Dualistička priroda svjetlosti. Fotoelektrični efekat

1. Fizika2
Cas 47. Dualisticka priroda svjetlosti.Fotoelektricni
efekat
Fotelektrični učinak objasnio je A. Ajnstajn 1905. svojom teorijom o kvantima svjetlosti. Na osnovi
Planckove teorije o kvantima energije, Einstein je pretpostavio da je i svjetlost kvantizirana pojava,
to jest da iz izvora svjetlosti izlaze kvantisvjetlosti, koji se često zovu fotoni.Ispitivanja su pokazala
da jedan kvant svjetlosti ili foton ima energiju:E=h ν
gdje je: h - Planckova konstanta, ν - frekvencija svjetlosti. Prema tome svjetlost veće
frekvencije ima veći kvant energije i može lakše izbiti elektron iz metala i dati mu kinetičku
energiju (m∙v2)/2. Kod fotoelektričnog učinka energija fotona djelomično se utroši na izbijanje
elektrona iz metala, a djelomično pređe u kinetičku energiju elektrona mase m, koji izleti iz
metala brzinom v, pa je:
h ν=Ai +Ek
gdje je: h∙υ - energija fotona, Ai - rad potreban za izbijanje elektrona, (m∙v2)/2 - kinetička
energija elektrona.

2. Minimalna frekvencija pri kojoj dolazi do fotoefekta kod nekog metala ciji je izlazni rad Ai
Zadatak.Odredi frekvencijucrvene svjetlosti,cijajetalasnaduzina650nm .Moze li ta svijetlostizazvati
fotoefekat kod cezijuma ciji je izlazni rad 2eV.
Cas 48. Dualisticka priroda cestice.De Broljeva talasna
duzina
Louis de Broglie
Godine 1923. prvi iznio zamisao da, na razini atoma, čestice u kretanju,
primjerice elektroni, osim čestičnih svojstava imaju i talasna svojstva. Na
temelju analogije sa svjetlošćupostulirao je de Broglievu relaciju: "čestici
s količinom kretanja p pridružena je talasna duzina λ, koja je obrnuto
proporcionalna količini kretanja p, a koeficijent razmjernosti ili
proporcionalnosti Planckova je konstanta h:
Λ=
ℎ
𝑝
Zadatak Odredi talasnu duzinu elektrona u atomu H,ynajuci da je
brzina elektrona 2,19 *106 𝑚
𝑠