financijskih institucija, osobito u zemljama Europske unije, a to su First banking Directive on Coordination of Regulations governing Credit Institutions iz 1977. te Directive on the supervision of Credit Institutions on a Consoolidated Basis iz 1983. godine. Princip međusobnog priznanja uvodi se 1993. godine kroz Second Banking Coordination Directive koja je, zajedno s ostalim zakonskim preporukama i izmjenama predstavljala najveći napredak u stvaranju jedinstvenog europskog tržišta.22 1970ih na tadašnjem teritoriju Europske unije brzo se razvilo i tržište vrijednosnih papira, što je ponovno zbog različitog uređenja financijskih tržišta zemalja članica zahtijevalo regulatorne prilagodbe i poticanje harmonizacije nacionalnih propisa radi težnje ka jedinstvenom tržištu. Uloženi napori na tom području rezultirali su donošenjem direktive 21 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 375-384 22 Miletić I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb
13 Directive on coordinating the conditions for the admission of securities to official stock exchange listing koja je u narednim godinama dopunjavana. 1992. godine donesena je prva zaokružena direktiva nadležna za tržište vrijednosnih papira, Investment Services Directive (ISD), koja se temelji na načelima jedinstvene putovnice i matične zemlje, prema kojoj su tim načelima obuhvaćene i nebankovne tvrtke za poslovanje s vrijednosnim papirima. 23 Na sastanku Europskog vijeća u Cardiffu 1998. naglašena je važnost dovršavanja jedinstvenog europskog tržišta s ciljem povećanja rasta i razvoja, zaposlenosti i socijalne uključenosti. U Lisabonu 2000. Europsko vijeće je usvojilo tzv. Lisabonsku strategiju, prema kojoj je Europska unija trebala do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo, temeljeno na znanju i održivom gospodarskom rastu, uz najvišu stopu zaposlenosti i čvrstu ekonomsku i socijalnu koheziju.24 Sredinom 1999. godine Europska komisija objavila je Financial Services Action Plan (FSAP), koji predstavlja masivnu regulatornu reformu iz područja financijskih usluga, sadrži 42 mjere. Navedene mjere sastoje se većinom od propisa, a podijeljene su u četiri glavna područja: (i) dovršavanje jedinstvenog europskog tržišta institucionalnih investitora, (ii) razvijanje otvorenog i sigurnog tržišta za male ulagače, (iii) osiguravanje kvalitetne regulacije i supervizije, (iv) ostale komplementarne mjere za ostvarivanje zadanih ciljeva. FSAP je implementiran u predviđenom roku od 2000. do 2005. godine.25 Jedna od ključnih direktiva donesena u svrhu regulacije i temeljitijeg nadzora financijskog sektora Eurospke unije donesena u sklopu FSAP-a svakako je direktiva Markets in Financial Instruments Directive (MiFID) koja je zamijenila prethodno spomenutu direktivu ISD, te u odnosu na ISD predstavlja znatno detaljniji režim s namjerom harmonizacije propisa regulacije tržišta u zemljama članicama Europske unije.26 Donošenje te mjere predstavljalo je peterostruko povećanje regulatornog okvira tržišta kapitala koje je time preraslo u iznimno opsežno i snažno regulirano područje, a regulatorni i tržišni okvir kontinentalne Europe 23 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 1 24 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 60. 25 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 61. 26 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 5-6.
14 fundamentalno je promijenjen ukidanjem monopola burzi te otvaranjem mogućnosti trgovanja putem drugih trgovinskih platformi.27 Unatoč globalnoj krizi koja je pogodila i Europsku uniju, nastavilo se sa unaprijed planiranim implementacijama novih direktiva u regulatorni okvir financijskih institucija i tržišta Europske unije. Tako je Europska unija u sklopu Regulacije kapitalnih zahtjeva – Capital Requirements Regulation (CRR), odnosno direktive Capital Requirements Directive (CRD IV) implementirala reformski paket Basel III koji se primjenjuje na sve banke u svim zemljama Europske unije. Ova reformski paket formalno je nazvan „Globalni regulatorni okvir za otpornost banaka i bankarskog sustava“28 , čiji je primarni cilj poboljšati sposobnosti banke da apsorbira gubitke imovine utjecaja na ostatak gospodarstva. Za razliku od prethodnih regulativa, ovaj put je napravljen veliki iskorak u pogledu harmonizacije, jer će se veći dio zahtjeva naći u uredbama Europske unije (CRR – Capital Requirements Regulation) koji će se izravno primijeniti, što jasno uvodi više pravičnosti i izjednačenosti u pogledu konkurencije, dok će se preostali dio uvesti kroz direktivu CRD IV koja će se preslikati u nacionalnim zakonima i pravilnicima za primjenu.29 Direktivom CRD IV osim što se implementirao globalni reformski paket Basel III, u nekim područjima on je i proširen te su postavljena pravila i prijedlozi istih stroži neko prvotno traženi. Valja izdvojiti pet ključnih mjera koje se ističu u cjelokupnoj implementaciji i proširenju reformskog paketa Basel III:30 1. Sekuritizacijska pravila: Članak 122a iz Direktive Europske komisije 2006/48/EC, od zemalja članica Europske unije zahtijevao je da do kraja 2010. godine, između ostaloga implementira pravilo o 5 postotnom uvjetu zadržavanja rizika koje se odnosilo na sve kreditne institucije regulirane od strane Europske unije koje su sudjelovale u 27 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 62-63. 28 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100. 29 Jašić, T. (2013) Basel III – novi regulatorni okvir za financijski sektor. Računovodstvo, revizija i financije. 23 (5), str. 106. 30 Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework., str. 24.
15 sekuritizacijskim transakcijama il bile izložene kreditnom riziku sekuritizacije. Glavni cilj ove mjere jest zadržati postojanje odgovornosti za subjekte koji inicijalno sekuritiziraju neko potraživanje te ga plasiraju na tržište vrijednosnica, čineći čitav proces ujedno skupljim i manje atraktivnim, čime će se postići smanjenje spekulativnih aktivnosti u tom području. 2. Viši porezi na zarade banaka: U nekim zemljama (Austrija, Njemačka i Francuska), uvedeni su specifični porezi na bankovne zarade čime se pretpostavlja povećati prihode od poreza za do 3 milijarde dolara. 3. Solvency II: Od 2013 godine europski osiguratelji će biti podvrgnuti novom kapitalnom okviru po pitanju rizika, čime se nastoji otežati osiguravajućim društvima financiranje banaka bilo kroz kapital ili dugoročne kredite, čime će se drastično smanjiti uplitanje osiguravajućih društava u tržišta Tier 1 i Tier 231 kapitalnih instrumenata. 4. Režimi rješavanja poteškoća u poslovanju: Predviđeno je da se za banke Europske unije donese okvir rješavanja poteškoća u poslovanju koji bi bio nadgledan od strane Europske agencije za bankarstvo –European Banking Authority (EBA). 5. Ograničenja na posudbu strane valute u europskim zemljama u razvoju: Iako se ova ograničenja odnose na bankovne sustave europskih zemalja u razvoju, pretpostavlja se da će imati utjecaj i na profitabilnost bankovnih sustava koji su kroz podružnice značajno izloženi u tim zemljama (najviše Austrija i Italija)32 U svom osvrtu na financijsku stabilnost (Financial Stability Review) iz studenog 2015. godine, Europska središnja banka – ECB (European Central Bank) dotad provedenim istraživanjima i projekcijama ističe važnost CRR/CRD IV za regulaciju kreditnih institucija i posredno za stabilnost čitavog financijskog sektora.33 Također izlaže i druge važne direktive mjere regulacije financijskog sustava prikazane u tablici 2: 31 „Tier 1 najkvalitetnija su sredstva, koja posjeduju svojstvo trajne raspoloživosti i podređenosti uzimajući u obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih troškova servisiranja te nepostojanje opterećenja. Tier 2 jesu sredstva koja posjeduju svojstvo podređenosti uzimajući u obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih troškova servisiranja te nepostojanje opterećenja.“ Preuzeto iz: HANFA (2012) Izvještaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative Solvency II društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj, str. 12. 32 Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework., str. 24-25. 33 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 112-115.
16 Tablica 2 Prikaz ključnih prijedloga uređenja bankarskog sektora Europske unije do 2015. Inicijativa Opis Trenutni status Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) BRRD postavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, sa harmoniziranim alatima i snagama u odnosu na prevenciju, ranu intervenciju i sanaciju za sve zemlje članice Europske unije. BRRD trebao je biti usvojen na nacionalnoj razini do kraja 2014., ali neke zemlje to nisu učinile. Od 2016. primjenjuju se provizije. Deposit Guarantee Scheme Directive (DGS Directive) Odnosi se prvenstveno na harmonizaciju i pojednostavljenje pravila i kriterija primijenjenih kod osiguranja depozita, bržu isplatu, unaprjeđenu shemu financiranja za sve zemlje članice Europske unije. DGS direktiva trebala je biti usvojena na nacionalnoj razini do 3.7.2015, ali neke zemlje to nisu učinile. Single Resolution Mechanism Regulation (SRM Regulation) SRM regulativa stvara jedinstven sustav za efikasnu i harmoniziranu sanaciju banaka unutar SSM-a. Uključuje Jedinstveni odbor za sanaciju – SRB (Single Resolution Board) i Jedinstveni fond za sanaciju – SRF (Single Resolution Fund). Zbog kompleksnosti funkcioniranja regulative dijelovi ovise o usvajanju i ratificiranju na nacionalnoj razini te o usvajanju BRRD-a od strane svih zemalja članica. Regulation on structural measures Predložena regulativa uvela bi ograničenja na određene aktivnosti te postavila pravila o strukturnoj separaciji, s ciljem unaprjeđenja otpornosti kreditnih institucija Europske unije. Prijedlog Komisije objavljen 29.1.2014., rasprava u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije je u tijeku. Izvor: Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 115. Mjera Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) kao glavni cilj ima uspostaviti zajedničke alate za rješavanje propadanja kreditnih i investicijskih institucija na razini Europske unije, osobito kako bi se snošenje troška propadanja banaka prebacilo sa poreznih obveznika, prvenstveno na dioničare i kreditore propadajuće banke. Ključni korak u ostvarenju tog cilja jest prepoznavanje too-big-to-fail (TBTF) problema globalnih sistemski važnih banaka – Global systematically importnat banks (G-SIBs). U tom pogledu donesen je tzv. TLAC standard (Total loss-absorbing capacity standard) kojim je definiran minimaln zahtjev za instrumente i obveze koji bi redovno trebao biti spreman kao jamstvo u sklopu rješavanja problema G-SIBs.34 Važni koraci napravljeni su i u smjeru stvaranja bankovne unije koja predstavlja sustav nadzora i sanacije banaka na razini Europske unije koji djeluje na temelju pravila koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a čine ju sve zemlje europodručja i one države članice koje joj se odluče priključiti. Glavni ciljevi su osigurati otpornost banaka, spriječiti situacije u kojima se novac poreznih obveznika upotrebljava za spašavanje banaka koje propadaju, smanjiti fragmentaciju tržišta i poboljšati financijsku stabilnost.35 Prvi stup bankovne unije, tzv. Single Supervisory Mechanism (SSM) počeo je funkcionirati krajem 2014. godine, dok je drugi stup bankovne unije tzv. Single Resolution Mechanis (SRM) počeo funkcionirati 34 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 115-116. 35 Vijeće Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/
17 početkom 2015. godine te je u tom kontekstu osnovan Single Resolution Bord (SRB) koji je počeo raditi na elaboraciji plana rješavanja problema i na povezanim zadacima. SRB trenutno uživa potporu i podršku Europske središnje banke (ECB) u svom radu te je predstavnik Izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB) redoviti promatrač na njihovim susretima.36 Europska središnja banka (ECB) se u svom izvještaju dotiče i ostalih financijskih institucija i tržišta Europske unije. Ključni prijedlozi za uređenje istih prikazani su u tablici, a posebno valja istaknuti European Market Infrastructure Regulation (EMIR) koji predstavlja europsku inicijativu implementacije deklaracije iz Pittsburgha kojom se potiče poboljšanje tržišta OTC derivata.37 Tablica 3 Ključni prijedlozi uređenja financijskih institucija i tržišta Europske unije do 2015. Inicijativa Opis Trenutni status ECB Regulation on oversight requirements for systemically important payment systems SIPS Cilj regulative je osigurati efikasan menadžment svih vrsta rizika s kojima se suočavaju sistemski važni sustavi plaćanja (SIPS), uključujući objektivan i otvoren pristup, kao i efikasnost i efektivnost samih SIPS-a. Regulativa je stupila na snagu 12. kolovoza 2014. European Market Infrastructure Regulation (EMIR) Cilj regulative je donijeti više sigurnosti i transparentnosti na tržište derivatima te postaviti pravila za središnje sudionike na istima. Regulativa je stupila na snagu 16. kolovoza 2012. Regulation on improving the safety and efficiency of securities settlement in the EU and on central securities depositories (CSD Regulation) Regulativa uvodi obvezu dematerijalizacije većine obveznica, harmonizirane periode likvidacije za većinu transakcija u takvim obveznicama, likvidacijsku disciplinu mjerenja i zajednička pravila za središnje depozitorije vrijednosnih papira. Regulativa je stupila na snagu 17. rujna 2014. godine. U procesu implementacije i davanja prijedlozi tehničkih standarda. Markets in Financial Instruments Directive and Regulation (MiFID II/MiFIR) Zakon se odnosi na investicijske kompanije, operatere na tržištu i usluge davanja post-prodajnih informacija o transparentnosti u Europskoj Uniji. Razdijeljen je na dva zakona: direktno primjenjiva regulativa za transparentnost i pristup prostorima trgovanja, te direktiva o upravljanju autorizacijom i organiziranjem trgovinskih prostora i zaštiti investitora. Direktiva 201/65/EU – MiFID II i regulativa (EU) Br. 600/2014 – MiFIR objavljene su 12. lipnja 2014. Izvor: Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 117. U sektoru osiguratelja ključnu mjeru predstavlja direktiva Solvency II sa svojom nadopunom Omnibus II, čiji je cilj harmonizacija različitih regulatornih režima za osiguravajuća društva na području Europskog ekonomskog područja.38 36 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 116. 37 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 117. 38 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 119.
18 3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora U posljednja dva desetljeća (od 1970ih) teorije i područja financijske regulativne i supervizijske prakse snažno su obilježene europskim politikama te se upravo Europska unija profilirala kao vodilja u reformama na ovome području. Krajnji cilj predstavlja jedinstveno tržište financijskih usluga unutar Europske unije usklađeno s ponudom financijskih proizvoda i financijskih institucija, koje je održivo i stabilno te jednako vrijedno kao i američko ili japansko financijsko tržište.39 U ostvarenju tog cilja ključnu ulogu ima Europska komisija koja predstavlja legalnog inicijatora u pogledu liberalizacije financijskih usluga kako bi se iste učinile konkurentnijima. Nastojanja za liberalizacijom temelje se na načelima definiranim Ugovorom iz Nice te Lisabonskom strategijom, a to su prije svega snažnija konkurencija na tržištima Europske unije s ciljem smanjenja troškova financiranja te poboljšanjem alokacije resursa te posredno unapređenjem globalne konkurentnosti financijske industrije Europske unije, pri čemu poseban utjecaj na politike Europske unije ima želja za konkuriranjem financijskoj industriji Sjedinjenih Američkih Država koja predstavlja dominantnog igrača u nekim iznimno profitabilnim poslovima kao što je investicijsko bankarstvo.40 Prvotno je u postupku stvaranja i provedbe supranacionalnih propisa na europskoj razini korišten je jedan od najznačajnijih (i vjerojatno najsloženijih) postojećih mehanizama donošenja odluka, tzv. postupak komitologije ili točnije odborske procedure (comitology). Taj se postupak može definirati kao postupak koji primjenjuje Europska komisija kada traži savjet posebnih stručnih odbora koji obavljaju funkciju svojevrsnog foruma za raspravu i dijalog s odgovarajućim tijelima država članica. Zbog tromosti i neefikasnosti takvog sustava, 2001. godine nakon objave Lamfalussyeva izvještaja, potiče se reforma i promjena na području donošenja regulativa, direktiva i reformi po pitanju regulacije financijskog sektora. Lamfalussyev pristup podrazumijevao je drugačiji pristup postupka stvaranja propisa i reformi nadzorne prakse koja je uspostavljena na četiri razine. Konkretno, u financijskoj regulativi Lamlafussyev pristup dijeli propise na dvije osnovne razine: 39 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske Unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 57-58. 40 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 8.
19 1. prva razina (first level legislation) koja podrazumijeva propise koji uključuju osnovne političke odluke i smjernice Europske unije koje na prijedlog Europske komisije donose Europski parlament i Vijeće Europske unije. 2. druga razina (second level legislation) koji podrazumijeva propise tehničke prirode koji su po svome sadržaju podrobniji i precizniji od onih prve razine. Na ovoj razini do izražaja dolazi djelatnost konkretnih savjetodavnih odbora.41 Osim dvije osnovne razine ovim pristupom formirane su dodatne dvije razine koje se odnose na provedbu, pri kojoj treća razina osigurava dosljednu provedbu propisa donesenih na prve dvije razine kako bi se osigurala homogenost financijske regulative Europske unije, dok četvrta razina osigurava snažniju ulogu Europske komisije u postupku usvajanja i izvršavanja europskih propisa na nacionalnoj razini.42 Ovaj složeni okvir u kojem sudjeluje velik broj odbora omogućavao je zemljama članicama snažan utjecaj na razvoj i usvajanje direktive Europske unije po pitanju financijskih usluga i tržišta. Osim toga, u čitav proces financijska industrija mogla je putem svojih dobro opremljenih lobista snažno utjecati na donošenje odluka, dok su ostale interesno utjecajne skupine poput potrošača, akademika i nezavisnih stručnjaka imale znatno manji utjecaj. Zbog ograničenih ovlasti, nacionalni supervizori nisu se mogli efikasno nositi sa prekograničnim bankama i financijskim konglomeratima, a supervizor koji bi pokrivao čitavu europsku uniju nije postojao te se čitav sustav oslanjao uglavnom na dobrovoljne sporazume o suradnji. Početkom krize pokazala se ranjivost sustava jer su vlade zemalja članica Europske unije krenule prvo sa nacionalnim mjerama ne poštujući važna dogovorena načela kao što su upravljanje prekograničnom financijskom krizom na način da se u obzir uzmu i interesi drugih zemalja, dijeljenje potencijalnih fiskalnih tereta kao i koordiniranje javnih financija do najveće moguće mjere.43 41 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 58-59. 42 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 60. 43 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 9.
20 U čitavom procesu predlaganja i donošenja regulativa pored Europske komisije važnu ulogu igraju i druga tijela Europske unije. Vijeće ministara financija – ECOFIN (Economic and Financial Affairs Council) koje čine ministri financija zemalja članica na svojim mjesečnim sastancima raspravljaju o financijskim uslugama i tržištima, financijskoj stabilnosti i kretanju kapitala, te surađuju sa Europskom komisijom. Donošenje zajedničkih odluka na njihovim sastancima dosta je kompleksno zbog različitih interesa pogleda na pojedine problematike od strane predstavnika pojedinih zemalja članica. Europski parlament prvenstveno kroz Odbor za ekonomska i monetarna pitanja, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za unutarnje tržište te Odbor za pravna pitanja može predlagati rješenja ili regulative Europskoj komisiji pri čemu Europska komisija zadržava pravo odbijanja istih. Najvažnija funkcija Europskog parlamenta odnosi se na ratifikaciju pojedinih zakonskih prijedloga za izmjenu regulatornog okvira kroz direktive Europske komisije. Vijeće ministara financija i zemlje članice važni su sudionici procesa donošenja odluka, znatno više nego Europski parlament.44 Europska središnja banka izvan konteksta brige o euru kao valuti, stabilnosti cijena unutar Eurozone te implementaciji ekonomskih i monetarnih politika Europske unije nema ovlasti po pitanju supervizije banaka, drugih pružatelja financijskih usluga ili financijskih tržišta, kao što je slučaj sa nekim središnjim bankama. Ključna uloga u nadzoru financijskog sustava očituje se u promoviranju suradnje među središnjim bankama zemalja članica i supervizora Europske unije.45 Ovakav sustav donošenja odluka na razini Europske unije u razdoblju prije krize detektiran je kao manjkav u slučaju neočekivanih i iznenadnih poremećaja na globalnim financijskim tržištima kao što je bila kriza 2008. godine, ali zbog straha od gubitka moći i ovlasti na nacionalnoj razini među zemljama članicama postojao je snažan otpor centralizaciji nadzornih ovlasti. Kriza je taj otpor ublažila te se pokazalo nužnim pristupiti snažnijem jedinstvenom regulatornom i institucionalnom okviru uz prenošenje dijela ovlasti na supranacionalne institucije koje bi efektivnije regulirale financijski sustav Europske unije i jamčile stabilnost, zbog čega su novonastalim institucijama, o kojima će biti govora u narednom poglavlju, dodijeljene do tad neviđene ovlasti.46 44 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 21-27. 45 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 32. 46 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66.
21 4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE 4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije Nakon globalne financijske krize koja je pogodila i Europsku uniju, osim regulatorne reforme krenulo se u reformu sustava supervizije te je utemeljen novi Europski sustav financijske supervizije – ESFS (European System of Financial Supervision).47 Tako tri Europske regulatorne agencije48 ESAs (European Supervisory Authorities): 1. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo – EBA (European Banking Authority) 2. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje – EIOPA (European Insurance and Occupational Pensions Authority) 3. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala – ESMA (European Securities and Markets Authority) radeći umrežene sa nacionalnim regulatornim agencijama – NCAs (National Competent Authorities), zajedničkim odborom ESAs – JC (Joint Committee oft he ESAs) i Europskim odborom za sistemske rizike – EBRD (Euroepan Systemic Risk Board) čine Europski sustav financijske supervizije - ESFS.49 Svojim ustrojem, Europski sustav financijske supervizije ESFS kombinira mikro- i makroprudencijalnu superviziju, gdje se s jedne strani prati i procjenjuje stabilnost cjelokupnog financijskog sustava Europske unije i šalju rana upozorenja o postojanju sustavnog rizika, a s druge strane putem Europskih regulatornih agencija (ESAs) provodi se nadzor na mikroprudencijalnoj razini sukladno ovlastima i zaduženjima pojedine agencije.50 47 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65. 48 Nazivi europskih regulatornih agencija na hrvatskom jeziku preuzeti iz: Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija (2014) Reformirani financijski sektor za Europu, Bruxelless: EUR-Lex. 49 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str.2. 50 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65.
22 Na slici 4 grafički je prikazan Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije, odnosno struktura Europskog sustava financijske supervizija (ESFS).51 Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije Izvor: Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7. Ova novonastala regulatorna infrastruktura sa Europskim regulatornim agencijama (ESAs) i Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) kao nositeljima iste, predstavlja ostvarenje želje Europske komisije od izbijanja krize da se stvore uvjeti za osnaživanje stabilnosti i efikasnosti financijskog sustava Europske unije. To se nastoji postići prije svega bliskijom suradnjom i razmjenom informacija između nacionalnih supervizora, olakšati usvajanje rješenja Europske unije u prekograničnim problemima te unaprijediti koherentno tumačenje i primjenu donesenih pravila.52 U temeljnim propisima te naknadnim sekundarnim zakonima Europske unije, Europskim regulatornim agencijama (ESAs) dodijeljene su uloge i ovlasti u području nadzora i supervizije, financijske stabilnosti te zaštiti potrošača, uključujući sljedeće:  razvijanje nacrta tehničkih standarda i izdavanje smjernica i preporuka, poštujući bolja načela regulacije 51 Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7. 52 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3. mikroprudencijalna supervizija makro- prudencijalna supervizija banke tržište kapitala osiguranje, mirovinski fondovi među- sektorski pojedinačne institucije
23  davanje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije i Europskoj komisiji  rješavanje slučajeva neslaganja između nacionalnih supervizora, gdje zakon od njih zahtjeva da surađuju ili usuglase  doprinositi osiguravanju dosljedne primjene tehničkih propisa prava Europske unije  koordinacijska uloga u izvanrednim situacijama  ESMA ima izravne nadzorne ovlasti za kreditne rejting agencije i trgovinske posrednike  prikupljanje potrebnih informacija za obavljanje povjerenog mandata53 Zadaće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) definirane su različitim regulativama i direktivama Europske unije u području financijske i bankovne regulacije koje su donesene s ciljem poticanja pristupa jedinstvenom tržištu.54 Glavni zadatak Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) svakako je svojim aktivnostima doprinijeti stvaranju jedinstvenog bankovnog tržišta Europske unije, što ostvaruje kroz razvoj zajedničkog regulatornog okvira koji je primjenjiv na sve bankovne institucije i investicijske kompanije u Europskoj uniji na isti način, poznat pod nazivom – EU single rulebook. Osim toga, važne zadaće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) su i osiguravanje zajedničkog paneuropskog pristupa nadzoru banaka, nadgledanje zdravlja banaka Europske unije provodeći stres testove, objavljivanje informacija globalnim investitorima, razvijanje harmoniziranog okvira za rješavanje poteškoća, ispraviti primjenu i kršenja zakona Europske unije, medijacija između sukobljenih nadzornih tijela Europske unije u prekograničnim nesporazumima, zaštita potrošača i briga o financijskim inovacijama te plaćanjima te koordiniranje aktivnosti u slučaju izvanrednih kriznih situacija.55 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (EIOPA) ima ključne zadaće podrške stabilnosti financijskog sustava, osiguravanja transparentnosti tržišta i financijskih proizvoda te zaštite nositelja polica osiguranja kao i članova i korisnika mirovinskih sustava.56 Važnost svih navedenih zadaća očituje se u činjenici da vrijednost imovine osiguravajućih društava premašuje vrijednost 2/3 BDP-a Europske unije, zbog čega tržište osiguranja predstavlja iznimno važan element financijskog sektora koji doprinosi 53 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3-4. 54 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 3-4. 55 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 5-9. 56 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report, str. 14
24 ekonomskog rastu i financijskoj stabilnosti preuzimajući rizike i mobilizirajući štednju. Mirovinski fondovi također su važan i neizostavan element financijske stabilnosti čitave Europske unije, budući da osim izravnog doprinosa gospodarstvu štite protiv rizika siromaštva za vrijeme mirovine.57 Temeljna misija Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) jest poboljšati zaštitu investitora i promicati stabilna i uredna financijska tržišta. 2011. godine, dobiva ulogu jedinoga supervizora za kreditne rejting agencije unutar Europske unije, da bi sljedeće godine izravna odgovornost za registraciju i nadzor trgovinskih repozitorija u okviru Europske unije također bila dodijeljena Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Temeljne regulative čiju provedbu nadzire i omogućava jesu regulativa o kreditnim rejting agencijama (CRA Regulation) te uredbom o infrastrukturi europskog tržišta EMIR (European Market Infrastructure Regulation).58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ima pravo direktne supervizije nad pojedinačnim financijskim institucijama koja uključuje donošenje obvezujućih mjera, ima ovlasti nad nacionalnim i regulatornim agencijama po pitanju implementacije propisa Europske unije u vezi supervizije financijskih institucija koje posluju prekogranično, zatim predlaže obvezujuće tehničke standarde i obavlja direktnu superviziju agencija za procjenu kreditnog rejtinga, a u iznimnim okolnostima ima ovlasti ograničiti ili zabraniti određenu financijsku aktivnost te prekinut poslovanje određene financijske institucije.59 Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) je odgovoran za makroprudencijalni nadzor financijskog sustava Europske unije te sprječavanje i ublažavanje sistemskog rizika te ima široku nadležnost, pokrivajući banke, osiguravatelje, upravitelje imovinom, infrastrukture financijskih tržišta i ostale financijske institucije i tržišta. U nastojanju da ostvari svoj makroprudencijalni mandat, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) prati i ocjenjuje sistemske rizike i, prema potrebi, izdaje upozorenja i preporuke.60 57 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report, str. 10. 58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating agencies and trade repositories, str. 9. 59 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66. 60 Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]
25 4.2. Koordinacija i usklađenost nacionalnih i zajedničkih supervizorskih tijela Financijska kriza pokazala je da niti jedna država članica ne može sama regulirati financijski sektor i nadzirati rizike financijske stabilnosti kada su financijska tržišta integrirana. Komisija je stoga nakon krize najavila usklađen odgovor na krizu u cijeloj Europskoj uniji. To je također dovelo do bolje suradnje s međunarodnim partnerima. Prije financijske reforme zakonodavstvo Europske unije o financijskim uslugama uvelike se temeljilo na minimalnom usklađivanju, omogućujući državama članicama značajnu fleksibilnost u prenošenju u nacionalno zakonodavstvo kao što je prikazano na slici 5. Slika 5 Shematski prikaz različitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama Izvor: Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework, str. 17. To je ponekad dovodilo do nesigurnosti među sudionicima na tržištu koji djeluju prekogranično, olakšavalo regulatornu arbitražu i potkopavalo poticaje za međusobno korisnu suradnju.61 Zemlje članice imaju različite kulture, institucije i kapacitete nadzora regulacije financijskog sustava, a budući da mogu nametnuti svoj utjecaj i političku volju (ili nedostatak iste) to često i koriste. Iako direkcija Europske komisije za opću upravu i unutarnje tržište ima pravo pokrenuti zakone o regulaciji i nadzoru financijskih usluga i financijskih tržišta, ovisna je o prihvaćanju prijedloga od stane Vijeća i Europskog parlamenta.62 61 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 62 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 36. Globalno koordinirane reforme Dopuštena odstupanja u primjeni Specifične nacionalne reforme Dozvoljeno vrijeme za implementaciju Ovisnost gospodarstva o bankama kod kreditnog posredovanja Ostali faktori koji utječu na zdravlje banaka Utjecaj na gospodarstvo
26 Komisija je stoga predložila uspostavljanje jedinstvenih pravila kojima se predviđa jedinstveni regulatorni okvir za financijski sektor i njegova ujednačena primjena u čitavoj Europskoj uniji.63 Taj prijedlog Europske komisije koji je 2011. godine usvojen predstavlja važnu prekretnicu u evoluciji europske supervizije, budući da se pokazalo da u uvjetima integriranosti financijskih tržišta djelovanje nacionalnih supervizora nije dostatno za očuvanje financijske stabilnosti. Time se proces uspostave jedinstvenih pravila i harmonizacije sustava na nadnacionalnom, paneuropskom nivou intenzivirao, dok je u istom razdoblju usporen proces izmjene nacionalnih supervizorksih struktura. Među zemljama Europske unije razlikuju se institucijski okviri sustava nadzora i kontrole financijskih tržišta i institucija, a modeli se dijele na:  Sektorski pristup (Cipar, Grčka i Španjolska)  Twin peaks model (Nizozemska, Francuska i Velika Britanija)  Kombinacija sektorskog i Twin peaks modela (Italija i Portugal)  Model jedinstvenog supervizora (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Irska, Norveška, Njemačka i Švedska)64 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora koji je najzastupljeniji model među europskim zemljama vidljivi su u tablici 4. Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora + - djelotvorniji nadzor financijskih konglomerata - veća efikasnost regulatornog tijela: korištenje ekonomije obujma i ekonomije razmjera - reduciranje regulatorne arbitraže - manje konflikata između regulatornih ciljeva (zaštita potrošača i bonitetni ciljevi) - veće mogućnosti napredovanja zaposlenih - bolji politički značaj i položaj regulatornih tijela - - višestruki i nejasni ciljevi regulatornog tijela - proces integracije nadzora u tranzicijskom razdoblju može rezultirati nižom efikasnošću - neadekvatna zakonska regulativa - opasnost od nesagledavanja specifičnosti financijskih industrija - rizik političkog pritiska -- problemi pri integraciji nadzornog sustava i organizacijski problemi Izvor: Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 73. 63 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 64 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 74-75.
27 4.3. Nedostaci i budući razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora Kompleksnost financijskih tržišta koja proizlazi iz brojnih izvedenica vrijednosnih papira glavna je prepreka u efikasnoj regulaciji i nadzoru financijskih institucija. Iako većina zemalja provodi Baselske reformske pakete djelomično ili u potpunosti, financijske institucije ipak uspijevaju uvijek iznova pronaći načine kako zaobići prihvaćene odredbe kroz realokaciju sredstava u slabije regulirana financijska tržišta s većom profitabilnosti, čime narušavaju stabilnost financijskog sustava.65 Osim toga, brojni autori u procjeni nedostataka Baselskih reformskih paketa ističu nedostatke iste osobito u vidu primjene analitičkih metoda internih procjena rizičnosti izdanih zajmova koje rade sam banke te metoda koje koriste rejting agencije. Tako je ključna pretpostavka kako su bankovni interni modeli za izračun rizika superiorni pala u vodu, budući da su u vrijeme krize otkriveni ozbiljni nedostaci koje su dovele do žestokih borbi vezanih za opravdanost korištenja istih u regulatorne svrhe. Osim toga, po pitanju kreditnih rejting agencija detektiran je problem oko stupnja neovisnosti presude kreditnih rejting agencija osobito u slučaju sekuritizacijskih i strukturiranih proizvoda, dok su kod dodjeljivanja ocjena nekim složenijim financijskim instrumentima korištene statističke metode limitirane što u pitanje dovodi njihovu autentičnost i točnost.66 Iako je Europska unija u svom usvajanju Baselskog reformskog paketa produbila i nadopunila neke manjkavosti kao što je kontrola i nadzor kreditnih rejting agencija koje su za rad na teritoriju Europske unije dužne biti pod supervizorskim nadzorom Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA), prebrzo i prešutno se prešlo preko činjenice da je Europska unija veliku financijsku regulatornu reformu završila neposredno prije izbijanja krize. Navedena reforma je, između ostalog, obećavala da će novi sustav na sveobuhvatan način podržavati razvoj konkurentnog financijskog sustava i istovremeno osiguravati financijsku stabilnost. Kritičari primjećuju da se, umjesto temeljitog pročišćavanja neadekvatnih odredbi, preregulirani financijski sustav dodatno uvećava izmjenama i dopunama postojećih direktivi i uredbi, pretvarajući se u „propise i institucije na steroidima“.67 65 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100. 66 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100-101. 67 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65.
28 Prvi val regulatorne reforme rezultirao je značajnim povećanjem regulatornog opterećenja, a da pritom nije zaštitio financijski sustav od krize. Novu reformu vodili su isti stručnjaci, a vrijeme će pokazati jesu li i ovaj put pogriješili i hoće li zbog toga snositi odgovornost.68 Za procjenu da li tržišta rade na odgovarajući način, financijska regulacija i poticanje konkurencije u financijskom sustavu moraju biti više usko koordinirane, jer konkurencija ne može biti učinkovita (tj u potpunosti iskoristiti benefite učinkovitosti i inovacija) ako pravila dopuštaju da neki sudionici na tržištu iskorištavaju ili zaobilaze ista, ili ako sam propis postaje prepreka za ulazak na određeno tržište. Istodobno, financijska regulacija će podbaciti u ostvarivanju svojih ciljeva stabilnosti i učinkovitosti bez poticanja natjecanja koje sprečava (individualnu ili kolektivnu) zlouporabu tržišta i spajanja koji bi mogli, u nekim posebnim okolnostima, pogoršati TBTF problem. Suradnja između financijskih regulatora i poticatelja tržišnih politika treba ojačati na razini Europske unije. Prije svega, potrebni su sustavna razmjena informacija, stručnosti i osoblja.69 Neka od kratkoročnih poboljšanja sustava koji se mogu implementirati od strane Europskih nadzornih agencija (ESAs) i Europske komisije bez zadiranja u zakonski okvir prije svega se odnose na stavljanje fokusa na konvergenciju supervizije kako bi se osigurala konzistentna implementacija i primjena zakona Europske unije te na poticanje transparentnosti procesa pripreme tehničkih standarda ili savjetovanja Europske komisije. Osim toga važno je zadacima zaštite potrošača i investitora pridati veću važnost i pažnju te maksimalno iskoristiti postojeće ovlasti u tom području.70 U srednjem roku moguće prilike za unapređenje sustava nadzora financijskog sektora Europske unije vidljive su u jačanju ovlasti Europskih regulatornih agencija (ESAs) u rješavanju sporova te mogućnosti izravnog pristupa podacima za područja u kojima je to potrebno radi uspješnosti obavljanja povjerenih im zadaća, ali u skladu sa važećim zakonskim okvirom po pitanju zaštite osobnih podataka. Po pitanju zaštite potrošača i investitora, uloge postojećih institucija mogle bi se iskristalizirati i proširiti gdje je potrebno, kako bi se jasnije definirale uloge i prioriteti Europskih nadzornih agencija (ESAs) sa ključnom ulogom povjerenom Zajedničkom odboru ESAs (JC). Također, u slučaju daljnje predviđene integracije tržišnih infrastruktura te rasta njihove kompleksnosti, treba uzeti u 68 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66. 69 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 179. 70 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 12.
29 obzir potrebu za strukturnim promjenama koje bi mogle uključivati daljnje proširenje ovlasti direktne supervizije paneuropskih nadzornih tijela.71 Iz perspektive Europske komisije, većinom reformi koje su dogovorene, fokus se sada pomiče na učinkovitu provedbu i dosljednu primjenu novog regulatornog okvira. Za ocjenjivanje provedbe i općeg utjecaja i učinkovitosti reformi potrebno je trajno praćenje i revizija, dok pri dovršenju provedbe reformi značajan izazov ostaje osiguranje regulatorne i nadzorne usklađenosti među svim glavnim financijskim centrima u cijelom svijetu. U budućnosti političku pozornost treba sve više usmjeravati na ostvarenje europske potrebe za dugoročnim financiranjem i razvojem diversificiranijeg financijskog sustava s većim udjelima izravnog financiranja tržišta kapitala i većom uključenosti institucionalnih ulagača i alternativnih izvora financiranja. Rješavanje ovih pitanja predstavlja prioritet za učvršćivanje konkurentnosti europskog gospodarstva i industrije.72 U cilju izgradnje ukupne “arhitekture financijske stabilnosti” potrebno je stalno unapređivati suradnju između nadzornih institucija, s ciljem rasta, razvoja i osiguranja sigurnosti i povjerenja u nacionalne i nadnacionalne financijske sustave.73 71 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 13-14. 72 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 73 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 79.
30 5. ZAKLJUČAK Zbog neizmjerne važnosti za čitavo gospodarstvo i njegov stabilan rast, nadzor financijskog sektora nužna je komponenta svake zemlje i nadnacionalne političko-ekonomske organizacije kao što je Europska unija. Glavni izazov u nadzoru financijskog sektora jest ravnoteža između regulacije i poticanja konkurentnosti kroz deregulaciju. Regulacija donosi stabilnost i sigurnost, ali u slučaju pretjerivanja guši rast i inovativnost financijskog sektora, što posredno dovodi do dodatnih negativnih efekata poput smanjene zaposlenosti ili viših troškova za krajnje korisnike financijskih usluga. Poticanje konkurentnosti potiče rast financijskog sektora što donosi pozitivne efekte poput zapošljavanja i inovacija po pitanju financijskih usluga i instrumenata, ali ima i sklonost poticanja neumjerenog i nemoralnog rasta financijskih institucija koje u globaliziranom svijetu može imati iznimno negativne učinke na gospodarstva diljem svijeta, kao što je bio slučaj globalne financijske krize 2008. godine. Glavne promjene koje bi trebale donijeti reforme u nadzoru financijskog sektora Europske unije provedene nakon financijske krize u Europskoj uniji su jačanje zaštite potrošača, regulacija poslovanja izvedenicama, regulacija menadžerskih primanja te regulacija sekuritizacije i kreditnih rejting agencija. Uspješnost ostvarivanja ovih ciljeva ovisit će o novoosnovanim regulatorima i njihovoj stručnosti, kao i njihovoj neovisnosti od strane raznih utjecaja, prvenstveno političkih. Glavni nedostatci regulativa vidljivi su iz činjenice kako propisane stavke nisu obavezne na globalnoj razini te je potrebno raditi na daljnjoj harmonizaciji propisa, kako među zemljama članicama Europske unije, tako i na globalnoj razini na kojoj Europska unija treba nastaviti igrati ključnu ulogu u procesu definiranja, donošenja i provođenja regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora. Iako se danas, dok su kriza i njene negativne posljedice po europsko i svjetsko gospodarstvo još uvijek prisutni u pamćenju država, regulatora i financijskih institucija, snažno zaziva regulacija i intervencionizam u cjelokupnom financijskom sustavu, moguće je da će s vremenom doći do popuštanja takve atmosfere koja će se ponovno, kao 1980ih okrenuti ka inicijativi za deregulacijom naglašavajući pozitivne efekte iste. Kako bi se takva radikalna promjena atmosfere izbjegla treba biti oprezan u donošenju i provođenju sadašnjih regulativa kako bi čitav financijski sustav te uključene interesne skupine istoga imali dovoljno slobode, prostora i mogućnosti za ostvarivanje profita, ali ipak ne dozvoliti da se taj profit ostvaruje na moralno upitne načine, ugrožavajući stabilnost čitavog financijskog sustava.
31 LITERATURA 1. Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 57–67. 2. Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 50-74. 3. Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 127-134 4. Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 353-363. 5. Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses. Dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdf [25.kolovoza 2016.] 6. Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/general- policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2 [07. svibnja 2016.] 7. Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07. svibnja 2016.] 8. Europska komisija (2016) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07. svibnja 2016.] 9. Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing. Dostupno na: http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdf [27. kolovoza 2016.] 10. Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015. Dostupno na:http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc55 09b94b997f161b841fa57d5eca [07. svibnja 2016.] 11. Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.] 12. Europski odbor za sistemske rizike, Annual Report 2015. Dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf [28. kolovoza 2016.]
32 13. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, dostupno na: http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdf [28. kolovoza 2016.] 14. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report. Dostupno na: https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdf [07. svibnja 2016.] 15. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report. Dostupna na: https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdf [28. kolovoza 2016.] 16. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating agencies and trade repositories. Dostupno na: https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016- 234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdf [07. svibnja 2016.] 17. Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority 18. HANFA (2012) Izvještaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative Solvency II društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.hanfa.hr/getfile/38841/QIS%20studija%202013_2.PDF [28. kolovoza 2016.] 19. Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited. 20. Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework. 21. Jašić, T. (2013) Basel III – novi regulatorni okvir za financijski sektor. Računovodstvo, revizija i financije. 23 (5), str. 103-108. 22. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52014DC0279 [05. svibnja 2016.]
33 23. Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd. 24. Miletić I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb 25. Mishkin, F. (2013) The Economics of Money, Banking, and Financial Markets. 10. izd. Harlow: Pearson Education Limited 26. Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69-82. 27. Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 94-109. 28. Saunders, A., Millon Cornett, M. (2006) Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb 29. Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development. Dostupno na: http://www.eurodad.org/uploadedfiles/whats_new/reports/eumapping_financial_regulatio n_final.pdf [27. kolovoza 2016.] 30. Vlahović, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 19-52 31.Vijeće Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking- union/ [8. rujna 2016.] 32. Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia. Dostupno na: http://slideplayer.com/slide/2382210/ [26.kolovoza 2016.]
34 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA POPIS SLIKA Slika 1 Okvir zaštite financijske stabilnosti............................................................................................. 3 Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se međusobno isprepliću............................................ 5 Slika 3 Međuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije....................................................... 7 Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije........................................... 22 Slika 5 Shematski prikaz različitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama..................... 25 POPIS TABLICA Tablica 1 Popis novoosnovanih Vladinih ureda i tijela sa ključnim zadacima ..................................... 10 Tablica 2 Prikaz ključnih prijedloga uređenja bankarskog sektora Europske unije.............................. 16 Tablica 3 Prikaz ključnih prijedloga uređenja financijskih institucija i tržišta Europske unije ............ 17 Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora........................................................ 26

Recommended

Securities Market
Securities MarketSecurities Market
Securities Marketkoolzub
 
Financial markets
Financial marketsFinancial markets
Financial marketsPARUL GUPTA
 
Stock exchange simple ppt
Stock exchange simple pptStock exchange simple ppt
Stock exchange simple pptAvinash Varun
 
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)Instagram
 
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...Andro Bunić
 
Integracija financijskog sustava u eu
Integracija financijskog sustava u eu Integracija financijskog sustava u eu
Integracija financijskog sustava u eu darijakov606
 
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"Institut za javnu upravu
 
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzeca
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzecaZavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzeca
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzecaJasmina Matic
 

Recommended

Securities Market
Securities MarketSecurities Market
Securities Marketkoolzub
 
Financial markets
Financial marketsFinancial markets
Financial marketsPARUL GUPTA
 
Stock exchange simple ppt
Stock exchange simple pptStock exchange simple ppt
Stock exchange simple pptAvinash Varun
 
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)
Securities firm vs. Investment banks (Capital Market)Instagram
 
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...
Business competitiveness increase in Small and Medium Enterprise (SME) segmen...Andro Bunić
 
Integracija financijskog sustava u eu
Integracija financijskog sustava u eu Integracija financijskog sustava u eu
Integracija financijskog sustava u eu darijakov606
 
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"
Olgica Spevec: "Problemi osiguranja nezavisnosti regulatora"Institut za javnu upravu
 
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzeca
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzecaZavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzeca
Zavrsni rad -_poslovanje_obiteljskog_poduzecaJasmina Matic
 
Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...
Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...
Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...Support for Improvement in Governance and Management SIGMA
 
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvuPrimjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvuDejana Moskovi?
 
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Tihomir Domazet
 
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...Support for Improvement in Governance and Management SIGMA
 
Sisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni managementSisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni managementPetar Sisko
 
Zavrsni Rad
Zavrsni RadZavrsni Rad
Zavrsni RadRobert Sorli
 

More Related Content

Similar to ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji

Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvuPrimjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvuDejana Moskovi?
 
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Tihomir Domazet
 
Sisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni managementSisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni managementPetar Sisko
 

Similar to ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji (6)

Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...
Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...
Discussion paper, 4th Regional PIFC Conference for EU Enlargement Countries, ...
 
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvuPrimjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
Primjena poslovnog modela Canvas u dru tvenom poduzetni tvu
 
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
Domazet.prezentacija.novi ekonomski sustav u paradigmi 4.0.2016.
 
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...
Assessing fiscal responsibility criteria and contributing to fiscal responsib...
 
Sisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni managementSisko mf2 - ecb krizni management
Sisko mf2 - ecb krizni management
 
Zavrsni Rad
Zavrsni RadZavrsni Rad
Zavrsni Rad
 

ZAVRŠNI RAD - Regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u Europskoj Uniji

  • 1. KRISTIJAN GLAVAŠ REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA U EUROPSKOJ UNIJI ZAVRŠNI RAD Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet - Zagreb Kolegij: Financijske institucije i tržišta Mentor: Doc. dr. sc. Ana Ivanišević Hernaus Broj indeksa autora: 0203004682 Zagreb, rujan 2016.
  • 2.
  • 3. SADRŽAJ 1. UVOD ................................................................................................................................................. 1 1.1. Predmet i cilj rada ..................................................................................................................... 1 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja....................................................................................... 1 1.3. Sadržaj i struktura rada ............................................................................................................. 1 2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA ........................................................................................... 2 2.1. Važnost nadzora financijskog sektora....................................................................................... 2 2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora.......................................................................... 6 2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora................. 9 3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI ................... 12 3.1. Najvažniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije......................... 12 3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora ..................................... 18 4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE.... 21 4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije ................................................ 21 4.2. Koordinacija i usklađenost nacionalnih i zajedničkih supervizorskih tijela ........................... 25 4.3. Nedostaci i budući razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora ......................... 27 5. ZAKLJUČAK.................................................................................................................................... 30 LITERATURA...................................................................................................................................... 31 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 34
  • 4. 1 1. UVOD 1.1. Predmet i cilj rada Predmet ovog završnog rada jest analiza regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora, pri čemu se poseban naglasak stavlja na financijski sektor Europske unije. Osigurati stabilnost financijskog sustava ključna je zadaća svih regulatornih institucija, a ostvariti tu zadaću nije jednostavan zadatak. U Europskoj uniji kao kompleksnoj političko- ekonomskoj tvorevini sa mnoštvom međusobno suprotstavljenih ili podudarajućih institucija koje istom cilju teže na različite načine, taj zadatak još je kompleksniji. Cilj ovoga rada jest donijeti pregled regulativa i institucija koje imaju ključne uloge u njihovu donošenju te uz iznošenje aktualnih problema ponuditi prijedloge za rješavanje istih. 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja Za prikupljanje podataka iznesenih u radu korištena je prvenstveno metoda analize dostupne literature relevantne za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva rada, kako pretraživanjem baza podataka knjižnice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, tako i web stranica relevantnih svjetskih i europskih financijskih institucija i organizacija. 1.3. Sadržaj i struktura rada U ovom radu objašnjena je važnost nadzora financijskog sektora s naglaskom na financijski sustav Europske unije. Rad je strukturiran u pet dijelova sa pripadajućim poglavljima. Nakon uvoda, govorimo o općenitoj važnosti nadzora financijskog sektora te kako se kroz povijest razvija sve do vremena nakon globalne financijske krize koja je svijet zadesila 2008./2009. godine. Zatim donosimo detaljan pregled regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije uz prikaz donošenja regulativa na europskoj razini. Četvrti dio govori o europskim institucijama koje su ključne u donošenju regulativa, na koji način su koordinirane sa nacionalnim institucijama koje se bave istom problematikom, te koje manjkavosti su vidljive u sadašnjem sustavu regulacije i nadzora financijskog sektora Europske unije i kako ih riješiti. Čitav rad zaokružen je zaključkom u kojem je donesen rezime ključnih razmišljanja vezanim uz nadzor financijskog sektora u Europskoj uniji.
  • 5. 2 2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA 2.1. Važnost nadzora financijskog sektora Financijski sektor tradicionalno je najjače reguliran sektor u svakoj ekonomiji. Može se reći da postoje tri osnovna cilja koji se nastoje ostvariti kroz regulaciju istoga: osiguranje sistemske stabilnosti financijskog sustava, osiguranje od monopolističkog ponašanja davatelja financijskih usluga i zaštita investitora. Regulacija financijskog sektora podrazumijeva postavljanje kontrolnih mehanizama i definiranje pravila za operacije financijskih institucija i tržišta pri čemu se implementacijom regulatornog okvira osigurava stabilnost i likvidnost financijskog sektora te poticanje efikasnosti i konkurentnosti.1 Zbog nebrojenih mogućnosti za zaradu koje financijski sektor nudi, temeljit i sveobuhvatan nadzor financijskog sektora nužan je preduvjet sprječavanja financijskih kriza koje uglavnom nastaju uslijed neetičnog ili čak ilegalnog poslovanja od strane sudionika na financijskim tržištima. Konstantno jačanje financijske regulacije uz praćenje najnovijih zbivanja na financijskim tržištima i prilagodbu regulativnih odredbi novim financijskim instrumentima, temeljna je zadaća svih institucija nadležnih za donošenje odluka o nadzoru nad financijskim sektorom radi očuvanja financijske stabilnosti.2 Slika 1 donosi prikaz potrebnog okvira za zaštitu stabilnosti financijskog sektora. 3 1 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69. 2 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 95-96. 3 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.
  • 6. 3 Slika 1 Okvir zaštite financijske stabilnosti Izvor: Vlahović, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 38. Budući da im je glavna misija zaštita i povećanje „javnog dobra“, tijela javnih vlasti pojedinih država imaju ključnu ulogu u procesu nadzora i regulacije financijskog sektora. „Stabilnost i otpornost financijskog sektora od posebne je važnosti za tijela javne vlasti u modernoj ekonomiji, budući da se radi o središtu: 1) sustava plaćanja i namire; 2) mobilizacije financijskih sredstava; 3) distribucije kredita; i 4) kreiranja sredstava plaćanja.“4 Također valja napomenuti kako se financijska regulacija osobito fokusira na banke, budući da one predstavljaju središte sustava plaćanja i namire te kroz proces financiranja pojedinaca, poduzeća i drugih subjekata ekonomiju snabdijevaju sa znatnim iznosom od ukupne zalihe novca.5 Kao i drugdje, i u slučaju nadzora i zagovaranja regulacije postoji „druga strana medalje.“ Tako neki ekonomisti ističu argumente protiv regulacije, a možemo reći da postoje četiri 4 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33. 5 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33. MONITORING I ANALIZA ODREĐIVANJE makroekonomski uvjeti financijska tržišta financijske institucije financijska infrastruktura Granični koridor stabilnosti Vanjski koridor financijske stabilnosti Unutarnji koridor financijske stabilnosti SANACIJA KOREKTIVNE MJEREPREVENCIJA FINANCIJSKA STABILNOST
  • 7. 4 glavna nedostatka regulacije. Prvi nedostatak je što regulacija uzrokuje ili stvara moralni hazard, odnosno potiče ljude ili financijske institucije da se ponašaju neracionalno na način da ljudi zbog garancije vlade daju novac i onim institucijama kojima ga inače ne bi povjerili te da se financijske institucije, zbog svijesti o tome da će im se zbog njihove važnosti uvijek priskočiti u pomoć, upuštaju u riskantnije poslove kako bi povećali prinose.6 Drugi nedostatak regulacije je tzv. „Agency capture“, odnosno slučaj u kojem pojedini regulatori svoje karijere nastavljaju u financijskim institucijama koje nadgledaju te su zato možda neobjektivni i nedosljedni u procesu regulacije i nadzora ili su regulatori osobe koje su prije radile u institucijama koje nadgledaju ili su im „svjetonazorski“ bliske te time ne štite javno dobro nego interese užih interesnih skupina. Treći nedostatak je što regulacija stvara troškove ispunjavanja postavljenih uvjeta, koji se najčešće prebacuju na krajnje korisnike što rezultira višim cijenama i smanjenom učinkovitošću. Četvrti nedostatak je što obveza zadovoljavanja regulatornih odredbi povećava barijere ulaska i izlaska sa pojedinih tržišta, što zatim pomaže pri održavanju monopolskih pozicija i čini kartele stabilnijima. Iako niti jedan od ovih nedostataka ne opravdava odbacivanje svake vrste regulacije, treba ih imati u vidu pri donošenju regulatornih odredbi.7 Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su međuodnosi dionika unutar financijskog sustava i na financijskim tržištima iznimno kompleksni te svaki učinjeni ili neučinjeni korak u smjeru (de)regulacije od strane nadležnih tijela u želji za povećanjem stabilnosti financijskog sektora ili ostvarenju drugog cilja, posredno i neposredno ima pozitivan ili negativan utjecaj na interese pojedinih dionika. Kompleksnost se očituje i u međusobnom ograničavanju pojedinih politika koje se odnose na financijska tržišta i cjelokupni financijski sustav, gdje npr. s jedne strane imamo potrebu i imperativ financijske stabilnosti, a s druge strane zagovaramo i potičemo konkurentnost među dionicima tržišta, težimo smanjenju utjecaja države na financijska tržišta ili pak štitimo interese krajnjih potrošača. Slika 2 donosi 6 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 360. 7 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 360-361.
  • 8. 5 pojednostavljen prikaz utjecaja pojedinih politika vezanih za financijski sustav i financijska tržišta.8 Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se međusobno isprepliću. Izvor: Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. Iako je pojam financijske stabilnosti teško jasno i nedvojbeno definirati, valja zaključiti kako su očite pozitivne eksternalije koje donosi stabilan financijski sektor glavni razlog i opravdanje za regulaciju na tom području od strane javnih institucija, kako na nacionalnoj, tako i na nadnacionalnoj odnosno međunarodnoj razini, ali i da je istovremeno važno biti oprezan i pažljiv u čitavom procesu kako bi se postigao optimalan utjecaj na cjelokupan ekonomski razvoj.9 8 Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. 9 Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1. KONKURENCIJA ZAŠTITA POTROŠAČA FINANCIJSKA STABILNOST MONETARNA STABILNOST Pravni temelj i procedure JAVNO PRAVO SISTEMSKI PREGLED CIVILNO PRAVO PREGLED SLUČAJ-PO-SLUČAJ FOKUS SREDIŠNJE BANKE FOKUS PRUDENCIJALNOG SUPERVIZORA STABILNOST CIJENA SUSTAV PLAĆANJA SISTEMSKA STABILNOST MAKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA MIKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA SUPERVIZIJA PONAŠANJA TRŽIŠTA ASIMETRIJA INFORMACIJA ZLOUPORABA TRŽIŠNE MOĆI NEPOŠTENA KONKURENCI JA INDIVIDUALNA ZAŠTITA POTROŠAČA SEKTORSKAREGUALCIJAI SUPERVIZIJAPRIRODNIHMONOPOLA
  • 9. 6 2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora Kroz povijest mogu se primijetiti značajne promjene u službenom pristupu regulaciji u financijskom sustavu (osobito bankarstvu) koje se očituju u traženju kompromisa između poticanja konkurencije, financijske stabilnosti i integriteta. Tako u periodu nakon velike depresije od 1930ih pa sve do 1970ih prevladava snažna atmosfera zagovaranja stroge regulacije radi povratka povjerenja u financijski sektor te sprječavanja moralnog hazarda pri čemu se poticanje konkurencije smatralo štetnim za stabilnost sustava. 1980ih godina dolazi do snažnog preokreta u doživljaju regulacije i pogledu na njenu svrhu i smisao te su ključne riječi postale deregulacija, liberalizacija, smanjenje intervencionizma i stabilnosti, sve kako bi se poticalo na efikasnost u produktivnosti i alokaciji resursa. 10 Rimski ugovor iz 1957. godine, kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica, kao cilj postavio je uklanjanje svih necarinskih barijera te slobodu kretanja robe i usluga među članovima zajednice. To je uključivalo i financijske usluge te je zahtijevalo postupno ukidanje svih ograničenja vezanih uz slobodu pružanja usluga preko granica (kao što su bankovne usluge, usluge osiguranja i komunikacijske usluge). Preduvjet koji je to trebao omogućiti bili su sloboda kretanja rada i kapitala. Kao što znamo, napredak po ovim pitanjima tekao je vrlo sporo. Možda i najveća barijera u ostvarenju zacrtanih ciljeva bila je vezana za regulaciju financijskih tržišta. Jedinstveno financijsko tržište čitave Europske unije zahtijevalo je harmonizaciju, tj. usuglašavanje regulatornog sustava različitih zemalja. Iako proces harmonizacije traje i danas, ključni koraci učinjeni su 1986. godine donošenjem Single European Act kojim je 1992. godina označena kao godina uklanjanja svih kontrola. Nadzor, odnosno regulacija financijskog sektora Europske unije od početaka je razgranato na 3 temeljna dijela: regulacija bankovnog sektora, regulacija investicijskog sektora te regulacija sektora osiguranja.11 Paralelno sa nastojanjima za harmonizacijom regulatornog sustava među zemljama članicama Europske ekonomske zajednice te kasnije Europske unije, najsnažnija europska gospodarstva (članice G-10) i na globalnoj razini igraju ključnu ulogu u nastojanju „da se uspostavi 10 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 157. 11 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 375-384
  • 10. 7 sigurnije i stabilnije financijsko i bankovno tržište te da se izjednače konkurentske pozicije međunarodnih poslovnih banaka“. U tu svrhu, 1974. godine utemeljen je Baselski odbor za nadzor banaka (BCBS) koji djeluje u okviru Banke za međunarodna poravnanja kao tijelo koje ujedinjuje 27 središnjih banaka zemalja članica Banke za međunarodna poslovanja. Osim supervizijske uloge, Banka za međunarodna poslovanja djeluje i kao središnja banka nacionalnih središnjih banaka. Supervizijska uloga Baselskog odbora vidljiva je kroz niz sporazuma koji su poznati pod nazivom Basel I, Basel II i Basel II. Svaki sljedeći sporazum nastao je kao nadopuna prethodnog s obzirom na potrebe financijskog tržišta koje se mijenjalo.12 Iako je period nakon velike depresije 1970ih obilježen relativnom financijskom stabilnošću, dok je period nakon 70ih godina obilježen znatno većim brojem propadanja banaka i bankovnim krizama, promatrajući čitavu situaciju s vremenskim odmakom može se prepoznati negativan krug (Slika 3) koji se vrtio u desetljećima prije krize, a koji je financijskim institucijama omogućio da na pogrešan način iskorištavaju dobrobiti pojedinih politika. 13 Slika 3 Međuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije Izvor: Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 12 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 95. 13 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. regulativa je neophodna radi propusta tržišta (npr. uvođenje osiguranja depozita radi sprječavanja krize povjerenja) nesputana konkurentnost riskira iskorištavanje osiguranja depozita čime se povećava sistemski rizik regulatorne zadrške su neophodne kako bi se izbjegao sistemski rizik: uvođenje ograničenja na određene dimenzije konkurentnosti te poticanje konkurentnosti gdje je neškodljiva Financijska nestabilnost TBTF, drastičan rast bilance, pretjerano preuzimanje rizika, nedostatak povjerenja, itd. Manjak integriteta sukob interesa, kolizija, manipulacije na tržištu Smanjena konkurencija nelojalna konkurencija, implicitne subvencije, otežan ulazak i izlazak sa/na tržište efektivna regulacija efektivno poticanje konkurentnosti zaštita potrošača Više integriteta Financijska stabilnost Efektivna konkurencija
  • 11. 8 Tako je osiguranje bankovnih depozita od strane države u svrhu osiguranja stabilnosti financijskog sektora dovelo do stvaranja „To big to fail“ (TBTF) banaka koje su zahvaljujući državnom osiguranju depozita mogle poslovati na iznimno rizičan način znajući da će u slučaju negativnih učinaka rizičnih pothvata intervenirati država kroz subvencije i sanaciju te su TBTF banke svojim postojanjem i svojevrsnom zaštitom od strane države predstavljale nelojalnu konkurenciju te su smanjivale konkurenciju među bankama što je zatim dovodilo do pomanjkanja integriteta financijskog sustava uslijed sukoba interesa, manipulacijama na tržištu i nedozvoljenih dogovora velikih igrača na tržištu. Kako bi se sve to spriječilo, potrebne su učinkovite i zdrave politike koje će na čimbenike stabilnosti, konkurencije i integriteta djelovati pozitivno i međusobno se poticati, a ne smanjivati kao u prvom slučaju.14 Kada govorimo o povijesti nadzora financijskog sektora Europske unije, zapravo govorimo o relativno kratkom periodu od prošla dva desetljeća. Iako je, kao što smo prethodno spomenuli, 1986. donesen Single European Act kojim je 1992. godina označena kao godina uklanjanja barijera među zemljama članicama, i dalje su postojale značajne podjele između pojedinih financijskih sustava zemalja članica koje su priječile ozbiljnija nastojanja zajedničke regulacije. Taj se nedostatak harmonizacije pravnih propisa i ekonomske integriranosti u Europskoj uniji do kraja 90ih godina prošlog stoljeća pripisivao dubokoj podijeljenosti država članica Europske unije na anglosaksonsko i kontinentalno pravno i ekonomsko okruženje. Međutim, zahvaljujući intenzivnoj financijskoj globalizaciji tijekom 90ih godina 20. stoljeća te su se razlike počele smanjivati. Do financijske globalizacije došlo je uslijed djelovanja više faktora među kojima svakako treba izdvojiti tehnološke inovacije koje su omogućile kreiranje sofisticiranih financijskih proizvoda i usluga poput sekuritizacije ili e-trgovine, a koje su zatim potpomognute općom atmosferom poticanja deregulacije i liberalizacije imale znatan utjecaj na institucije financijskog sustava te posredno na bržu integraciju financijskih tržišta.15 14 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 15 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 58-59.
  • 12. 9 2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora Do krize koja je zahvatila Europu 2008./2009. godine dolazi uslijed globaliziranosti financijskog sektora, odnosno zbog međusobne isprepletenosti raznih dionika na financijskim tržištima iz svih zemalja svijeta. Tako je i spomenuta kriza koja je zahvatila gotovo čitav svijet započela u Sjedinjenim Američkim Državama, kao posljedica neoprezne deregulacije čiji je proces započeo 80-ih godina dvadesetog stoljeća, a kulminaciju doživio 1999. godine povlačenjem tzv. Glass-Steagallova zakona koji je od vremena nakon Velike Depresije 30-ih godina 20. stoljeća služio kao rigidni osigurač od ponavljanja takvoga scenarija. Postupnim labavljenjem toga Zakona te njegovim konačnim povlačenjem 1999. godine, omogućeno je poslovnim i investicijskim bankama međusobno pripajanje te stvaranje velikih financijskih konglomerata koji su iskoristile nedostatak regulacije za rapidnu ekspanziju kreditnog tržišta. Prije svega radilo se o stambenim hipotekarnim kreditima upitnog boniteta koji su se kroz financijski instrument sekuritizacije plasirali na financijska tržišta globalnim investitorima. Stvorila se posljedično-uzročna veza jeftinih kredita i rasta cijena stambenih objekata te je bilo pitanje vremena kada će doći do pucanja tog umjetno stvorenog balona.16 Negativni efekti krize u SAD-u ubrzo su bili vidljivi i u Europi. Unutar Europske unije došlo je do ubrzanog pada ekonomske aktivnosti, a među prvim državama članicama koje su osjetile probleme i prelijevanje krize jest Ujedinjeno Kraljevstvo koje je u desetljeću uoči krize bilježilo nevjerojatan porast cijena nekretnina od čak 70%. Ubrzo po izbijanju krize bilo je primorano nacionalizirati jednu od najvećih banaka u Ujedinjenom Kraljevstva – Northern Rock, čiji se poslovni model bazirao prvenstveno na izdavanju hipotekarnih kredita te njihovoj sekuritizaciji. Budući da je problem bio nadnacionalne naravi, bilo ga je potrebno rješavati zajednički na razini čitave Europske unije. U tom pogledu u prosincu 2008. godine donesen je i tzv. Europski ekonomski plan – European Economic Recovery Plan (EERP) čiji je cilj bio povratiti povjerenje u financijski i ekonomski sustav te potaknuti potražnju za proizvodima i uslugama kroz koordinirano povećanje kupovne moći u kombinaciji sa strateškim investicijama i mjerenjima kako bi se poslovna tržišta i tržište rada oporavili.17 16 Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 130-132. 17 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. III
  • 13. 10 Iako je financijska kriza pogodila čitav svijet, pojedine države drugačije su pristupile problemu neuspješnog nadzora i regulacije financijskog sektora koji je omogućio nastanak krize. Tako je u Sjedinjenim Američkim Državama u žaru krize 2008. godine Vlada donijela tzv. Zakon o ekonomskoj stabilnosti (Emergency Economic Stabilization Act) kojim se kroz tzv. Program spašavanja imovine - TARP (Troubled Asset Releiaf Program) osiguralo 700 milijardi američkih dolara za kupnju loših kredita i vrijednosnica od financijskih institucija koje su se našle u problemima. Osim toga, osiguranje depozita povećano je na 250 000 američkih dolara, a utemeljeni novi uredi koji su na različite načine imali zadaću provoditi i kontrolirati provedbu Zakona o ekonomskoj stabilnosti i TARP-a.18 Zakon o ekonomskoj stabilnosti možemo promatrati kao gašenje požara, dok tzv. Dodd- Frankov Zakon o reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača (puni naziv Dodd Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act) predstavlja istinsku i iznimno važnu regulatornu reformu čiji je cilj sprječavanje budućih financijskih kriza uslijed neodgovornog ponašanja financijskih institucija na tržištu. Zakonom je utemeljen niz Vladinih ureda i tijela sa različitim zadacima prikazanim u tablici 1. Tablica 1 Popis novoosnovanih državnih ureda i tijela sa ključnim zadacima Izvor: Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 360. 18 Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 358-359. Vijeće za nadzor financijske stabilnosti •identificiranje u reagiranje na sve veće financijske rizike •donošenje pravila o preuzimanju rizika, dopuštenoj financijskoj polugi i upralvjanju rizicima Ured za kreditne rejtinge •nadgledanje rada kreditnih rejting agencija Ured za financijsko istraživanje •skupljanje i analiza podataka o sustavnom riziku, poboljšanju tehnika upravljanja rizikom, poremećajima i neuspjesima financijskog tržišta i ostalo Federalni ured za osiguranje •nadgledanje poslova vezanih uz osiguranje svih financijskih institiucija Ured za financijsku zaštitiu potoršača •zaštita potrošača od loše kreditne prakse •edukacijski programi za građane •kontroliranje propisa banaka i kreditnih udruženja sa imovinom iznad 10 milijuna $
  • 14. 11 Za razliku od Vlade Sjedinjenih Američkih Država koja je svoje rješenje iznijela u jednom zaokruženom Zakonu, Europska unija koja je također bila primorana donijeti promjene u nadzoru financijskog sektora, imala je drugačiji pristup rješavanja problema te su pojedinačne mjere odvojene kroz više legislativnih prijedloga. Glavni pokretač reformi bila je Europska komisija koja je donošenjem izvješća Larosiere grupe potaknula usvajanje šest novih zakona 2010. godine koji su omogućili uspostavu Europskog sustava za sistemske rizike – ESRB (European Systemic Risk Bord) i organizaciju odnosa sa Europskom središnjom bankom – ECB (European Central Bank) radi praćenja makroekonomskih i sistemskih kretanja koja bi mogla predstavljati potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti Europske unije, te uspostavu Europskih supervizorskih autoriteta – ESAs (European Supervisory Authorities) o kojima će biti više riječi u trećem dijelu ovoga rada. Novosnovane institucije zajedno sa tada postojećom mrežom kompetentnih nacionalnih autoriteta i Zajedničkim ESAs odborom – JC (Joint Committee of the ESAs) stvoren ja Europski sustav financijskih supervizora – ESFS (European System of Financial Supervision).19 Osim osnivanja novih financijskih regulatornih tijela, poduzimale su se i druge mjere. Tako valja izdvojiti Direktivu o kapitalnim zahtjevima kroz koju se naglasak stavlja na važnost konstantnog nadziranja kreditnog rizika te Direktiva o nadzoru kreditnih rejting agencija u svrhu sprječavanja sukoba interesa, a za čitav proces nadzora kreditnih rejting agencija bilo je zaduženo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala – ESMA (European Security and Markets Authority). Važan dio cjelokupne reforme svakako je i donošenje Europske regulacije o tržišnoj infrastrukturi (European Market Infrastructure Regulation) koja govori o jačanju stabilnosti tržišta OTC derivata te ostale direktive, regulative, mjere i sl. koje su trebale spriječiti ponovno izbijanje krize u područjima koja su se zbog neadekvatne reguliranosti pokazala slabim točkama financijskog sustava te kao takve predstavljale prijetnju europskoj i svjetskoj ekonomiji, a o kojima će biti više riječi u narednom poglavlju.20 19 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 2. 20 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. 62-70.
  • 15. 12 3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI 3.1. Najvažniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije Od početaka Europske unije 1957. godine želja zemalja članica bila je stvaranje bescarinske unije sa slobodom kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala. Da bi se taj cilj ostvario, osim usuglašavanja fiskalne i monetarne politike zemalja članica te usuglašavanja nekih zajedničkih politika (npr. zajednička poljoprivreda politika) bilo je potrebno usuglasiti i modele nadzora i kontrole financijskog sektora koji predstavlja ključni element svakog gospodarstva.21 Jedan od prvih pokretača regulatornih izmjena u svrhu dublje integracije na zajedničkom tržištu Europske unije bilo je izvješće Cockfield, u kojem je istaknuta važnost uklanjanja svih barijera slobodnom kretanju kapitala u svrhu stvaranja jedinstvenog tržišta Europske unije. Tako su izvješćem predložene 282 izmjene u dotadašnjem regulatornom režimu kojima se znatna pozornost pridala i poteškoćama koje je donosilo načelo nacionalnog tretmana po pitanju regulacije financijskih institucija, ali su u pitanje dovedeni i ukupni dotadašnji napori uloženi u svrhu harmonizacije nacionalnih propisa. Neke od najvažnijih direktiva iz početaka procesa harmonizacije nacionalnih propisa ticale su se banaka, što je razumljivo zbog njihove važnosti i dominacije spram ostalih financijskih institucija, osobito u zemljama Europske unije, a to su First banking Directive on Coordination of Regulations governing Credit Institutions iz 1977. te Directive on the supervision of Credit Institutions on a Consoolidated Basis iz 1983. godine. Princip međusobnog priznanja uvodi se 1993. godine kroz Second Banking Coordination Directive koja je, zajedno s ostalim zakonskim preporukama i izmjenama predstavljala najveći napredak u stvaranju jedinstvenog europskog tržišta.22 1970ih na tadašnjem teritoriju Europske unije brzo se razvilo i tržište vrijednosnih papira, što je ponovno zbog različitog uređenja financijskih tržišta zemalja članica zahtijevalo regulatorne prilagodbe i poticanje harmonizacije nacionalnih propisa radi težnje ka jedinstvenom tržištu. Uloženi napori na tom području rezultirali su donošenjem direktive 21 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited, str. 375-384 22 Miletić I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb
  • 16. 13 Directive on coordinating the conditions for the admission of securities to official stock exchange listing koja je u narednim godinama dopunjavana. 1992. godine donesena je prva zaokružena direktiva nadležna za tržište vrijednosnih papira, Investment Services Directive (ISD), koja se temelji na načelima jedinstvene putovnice i matične zemlje, prema kojoj su tim načelima obuhvaćene i nebankovne tvrtke za poslovanje s vrijednosnim papirima. 23 Na sastanku Europskog vijeća u Cardiffu 1998. naglašena je važnost dovršavanja jedinstvenog europskog tržišta s ciljem povećanja rasta i razvoja, zaposlenosti i socijalne uključenosti. U Lisabonu 2000. Europsko vijeće je usvojilo tzv. Lisabonsku strategiju, prema kojoj je Europska unija trebala do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo, temeljeno na znanju i održivom gospodarskom rastu, uz najvišu stopu zaposlenosti i čvrstu ekonomsku i socijalnu koheziju.24 Sredinom 1999. godine Europska komisija objavila je Financial Services Action Plan (FSAP), koji predstavlja masivnu regulatornu reformu iz područja financijskih usluga, sadrži 42 mjere. Navedene mjere sastoje se većinom od propisa, a podijeljene su u četiri glavna područja: (i) dovršavanje jedinstvenog europskog tržišta institucionalnih investitora, (ii) razvijanje otvorenog i sigurnog tržišta za male ulagače, (iii) osiguravanje kvalitetne regulacije i supervizije, (iv) ostale komplementarne mjere za ostvarivanje zadanih ciljeva. FSAP je implementiran u predviđenom roku od 2000. do 2005. godine.25 Jedna od ključnih direktiva donesena u svrhu regulacije i temeljitijeg nadzora financijskog sektora Eurospke unije donesena u sklopu FSAP-a svakako je direktiva Markets in Financial Instruments Directive (MiFID) koja je zamijenila prethodno spomenutu direktivu ISD, te u odnosu na ISD predstavlja znatno detaljniji režim s namjerom harmonizacije propisa regulacije tržišta u zemljama članicama Europske unije.26 Donošenje te mjere predstavljalo je peterostruko povećanje regulatornog okvira tržišta kapitala koje je time preraslo u iznimno opsežno i snažno regulirano područje, a regulatorni i tržišni okvir kontinentalne Europe 23 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 1 24 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 60. 25 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 61. 26 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 5-6.
  • 17. 14 fundamentalno je promijenjen ukidanjem monopola burzi te otvaranjem mogućnosti trgovanja putem drugih trgovinskih platformi.27 Unatoč globalnoj krizi koja je pogodila i Europsku uniju, nastavilo se sa unaprijed planiranim implementacijama novih direktiva u regulatorni okvir financijskih institucija i tržišta Europske unije. Tako je Europska unija u sklopu Regulacije kapitalnih zahtjeva – Capital Requirements Regulation (CRR), odnosno direktive Capital Requirements Directive (CRD IV) implementirala reformski paket Basel III koji se primjenjuje na sve banke u svim zemljama Europske unije. Ova reformski paket formalno je nazvan „Globalni regulatorni okvir za otpornost banaka i bankarskog sustava“28 , čiji je primarni cilj poboljšati sposobnosti banke da apsorbira gubitke imovine utjecaja na ostatak gospodarstva. Za razliku od prethodnih regulativa, ovaj put je napravljen veliki iskorak u pogledu harmonizacije, jer će se veći dio zahtjeva naći u uredbama Europske unije (CRR – Capital Requirements Regulation) koji će se izravno primijeniti, što jasno uvodi više pravičnosti i izjednačenosti u pogledu konkurencije, dok će se preostali dio uvesti kroz direktivu CRD IV koja će se preslikati u nacionalnim zakonima i pravilnicima za primjenu.29 Direktivom CRD IV osim što se implementirao globalni reformski paket Basel III, u nekim područjima on je i proširen te su postavljena pravila i prijedlozi istih stroži neko prvotno traženi. Valja izdvojiti pet ključnih mjera koje se ističu u cjelokupnoj implementaciji i proširenju reformskog paketa Basel III:30 1. Sekuritizacijska pravila: Članak 122a iz Direktive Europske komisije 2006/48/EC, od zemalja članica Europske unije zahtijevao je da do kraja 2010. godine, između ostaloga implementira pravilo o 5 postotnom uvjetu zadržavanja rizika koje se odnosilo na sve kreditne institucije regulirane od strane Europske unije koje su sudjelovale u 27 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 62-63. 28 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100. 29 Jašić, T. (2013) Basel III – novi regulatorni okvir za financijski sektor. Računovodstvo, revizija i financije. 23 (5), str. 106. 30 Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework., str. 24.
  • 18. 15 sekuritizacijskim transakcijama il bile izložene kreditnom riziku sekuritizacije. Glavni cilj ove mjere jest zadržati postojanje odgovornosti za subjekte koji inicijalno sekuritiziraju neko potraživanje te ga plasiraju na tržište vrijednosnica, čineći čitav proces ujedno skupljim i manje atraktivnim, čime će se postići smanjenje spekulativnih aktivnosti u tom području. 2. Viši porezi na zarade banaka: U nekim zemljama (Austrija, Njemačka i Francuska), uvedeni su specifični porezi na bankovne zarade čime se pretpostavlja povećati prihode od poreza za do 3 milijarde dolara. 3. Solvency II: Od 2013 godine europski osiguratelji će biti podvrgnuti novom kapitalnom okviru po pitanju rizika, čime se nastoji otežati osiguravajućim društvima financiranje banaka bilo kroz kapital ili dugoročne kredite, čime će se drastično smanjiti uplitanje osiguravajućih društava u tržišta Tier 1 i Tier 231 kapitalnih instrumenata. 4. Režimi rješavanja poteškoća u poslovanju: Predviđeno je da se za banke Europske unije donese okvir rješavanja poteškoća u poslovanju koji bi bio nadgledan od strane Europske agencije za bankarstvo –European Banking Authority (EBA). 5. Ograničenja na posudbu strane valute u europskim zemljama u razvoju: Iako se ova ograničenja odnose na bankovne sustave europskih zemalja u razvoju, pretpostavlja se da će imati utjecaj i na profitabilnost bankovnih sustava koji su kroz podružnice značajno izloženi u tim zemljama (najviše Austrija i Italija)32 U svom osvrtu na financijsku stabilnost (Financial Stability Review) iz studenog 2015. godine, Europska središnja banka – ECB (European Central Bank) dotad provedenim istraživanjima i projekcijama ističe važnost CRR/CRD IV za regulaciju kreditnih institucija i posredno za stabilnost čitavog financijskog sektora.33 Također izlaže i druge važne direktive mjere regulacije financijskog sustava prikazane u tablici 2: 31 „Tier 1 najkvalitetnija su sredstva, koja posjeduju svojstvo trajne raspoloživosti i podređenosti uzimajući u obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih troškova servisiranja te nepostojanje opterećenja. Tier 2 jesu sredstva koja posjeduju svojstvo podređenosti uzimajući u obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih troškova servisiranja te nepostojanje opterećenja.“ Preuzeto iz: HANFA (2012) Izvještaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative Solvency II društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj, str. 12. 32 Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework., str. 24-25. 33 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 112-115.
  • 19. 16 Tablica 2 Prikaz ključnih prijedloga uređenja bankarskog sektora Europske unije do 2015. Inicijativa Opis Trenutni status Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) BRRD postavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, sa harmoniziranim alatima i snagama u odnosu na prevenciju, ranu intervenciju i sanaciju za sve zemlje članice Europske unije. BRRD trebao je biti usvojen na nacionalnoj razini do kraja 2014., ali neke zemlje to nisu učinile. Od 2016. primjenjuju se provizije. Deposit Guarantee Scheme Directive (DGS Directive) Odnosi se prvenstveno na harmonizaciju i pojednostavljenje pravila i kriterija primijenjenih kod osiguranja depozita, bržu isplatu, unaprjeđenu shemu financiranja za sve zemlje članice Europske unije. DGS direktiva trebala je biti usvojena na nacionalnoj razini do 3.7.2015, ali neke zemlje to nisu učinile. Single Resolution Mechanism Regulation (SRM Regulation) SRM regulativa stvara jedinstven sustav za efikasnu i harmoniziranu sanaciju banaka unutar SSM-a. Uključuje Jedinstveni odbor za sanaciju – SRB (Single Resolution Board) i Jedinstveni fond za sanaciju – SRF (Single Resolution Fund). Zbog kompleksnosti funkcioniranja regulative dijelovi ovise o usvajanju i ratificiranju na nacionalnoj razini te o usvajanju BRRD-a od strane svih zemalja članica. Regulation on structural measures Predložena regulativa uvela bi ograničenja na određene aktivnosti te postavila pravila o strukturnoj separaciji, s ciljem unaprjeđenja otpornosti kreditnih institucija Europske unije. Prijedlog Komisije objavljen 29.1.2014., rasprava u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije je u tijeku. Izvor: Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 115. Mjera Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) kao glavni cilj ima uspostaviti zajedničke alate za rješavanje propadanja kreditnih i investicijskih institucija na razini Europske unije, osobito kako bi se snošenje troška propadanja banaka prebacilo sa poreznih obveznika, prvenstveno na dioničare i kreditore propadajuće banke. Ključni korak u ostvarenju tog cilja jest prepoznavanje too-big-to-fail (TBTF) problema globalnih sistemski važnih banaka – Global systematically importnat banks (G-SIBs). U tom pogledu donesen je tzv. TLAC standard (Total loss-absorbing capacity standard) kojim je definiran minimaln zahtjev za instrumente i obveze koji bi redovno trebao biti spreman kao jamstvo u sklopu rješavanja problema G-SIBs.34 Važni koraci napravljeni su i u smjeru stvaranja bankovne unije koja predstavlja sustav nadzora i sanacije banaka na razini Europske unije koji djeluje na temelju pravila koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a čine ju sve zemlje europodručja i one države članice koje joj se odluče priključiti. Glavni ciljevi su osigurati otpornost banaka, spriječiti situacije u kojima se novac poreznih obveznika upotrebljava za spašavanje banaka koje propadaju, smanjiti fragmentaciju tržišta i poboljšati financijsku stabilnost.35 Prvi stup bankovne unije, tzv. Single Supervisory Mechanism (SSM) počeo je funkcionirati krajem 2014. godine, dok je drugi stup bankovne unije tzv. Single Resolution Mechanis (SRM) počeo funkcionirati 34 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 115-116. 35 Vijeće Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/
  • 20. 17 početkom 2015. godine te je u tom kontekstu osnovan Single Resolution Bord (SRB) koji je počeo raditi na elaboraciji plana rješavanja problema i na povezanim zadacima. SRB trenutno uživa potporu i podršku Europske središnje banke (ECB) u svom radu te je predstavnik Izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB) redoviti promatrač na njihovim susretima.36 Europska središnja banka (ECB) se u svom izvještaju dotiče i ostalih financijskih institucija i tržišta Europske unije. Ključni prijedlozi za uređenje istih prikazani su u tablici, a posebno valja istaknuti European Market Infrastructure Regulation (EMIR) koji predstavlja europsku inicijativu implementacije deklaracije iz Pittsburgha kojom se potiče poboljšanje tržišta OTC derivata.37 Tablica 3 Ključni prijedlozi uređenja financijskih institucija i tržišta Europske unije do 2015. Inicijativa Opis Trenutni status ECB Regulation on oversight requirements for systemically important payment systems SIPS Cilj regulative je osigurati efikasan menadžment svih vrsta rizika s kojima se suočavaju sistemski važni sustavi plaćanja (SIPS), uključujući objektivan i otvoren pristup, kao i efikasnost i efektivnost samih SIPS-a. Regulativa je stupila na snagu 12. kolovoza 2014. European Market Infrastructure Regulation (EMIR) Cilj regulative je donijeti više sigurnosti i transparentnosti na tržište derivatima te postaviti pravila za središnje sudionike na istima. Regulativa je stupila na snagu 16. kolovoza 2012. Regulation on improving the safety and efficiency of securities settlement in the EU and on central securities depositories (CSD Regulation) Regulativa uvodi obvezu dematerijalizacije većine obveznica, harmonizirane periode likvidacije za većinu transakcija u takvim obveznicama, likvidacijsku disciplinu mjerenja i zajednička pravila za središnje depozitorije vrijednosnih papira. Regulativa je stupila na snagu 17. rujna 2014. godine. U procesu implementacije i davanja prijedlozi tehničkih standarda. Markets in Financial Instruments Directive and Regulation (MiFID II/MiFIR) Zakon se odnosi na investicijske kompanije, operatere na tržištu i usluge davanja post-prodajnih informacija o transparentnosti u Europskoj Uniji. Razdijeljen je na dva zakona: direktno primjenjiva regulativa za transparentnost i pristup prostorima trgovanja, te direktiva o upravljanju autorizacijom i organiziranjem trgovinskih prostora i zaštiti investitora. Direktiva 201/65/EU – MiFID II i regulativa (EU) Br. 600/2014 – MiFIR objavljene su 12. lipnja 2014. Izvor: Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 117. U sektoru osiguratelja ključnu mjeru predstavlja direktiva Solvency II sa svojom nadopunom Omnibus II, čiji je cilj harmonizacija različitih regulatornih režima za osiguravajuća društva na području Europskog ekonomskog područja.38 36 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 116. 37 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 117. 38 Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015, str. 119.
  • 21. 18 3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora U posljednja dva desetljeća (od 1970ih) teorije i područja financijske regulativne i supervizijske prakse snažno su obilježene europskim politikama te se upravo Europska unija profilirala kao vodilja u reformama na ovome području. Krajnji cilj predstavlja jedinstveno tržište financijskih usluga unutar Europske unije usklađeno s ponudom financijskih proizvoda i financijskih institucija, koje je održivo i stabilno te jednako vrijedno kao i američko ili japansko financijsko tržište.39 U ostvarenju tog cilja ključnu ulogu ima Europska komisija koja predstavlja legalnog inicijatora u pogledu liberalizacije financijskih usluga kako bi se iste učinile konkurentnijima. Nastojanja za liberalizacijom temelje se na načelima definiranim Ugovorom iz Nice te Lisabonskom strategijom, a to su prije svega snažnija konkurencija na tržištima Europske unije s ciljem smanjenja troškova financiranja te poboljšanjem alokacije resursa te posredno unapređenjem globalne konkurentnosti financijske industrije Europske unije, pri čemu poseban utjecaj na politike Europske unije ima želja za konkuriranjem financijskoj industriji Sjedinjenih Američkih Država koja predstavlja dominantnog igrača u nekim iznimno profitabilnim poslovima kao što je investicijsko bankarstvo.40 Prvotno je u postupku stvaranja i provedbe supranacionalnih propisa na europskoj razini korišten je jedan od najznačajnijih (i vjerojatno najsloženijih) postojećih mehanizama donošenja odluka, tzv. postupak komitologije ili točnije odborske procedure (comitology). Taj se postupak može definirati kao postupak koji primjenjuje Europska komisija kada traži savjet posebnih stručnih odbora koji obavljaju funkciju svojevrsnog foruma za raspravu i dijalog s odgovarajućim tijelima država članica. Zbog tromosti i neefikasnosti takvog sustava, 2001. godine nakon objave Lamfalussyeva izvještaja, potiče se reforma i promjena na području donošenja regulativa, direktiva i reformi po pitanju regulacije financijskog sektora. Lamfalussyev pristup podrazumijevao je drugačiji pristup postupka stvaranja propisa i reformi nadzorne prakse koja je uspostavljena na četiri razine. Konkretno, u financijskoj regulativi Lamlafussyev pristup dijeli propise na dvije osnovne razine: 39 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske Unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 57-58. 40 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 8.
  • 22. 19 1. prva razina (first level legislation) koja podrazumijeva propise koji uključuju osnovne političke odluke i smjernice Europske unije koje na prijedlog Europske komisije donose Europski parlament i Vijeće Europske unije. 2. druga razina (second level legislation) koji podrazumijeva propise tehničke prirode koji su po svome sadržaju podrobniji i precizniji od onih prve razine. Na ovoj razini do izražaja dolazi djelatnost konkretnih savjetodavnih odbora.41 Osim dvije osnovne razine ovim pristupom formirane su dodatne dvije razine koje se odnose na provedbu, pri kojoj treća razina osigurava dosljednu provedbu propisa donesenih na prve dvije razine kako bi se osigurala homogenost financijske regulative Europske unije, dok četvrta razina osigurava snažniju ulogu Europske komisije u postupku usvajanja i izvršavanja europskih propisa na nacionalnoj razini.42 Ovaj složeni okvir u kojem sudjeluje velik broj odbora omogućavao je zemljama članicama snažan utjecaj na razvoj i usvajanje direktive Europske unije po pitanju financijskih usluga i tržišta. Osim toga, u čitav proces financijska industrija mogla je putem svojih dobro opremljenih lobista snažno utjecati na donošenje odluka, dok su ostale interesno utjecajne skupine poput potrošača, akademika i nezavisnih stručnjaka imale znatno manji utjecaj. Zbog ograničenih ovlasti, nacionalni supervizori nisu se mogli efikasno nositi sa prekograničnim bankama i financijskim konglomeratima, a supervizor koji bi pokrivao čitavu europsku uniju nije postojao te se čitav sustav oslanjao uglavnom na dobrovoljne sporazume o suradnji. Početkom krize pokazala se ranjivost sustava jer su vlade zemalja članica Europske unije krenule prvo sa nacionalnim mjerama ne poštujući važna dogovorena načela kao što su upravljanje prekograničnom financijskom krizom na način da se u obzir uzmu i interesi drugih zemalja, dijeljenje potencijalnih fiskalnih tereta kao i koordiniranje javnih financija do najveće moguće mjere.43 41 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 58-59. 42 Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 60. 43 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 9.
  • 23. 20 U čitavom procesu predlaganja i donošenja regulativa pored Europske komisije važnu ulogu igraju i druga tijela Europske unije. Vijeće ministara financija – ECOFIN (Economic and Financial Affairs Council) koje čine ministri financija zemalja članica na svojim mjesečnim sastancima raspravljaju o financijskim uslugama i tržištima, financijskoj stabilnosti i kretanju kapitala, te surađuju sa Europskom komisijom. Donošenje zajedničkih odluka na njihovim sastancima dosta je kompleksno zbog različitih interesa pogleda na pojedine problematike od strane predstavnika pojedinih zemalja članica. Europski parlament prvenstveno kroz Odbor za ekonomska i monetarna pitanja, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za unutarnje tržište te Odbor za pravna pitanja može predlagati rješenja ili regulative Europskoj komisiji pri čemu Europska komisija zadržava pravo odbijanja istih. Najvažnija funkcija Europskog parlamenta odnosi se na ratifikaciju pojedinih zakonskih prijedloga za izmjenu regulatornog okvira kroz direktive Europske komisije. Vijeće ministara financija i zemlje članice važni su sudionici procesa donošenja odluka, znatno više nego Europski parlament.44 Europska središnja banka izvan konteksta brige o euru kao valuti, stabilnosti cijena unutar Eurozone te implementaciji ekonomskih i monetarnih politika Europske unije nema ovlasti po pitanju supervizije banaka, drugih pružatelja financijskih usluga ili financijskih tržišta, kao što je slučaj sa nekim središnjim bankama. Ključna uloga u nadzoru financijskog sustava očituje se u promoviranju suradnje među središnjim bankama zemalja članica i supervizora Europske unije.45 Ovakav sustav donošenja odluka na razini Europske unije u razdoblju prije krize detektiran je kao manjkav u slučaju neočekivanih i iznenadnih poremećaja na globalnim financijskim tržištima kao što je bila kriza 2008. godine, ali zbog straha od gubitka moći i ovlasti na nacionalnoj razini među zemljama članicama postojao je snažan otpor centralizaciji nadzornih ovlasti. Kriza je taj otpor ublažila te se pokazalo nužnim pristupiti snažnijem jedinstvenom regulatornom i institucionalnom okviru uz prenošenje dijela ovlasti na supranacionalne institucije koje bi efektivnije regulirale financijski sustav Europske unije i jamčile stabilnost, zbog čega su novonastalim institucijama, o kojima će biti govora u narednom poglavlju, dodijeljene do tad neviđene ovlasti.46 44 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 21-27. 45 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 32. 46 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66.
  • 24. 21 4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE 4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije Nakon globalne financijske krize koja je pogodila i Europsku uniju, osim regulatorne reforme krenulo se u reformu sustava supervizije te je utemeljen novi Europski sustav financijske supervizije – ESFS (European System of Financial Supervision).47 Tako tri Europske regulatorne agencije48 ESAs (European Supervisory Authorities): 1. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo – EBA (European Banking Authority) 2. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje – EIOPA (European Insurance and Occupational Pensions Authority) 3. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala – ESMA (European Securities and Markets Authority) radeći umrežene sa nacionalnim regulatornim agencijama – NCAs (National Competent Authorities), zajedničkim odborom ESAs – JC (Joint Committee oft he ESAs) i Europskim odborom za sistemske rizike – EBRD (Euroepan Systemic Risk Board) čine Europski sustav financijske supervizije - ESFS.49 Svojim ustrojem, Europski sustav financijske supervizije ESFS kombinira mikro- i makroprudencijalnu superviziju, gdje se s jedne strani prati i procjenjuje stabilnost cjelokupnog financijskog sustava Europske unije i šalju rana upozorenja o postojanju sustavnog rizika, a s druge strane putem Europskih regulatornih agencija (ESAs) provodi se nadzor na mikroprudencijalnoj razini sukladno ovlastima i zaduženjima pojedine agencije.50 47 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65. 48 Nazivi europskih regulatornih agencija na hrvatskom jeziku preuzeti iz: Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija (2014) Reformirani financijski sektor za Europu, Bruxelless: EUR-Lex. 49 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str.2. 50 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65.
  • 25. 22 Na slici 4 grafički je prikazan Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije, odnosno struktura Europskog sustava financijske supervizija (ESFS).51 Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije Izvor: Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7. Ova novonastala regulatorna infrastruktura sa Europskim regulatornim agencijama (ESAs) i Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) kao nositeljima iste, predstavlja ostvarenje želje Europske komisije od izbijanja krize da se stvore uvjeti za osnaživanje stabilnosti i efikasnosti financijskog sustava Europske unije. To se nastoji postići prije svega bliskijom suradnjom i razmjenom informacija između nacionalnih supervizora, olakšati usvajanje rješenja Europske unije u prekograničnim problemima te unaprijediti koherentno tumačenje i primjenu donesenih pravila.52 U temeljnim propisima te naknadnim sekundarnim zakonima Europske unije, Europskim regulatornim agencijama (ESAs) dodijeljene su uloge i ovlasti u području nadzora i supervizije, financijske stabilnosti te zaštiti potrošača, uključujući sljedeće:  razvijanje nacrta tehničkih standarda i izdavanje smjernica i preporuka, poštujući bolja načela regulacije 51 Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7. 52 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3. mikroprudencijalna supervizija makro- prudencijalna supervizija banke tržište kapitala osiguranje, mirovinski fondovi među- sektorski pojedinačne institucije
  • 26. 23  davanje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije i Europskoj komisiji  rješavanje slučajeva neslaganja između nacionalnih supervizora, gdje zakon od njih zahtjeva da surađuju ili usuglase  doprinositi osiguravanju dosljedne primjene tehničkih propisa prava Europske unije  koordinacijska uloga u izvanrednim situacijama  ESMA ima izravne nadzorne ovlasti za kreditne rejting agencije i trgovinske posrednike  prikupljanje potrebnih informacija za obavljanje povjerenog mandata53 Zadaće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) definirane su različitim regulativama i direktivama Europske unije u području financijske i bankovne regulacije koje su donesene s ciljem poticanja pristupa jedinstvenom tržištu.54 Glavni zadatak Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) svakako je svojim aktivnostima doprinijeti stvaranju jedinstvenog bankovnog tržišta Europske unije, što ostvaruje kroz razvoj zajedničkog regulatornog okvira koji je primjenjiv na sve bankovne institucije i investicijske kompanije u Europskoj uniji na isti način, poznat pod nazivom – EU single rulebook. Osim toga, važne zadaće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) su i osiguravanje zajedničkog paneuropskog pristupa nadzoru banaka, nadgledanje zdravlja banaka Europske unije provodeći stres testove, objavljivanje informacija globalnim investitorima, razvijanje harmoniziranog okvira za rješavanje poteškoća, ispraviti primjenu i kršenja zakona Europske unije, medijacija između sukobljenih nadzornih tijela Europske unije u prekograničnim nesporazumima, zaštita potrošača i briga o financijskim inovacijama te plaćanjima te koordiniranje aktivnosti u slučaju izvanrednih kriznih situacija.55 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (EIOPA) ima ključne zadaće podrške stabilnosti financijskog sustava, osiguravanja transparentnosti tržišta i financijskih proizvoda te zaštite nositelja polica osiguranja kao i članova i korisnika mirovinskih sustava.56 Važnost svih navedenih zadaća očituje se u činjenici da vrijednost imovine osiguravajućih društava premašuje vrijednost 2/3 BDP-a Europske unije, zbog čega tržište osiguranja predstavlja iznimno važan element financijskog sektora koji doprinosi 53 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3-4. 54 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 3-4. 55 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 5-9. 56 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report, str. 14
  • 27. 24 ekonomskog rastu i financijskoj stabilnosti preuzimajući rizike i mobilizirajući štednju. Mirovinski fondovi također su važan i neizostavan element financijske stabilnosti čitave Europske unije, budući da osim izravnog doprinosa gospodarstvu štite protiv rizika siromaštva za vrijeme mirovine.57 Temeljna misija Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) jest poboljšati zaštitu investitora i promicati stabilna i uredna financijska tržišta. 2011. godine, dobiva ulogu jedinoga supervizora za kreditne rejting agencije unutar Europske unije, da bi sljedeće godine izravna odgovornost za registraciju i nadzor trgovinskih repozitorija u okviru Europske unije također bila dodijeljena Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Temeljne regulative čiju provedbu nadzire i omogućava jesu regulativa o kreditnim rejting agencijama (CRA Regulation) te uredbom o infrastrukturi europskog tržišta EMIR (European Market Infrastructure Regulation).58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ima pravo direktne supervizije nad pojedinačnim financijskim institucijama koja uključuje donošenje obvezujućih mjera, ima ovlasti nad nacionalnim i regulatornim agencijama po pitanju implementacije propisa Europske unije u vezi supervizije financijskih institucija koje posluju prekogranično, zatim predlaže obvezujuće tehničke standarde i obavlja direktnu superviziju agencija za procjenu kreditnog rejtinga, a u iznimnim okolnostima ima ovlasti ograničiti ili zabraniti određenu financijsku aktivnost te prekinut poslovanje određene financijske institucije.59 Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) je odgovoran za makroprudencijalni nadzor financijskog sustava Europske unije te sprječavanje i ublažavanje sistemskog rizika te ima široku nadležnost, pokrivajući banke, osiguravatelje, upravitelje imovinom, infrastrukture financijskih tržišta i ostale financijske institucije i tržišta. U nastojanju da ostvari svoj makroprudencijalni mandat, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) prati i ocjenjuje sistemske rizike i, prema potrebi, izdaje upozorenja i preporuke.60 57 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report, str. 10. 58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating agencies and trade repositories, str. 9. 59 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66. 60 Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]
  • 28. 25 4.2. Koordinacija i usklađenost nacionalnih i zajedničkih supervizorskih tijela Financijska kriza pokazala je da niti jedna država članica ne može sama regulirati financijski sektor i nadzirati rizike financijske stabilnosti kada su financijska tržišta integrirana. Komisija je stoga nakon krize najavila usklađen odgovor na krizu u cijeloj Europskoj uniji. To je također dovelo do bolje suradnje s međunarodnim partnerima. Prije financijske reforme zakonodavstvo Europske unije o financijskim uslugama uvelike se temeljilo na minimalnom usklađivanju, omogućujući državama članicama značajnu fleksibilnost u prenošenju u nacionalno zakonodavstvo kao što je prikazano na slici 5. Slika 5 Shematski prikaz različitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama Izvor: Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework, str. 17. To je ponekad dovodilo do nesigurnosti među sudionicima na tržištu koji djeluju prekogranično, olakšavalo regulatornu arbitražu i potkopavalo poticaje za međusobno korisnu suradnju.61 Zemlje članice imaju različite kulture, institucije i kapacitete nadzora regulacije financijskog sustava, a budući da mogu nametnuti svoj utjecaj i političku volju (ili nedostatak iste) to često i koriste. Iako direkcija Europske komisije za opću upravu i unutarnje tržište ima pravo pokrenuti zakone o regulaciji i nadzoru financijskih usluga i financijskih tržišta, ovisna je o prihvaćanju prijedloga od stane Vijeća i Europskog parlamenta.62 61 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 62 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development, str. 36. Globalno koordinirane reforme Dopuštena odstupanja u primjeni Specifične nacionalne reforme Dozvoljeno vrijeme za implementaciju Ovisnost gospodarstva o bankama kod kreditnog posredovanja Ostali faktori koji utječu na zdravlje banaka Utjecaj na gospodarstvo
  • 29. 26 Komisija je stoga predložila uspostavljanje jedinstvenih pravila kojima se predviđa jedinstveni regulatorni okvir za financijski sektor i njegova ujednačena primjena u čitavoj Europskoj uniji.63 Taj prijedlog Europske komisije koji je 2011. godine usvojen predstavlja važnu prekretnicu u evoluciji europske supervizije, budući da se pokazalo da u uvjetima integriranosti financijskih tržišta djelovanje nacionalnih supervizora nije dostatno za očuvanje financijske stabilnosti. Time se proces uspostave jedinstvenih pravila i harmonizacije sustava na nadnacionalnom, paneuropskom nivou intenzivirao, dok je u istom razdoblju usporen proces izmjene nacionalnih supervizorksih struktura. Među zemljama Europske unije razlikuju se institucijski okviri sustava nadzora i kontrole financijskih tržišta i institucija, a modeli se dijele na:  Sektorski pristup (Cipar, Grčka i Španjolska)  Twin peaks model (Nizozemska, Francuska i Velika Britanija)  Kombinacija sektorskog i Twin peaks modela (Italija i Portugal)  Model jedinstvenog supervizora (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Irska, Norveška, Njemačka i Švedska)64 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora koji je najzastupljeniji model među europskim zemljama vidljivi su u tablici 4. Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora + - djelotvorniji nadzor financijskih konglomerata - veća efikasnost regulatornog tijela: korištenje ekonomije obujma i ekonomije razmjera - reduciranje regulatorne arbitraže - manje konflikata između regulatornih ciljeva (zaštita potrošača i bonitetni ciljevi) - veće mogućnosti napredovanja zaposlenih - bolji politički značaj i položaj regulatornih tijela - - višestruki i nejasni ciljevi regulatornog tijela - proces integracije nadzora u tranzicijskom razdoblju može rezultirati nižom efikasnošću - neadekvatna zakonska regulativa - opasnost od nesagledavanja specifičnosti financijskih industrija - rizik političkog pritiska -- problemi pri integraciji nadzornog sustava i organizacijski problemi Izvor: Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 73. 63 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 64 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 74-75.
  • 30. 27 4.3. Nedostaci i budući razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora Kompleksnost financijskih tržišta koja proizlazi iz brojnih izvedenica vrijednosnih papira glavna je prepreka u efikasnoj regulaciji i nadzoru financijskih institucija. Iako većina zemalja provodi Baselske reformske pakete djelomično ili u potpunosti, financijske institucije ipak uspijevaju uvijek iznova pronaći načine kako zaobići prihvaćene odredbe kroz realokaciju sredstava u slabije regulirana financijska tržišta s većom profitabilnosti, čime narušavaju stabilnost financijskog sustava.65 Osim toga, brojni autori u procjeni nedostataka Baselskih reformskih paketa ističu nedostatke iste osobito u vidu primjene analitičkih metoda internih procjena rizičnosti izdanih zajmova koje rade sam banke te metoda koje koriste rejting agencije. Tako je ključna pretpostavka kako su bankovni interni modeli za izračun rizika superiorni pala u vodu, budući da su u vrijeme krize otkriveni ozbiljni nedostaci koje su dovele do žestokih borbi vezanih za opravdanost korištenja istih u regulatorne svrhe. Osim toga, po pitanju kreditnih rejting agencija detektiran je problem oko stupnja neovisnosti presude kreditnih rejting agencija osobito u slučaju sekuritizacijskih i strukturiranih proizvoda, dok su kod dodjeljivanja ocjena nekim složenijim financijskim instrumentima korištene statističke metode limitirane što u pitanje dovodi njihovu autentičnost i točnost.66 Iako je Europska unija u svom usvajanju Baselskog reformskog paketa produbila i nadopunila neke manjkavosti kao što je kontrola i nadzor kreditnih rejting agencija koje su za rad na teritoriju Europske unije dužne biti pod supervizorskim nadzorom Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA), prebrzo i prešutno se prešlo preko činjenice da je Europska unija veliku financijsku regulatornu reformu završila neposredno prije izbijanja krize. Navedena reforma je, između ostalog, obećavala da će novi sustav na sveobuhvatan način podržavati razvoj konkurentnog financijskog sustava i istovremeno osiguravati financijsku stabilnost. Kritičari primjećuju da se, umjesto temeljitog pročišćavanja neadekvatnih odredbi, preregulirani financijski sustav dodatno uvećava izmjenama i dopunama postojećih direktivi i uredbi, pretvarajući se u „propise i institucije na steroidima“.67 65 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100. 66 Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 100-101. 67 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 65.
  • 31. 28 Prvi val regulatorne reforme rezultirao je značajnim povećanjem regulatornog opterećenja, a da pritom nije zaštitio financijski sustav od krize. Novu reformu vodili su isti stručnjaci, a vrijeme će pokazati jesu li i ovaj put pogriješili i hoće li zbog toga snositi odgovornost.68 Za procjenu da li tržišta rade na odgovarajući način, financijska regulacija i poticanje konkurencije u financijskom sustavu moraju biti više usko koordinirane, jer konkurencija ne može biti učinkovita (tj u potpunosti iskoristiti benefite učinkovitosti i inovacija) ako pravila dopuštaju da neki sudionici na tržištu iskorištavaju ili zaobilaze ista, ili ako sam propis postaje prepreka za ulazak na određeno tržište. Istodobno, financijska regulacija će podbaciti u ostvarivanju svojih ciljeva stabilnosti i učinkovitosti bez poticanja natjecanja koje sprečava (individualnu ili kolektivnu) zlouporabu tržišta i spajanja koji bi mogli, u nekim posebnim okolnostima, pogoršati TBTF problem. Suradnja između financijskih regulatora i poticatelja tržišnih politika treba ojačati na razini Europske unije. Prije svega, potrebni su sustavna razmjena informacija, stručnosti i osoblja.69 Neka od kratkoročnih poboljšanja sustava koji se mogu implementirati od strane Europskih nadzornih agencija (ESAs) i Europske komisije bez zadiranja u zakonski okvir prije svega se odnose na stavljanje fokusa na konvergenciju supervizije kako bi se osigurala konzistentna implementacija i primjena zakona Europske unije te na poticanje transparentnosti procesa pripreme tehničkih standarda ili savjetovanja Europske komisije. Osim toga važno je zadacima zaštite potrošača i investitora pridati veću važnost i pažnju te maksimalno iskoristiti postojeće ovlasti u tom području.70 U srednjem roku moguće prilike za unapređenje sustava nadzora financijskog sektora Europske unije vidljive su u jačanju ovlasti Europskih regulatornih agencija (ESAs) u rješavanju sporova te mogućnosti izravnog pristupa podacima za područja u kojima je to potrebno radi uspješnosti obavljanja povjerenih im zadaća, ali u skladu sa važećim zakonskim okvirom po pitanju zaštite osobnih podataka. Po pitanju zaštite potrošača i investitora, uloge postojećih institucija mogle bi se iskristalizirati i proširiti gdje je potrebno, kako bi se jasnije definirale uloge i prioriteti Europskih nadzornih agencija (ESAs) sa ključnom ulogom povjerenom Zajedničkom odboru ESAs (JC). Također, u slučaju daljnje predviđene integracije tržišnih infrastruktura te rasta njihove kompleksnosti, treba uzeti u 68 Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 66. 69 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 179. 70 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 12.
  • 32. 29 obzir potrebu za strukturnim promjenama koje bi mogle uključivati daljnje proširenje ovlasti direktne supervizije paneuropskih nadzornih tijela.71 Iz perspektive Europske komisije, većinom reformi koje su dogovorene, fokus se sada pomiče na učinkovitu provedbu i dosljednu primjenu novog regulatornog okvira. Za ocjenjivanje provedbe i općeg utjecaja i učinkovitosti reformi potrebno je trajno praćenje i revizija, dok pri dovršenju provedbe reformi značajan izazov ostaje osiguranje regulatorne i nadzorne usklađenosti među svim glavnim financijskim centrima u cijelom svijetu. U budućnosti političku pozornost treba sve više usmjeravati na ostvarenje europske potrebe za dugoročnim financiranjem i razvojem diversificiranijeg financijskog sustava s većim udjelima izravnog financiranja tržišta kapitala i većom uključenosti institucionalnih ulagača i alternativnih izvora financiranja. Rješavanje ovih pitanja predstavlja prioritet za učvršćivanje konkurentnosti europskog gospodarstva i industrije.72 U cilju izgradnje ukupne “arhitekture financijske stabilnosti” potrebno je stalno unapređivati suradnju između nadzornih institucija, s ciljem rasta, razvoja i osiguranja sigurnosti i povjerenja u nacionalne i nadnacionalne financijske sustave.73 71 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 13-14. 72 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex 73 Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 79.
  • 33. 30 5. ZAKLJUČAK Zbog neizmjerne važnosti za čitavo gospodarstvo i njegov stabilan rast, nadzor financijskog sektora nužna je komponenta svake zemlje i nadnacionalne političko-ekonomske organizacije kao što je Europska unija. Glavni izazov u nadzoru financijskog sektora jest ravnoteža između regulacije i poticanja konkurentnosti kroz deregulaciju. Regulacija donosi stabilnost i sigurnost, ali u slučaju pretjerivanja guši rast i inovativnost financijskog sektora, što posredno dovodi do dodatnih negativnih efekata poput smanjene zaposlenosti ili viših troškova za krajnje korisnike financijskih usluga. Poticanje konkurentnosti potiče rast financijskog sektora što donosi pozitivne efekte poput zapošljavanja i inovacija po pitanju financijskih usluga i instrumenata, ali ima i sklonost poticanja neumjerenog i nemoralnog rasta financijskih institucija koje u globaliziranom svijetu može imati iznimno negativne učinke na gospodarstva diljem svijeta, kao što je bio slučaj globalne financijske krize 2008. godine. Glavne promjene koje bi trebale donijeti reforme u nadzoru financijskog sektora Europske unije provedene nakon financijske krize u Europskoj uniji su jačanje zaštite potrošača, regulacija poslovanja izvedenicama, regulacija menadžerskih primanja te regulacija sekuritizacije i kreditnih rejting agencija. Uspješnost ostvarivanja ovih ciljeva ovisit će o novoosnovanim regulatorima i njihovoj stručnosti, kao i njihovoj neovisnosti od strane raznih utjecaja, prvenstveno političkih. Glavni nedostatci regulativa vidljivi su iz činjenice kako propisane stavke nisu obavezne na globalnoj razini te je potrebno raditi na daljnjoj harmonizaciji propisa, kako među zemljama članicama Europske unije, tako i na globalnoj razini na kojoj Europska unija treba nastaviti igrati ključnu ulogu u procesu definiranja, donošenja i provođenja regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora. Iako se danas, dok su kriza i njene negativne posljedice po europsko i svjetsko gospodarstvo još uvijek prisutni u pamćenju država, regulatora i financijskih institucija, snažno zaziva regulacija i intervencionizam u cjelokupnom financijskom sustavu, moguće je da će s vremenom doći do popuštanja takve atmosfere koja će se ponovno, kao 1980ih okrenuti ka inicijativi za deregulacijom naglašavajući pozitivne efekte iste. Kako bi se takva radikalna promjena atmosfere izbjegla treba biti oprezan u donošenju i provođenju sadašnjih regulativa kako bi čitav financijski sustav te uključene interesne skupine istoga imali dovoljno slobode, prostora i mogućnosti za ostvarivanje profita, ali ipak ne dozvoliti da se taj profit ostvaruje na moralno upitne načine, ugrožavajući stabilnost čitavog financijskog sustava.
  • 34. 31 LITERATURA 1. Bajakić I. (2011) Prekodifikacija: slučaj europske regulative tržišta kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 57–67. 2. Božina M. i Štajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije – analiza uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 50-74. 3. Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 127-134 4. Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 353-363. 5. Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses. Dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdf [25.kolovoza 2016.] 6. Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/general- policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2 [07. svibnja 2016.] 7. Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07. svibnja 2016.] 8. Europska komisija (2016) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07. svibnja 2016.] 9. Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing. Dostupno na: http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdf [27. kolovoza 2016.] 10. Europska središnja banka (2015) Financial Stability Review – November 2015. Dostupno na:http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc55 09b94b997f161b841fa57d5eca [07. svibnja 2016.] 11. Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.] 12. Europski odbor za sistemske rizike, Annual Report 2015. Dostupno na: https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf [28. kolovoza 2016.]
  • 35. 32 13. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, dostupno na: http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdf [28. kolovoza 2016.] 14. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report. Dostupno na: https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdf [07. svibnja 2016.] 15. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report. Dostupna na: https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdf [28. kolovoza 2016.] 16. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating agencies and trade repositories. Dostupno na: https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016- 234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdf [07. svibnja 2016.] 17. Grünbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority 18. HANFA (2012) Izvještaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative Solvency II društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.hanfa.hr/getfile/38841/QIS%20studija%202013_2.PDF [28. kolovoza 2016.] 19. Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited. 20. Institut za međunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the Financial Regulatory Framework. 21. Jašić, T. (2013) Basel III – novi regulatorni okvir za financijski sektor. Računovodstvo, revizija i financije. 23 (5), str. 103-108. 22. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52014DC0279 [05. svibnja 2016.]
  • 36. 33 23. Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd. 24. Miletić I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb 25. Mishkin, F. (2013) The Economics of Money, Banking, and Financial Markets. 10. izd. Harlow: Pearson Education Limited 26. Olgić Draženović B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69-82. 27. Radman Peša, A. (2015) Regulacija financijskog tržišta prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina, Vol. 5, br. 1, str. 94-109. 28. Saunders, A., Millon Cornett, M. (2006) Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb 29. Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and Development. Dostupno na: http://www.eurodad.org/uploadedfiles/whats_new/reports/eumapping_financial_regulatio n_final.pdf [27. kolovoza 2016.] 30. Vlahović, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 19-52 31.Vijeće Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking- union/ [8. rujna 2016.] 32. Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia. Dostupno na: http://slideplayer.com/slide/2382210/ [26.kolovoza 2016.]
  • 37. 34 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA POPIS SLIKA Slika 1 Okvir zaštite financijske stabilnosti............................................................................................. 3 Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se međusobno isprepliću............................................ 5 Slika 3 Međuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije....................................................... 7 Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije........................................... 22 Slika 5 Shematski prikaz različitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama..................... 25 POPIS TABLICA Tablica 1 Popis novoosnovanih Vladinih ureda i tijela sa ključnim zadacima ..................................... 10 Tablica 2 Prikaz ključnih prijedloga uređenja bankarskog sektora Europske unije.............................. 16 Tablica 3 Prikaz ključnih prijedloga uređenja financijskih institucija i tržišta Europske unije ............ 17 Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora........................................................ 26