Florence Nightingale

1. PREDSTAVLJA
MEDICINSKA ŠKOLA BANJA LUKA
Čas u čast Florens Najtingejl

2. Svijetu je, prema SZO, potrebno još 9 miliona medicinskih sestara i babica,
da bi se do 2030. godine dostigla sveobuhvatna, univerzalna zdravstvena zaštita.
Povodom
2020. Međunarodne godine medicinskih sestara/tehničara i babica
11.5. - 17.5. Međunarodne sedmice sestrinstva
12.5. Međunarodnog dana medicinskih sestara
Prisjećamo se kako je sve počelo!

3. BIOGRAFIJA
Florens Najtingejl (Florence Nightingale) je rođena 12.05.1820. godine u Firenci.
Kao kćerka bogate engleske porodice imala je klasično obrazovanje, govorila je 7
jezika, interesovala se za fiziku, matematiku i statistiku.
Uprkos težnji roditelja da je uvedu u visoko društvo ona nije imala takve ambicije.
Osjećala se neprijatno u takvom društvu i kada god je bilo moguće izbjegavala je
da bude u centru pažnje.
Kada je imala 17 godina shvatila je da želi da pomaže ljudima
i odlučila se na posao bolničarke.
Njeni roditelji su se protivili, jer su taj posao radile pripadnice
nižeg društvenog staleža, i nisu dozvolili da krene na obuku.

4. Roditelji su je slali na brojna putovanja, a ona je koristila priliku da obilazi bolnice i
upoznaje se sa načinom rada.
Konačno 1851. godine oni su popustili i ona odlazi u Njemačku na obuku za
medicinske sestre.
Po završenoj obuci postaje upravnica bolnice za dame.
Stručnost i sposobnost je dokazala uspješnom borbom sa kolerom.
Zatim je, sa svojim timom, pozvana u vojne bolnice u Tursku za vrijeme Krimskog
rata.
Požrtvovanim i stručnim radom smanjila je smrtnost ranjenika.
Vojnici su je zvali “krimski anđeo” i "dama sa lampom”.
1856. godine osnovala je prvu školu za medicinske sestre.
Objavila je mnoga djela nastala tokom dugogodišnjeg rada i istraživanja.

5. 1858. godine je zvanično postala član Londonskog društva statističara.
Do kraja života ostala je posvećena istraživanju i unapređenju
sestrinstva.
“Dama sa lampom” je umrla 13.08.1910. godine u Londonu.
Knjigu “Bilješke o bolnicama” objavila je 1859. godine.
Njene teorije razmišljanja uticala su na razvoj bolničke službe čineći je ovakvom
kakva je danas, jer je dala detaljna uputstva za izgradnju i uređenje bolnica.
1860. godine objavljene su “Bilješke o sestrinstvu” u kojima je definisana
sestrinska praksa koja se i danas provodi.
“Uvodne bilješke o ustanovama za babinjare” za izgradnju, organizaciju i vođenje
porodilišta u okviru njega škole za babinjare, doprinjele su smanjenju smrtnosti u
ovoj oblasti.
U prvom, za života ne objavljenom djelu, “Bilješke o životu” izložila je svoje
poglede na društvo, religiju i filozofiju. Podržavala je slobodu govora, mišljenja i
vjersku toleranciju.

6. “Bilješke o zdravlju, efikasnosti i bolničkoj administraciji u britanskoj vojsci”
smatraju se njenim najboljim statističkim djelom.
Prateći stanje ranjenika pravi zapis “Najtingejlina ruža” u kom zaključuje da su
zaraza i bolest veći izazivači smrti u odnosu na ranjavanje.
Sabrana djela Florens Najtingejl, objavljena 2001. godine, objedinjuju oko 15.000
pisama, korespodenciju, izvještaje i bilješke.

7. Florens Najtingejl se u Englesku vratila 1856. godine.
Postala je predmet javnog divljenja.
Težila je da uvede profesionalno sestrinstvo u bolnice, te je otvorila školu za
medicinske sestre u Londonu.
Školu su mogle da upisuju učenice sa navršene 23 godine.
Florens je lično odabirala kandidatkinje za upis.
Obuka je trajala godinu dana, odnosno dvije godine za one koje će podučavati
nove generacije medicinskih sestara.
Dominantan oblik rada bio je praktičan rad, jer je Florens smatrala da se o njezi
bolesnika najbolje uči uz bolesničku postelju.
Knjige i predavanja bili su samo dopuna onome što se uči prilikom praktičnog
rada.
PRVA ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE

8. Obavezno je bilo vođenje dnevnika rada.
Sa svojim učenicama je jednom godišnje vodila razgovor.
Ona je bila bliska sa svojim učenicama i saradnicima, brinula se o njihovom
zdravlju, pružala im finansijsku i po potrebi i svaku drugu podršku.
Po završetku školovanja pisala im je preporuke za zaposlenje, pratila rad i
napredovanje svake učenice tokom i poslije školovanja.
Florens Najtingejl postala je predmet javnog divljenja.
Mlade žene su se ugledale na nju, slijedeći njen primjer žene iz viših društvenih
slojeva su upisivale njenu školu.
Njene učenice, su kasnije otvarale škole
takvog tipa u mnogim zemljama.
Zahvaljujući Florens Najtingejl zdravstvena
njega bolesnika je postala počasno
zanimanje.

9. Medicinska sestra, organizator, istraživač, pisac, učitelj, reformator sanitetske
službe i zdravstvene njege bolesnika, ova hrabra i istrajna djevojka smatra se
PIONIROM MODERNOG SRSTRINSTVA.
12. Maj, datum njenog rođenja, obilježava se kao Međunarodni dan medicinskih
sestara i babica.
Kraljica Viktorija je odlikovala ORDENOM CRVENOG KRSTA.
Bila je i prva je žena koja je dobila ORDEN ČASTI, 1907. godine.
Međunarodni Crveni krst je u čast osnivača i utemeljivača sestrinske profesije
ustanovio “Medalja za milosrđe” koja je najveće svjetsko priznanje za rad na polju
sestrinstva.
ZASLUGE I ODLIKOVANJA

10. “Muzej Florens Najtingejl” nalazi se u Londonu, na mjestu nekadašnje škole,
sadrži preko 2.000 predmeta koji čuvaju uspomenu na njen život i djelo.
Spomenik Florens Najtingejl nalazi se u Londonu.

11. “Onaj ko je odgovoran za nešto
mora uvijek imati na umu jedno:
“Ne kako da ja uradim sve kako treba,
nego kako da sve bude urađeno kako treba
kad ja nisam tu.”
F.N.
MISIJA I VIZIJA FLORENS NAJTINGEJL ŽIVI I DALJE

12. “
Pomaganje ljudima za mene predstavlja jedan vid ljubavi, jer svojim znanjem i
toplinom srca drugima činim dobro.
Rad oko pacijenta zahtijeva strpljenje, znanje, trud, poštovanje i razumjevanje.
Njihova zahvalnost i radost kada se osjećaju bolje vrijedi uloženog truda.
Ukoliko nekome pomognemo da prođe kroz neku tešku situaciju kasnije ćemo se
lakše nositi sa istom.
Mene iskreno čini srećnim kada mogu nekome da pomognem zbog toga vrijedno
učim i želim postati dobar medicinski tehničar.
Naša profesija od nas zahtijeva da budemo humani, požrtvovani i puni pozitivne
energije jer tako i mi sami mentalno sazrijevamo i rastemo.
Pomaganjem bolesnima osjećam se zadovoljno.
Pomaganjem stičem samopouzdanje, ponos i vjeru u ljude.
Moj savjet je da kada god imaju priliku pomognu drugima jer mi smo ljudi i
zapravo to nas čini čovjekom.

13. Naučila sam kako se slika bilo koje problematične situacije sagledava kroz prizmu
širine i kroz sve aspekte te kreira pravac najispravnijeg djelovanja.
Taj dan, iako je padala kiša, je jedan od najboljih dana u srednjoj školi gdje smo
nas nekoliko složno odradili zadatak bez greške. To je situacija u kojoj se vraća
samopouzdanje, gdje možemo pokazati brzinu, rutinu, sve naučeno i sposobnost
komunikacije sa 50ak različitih ljudi koji su taj dan došli.
Kada trebam nahraniti pacijenta bude mi drago što mogu da pomognem, za mene
je to malo a za njih mnogo.
Mogućnost da nekoga njegujem, nahranim, presvučem daje posebnu moć i
zadovoljstvo.
Taj sjaj u očima kod ljudi kojima ukažeš pomoć uvijek me čini posebno srećnom
osobom, jer sam takva.
Budite pažljivi prema psihijatrijskim pacijentima, nemojte imati predrasude. Ja
više tu ustanovu ne zovem ludnica zbog iskustva koje imam.

14. Upoznala sam djevojčicu koja je koristila insulinsku pumpu i koja nam je sve
objasnila oko pumpe. Tada sam bila šokirana jer se nisam nadala da tako malo
dijete može da razumije i shvati svoju bolest i da je to način liječenja koji će joj
pomoći.
Briga o drugima i pomaganje bolesnima uticali su na mene da postanem
ljubaznija.
Kada radim osjećam se ispunjeno, osjećaj nakon učinjenog dobrog djela je
neprocjenjiv.
Zanimanje medicinske sestre je najhumanije i najčistije. Lijepo se osjećam kada,
na bilo koji način, pomognem pacijentu.
Čula sam mnoge životne priče koje su mi olakšale da stvorim realan pogled na
svijet koji me okružuje i naučim poredati prioritete.
Posao medicinske sestre je najhumaniji. Radiš posao koji ne može da bude prljav.
Jedna pacijentica je pohvalila moj izgled jer nisam imala šminku, nokte, ništa
slično. Kada sam joj izvadila krv ona mi je rekla da ako tako nastavim da radim
postiću mnogo.

15. Radiš posao koji će omogućiti bolje sutra za sve pacijente kojima si pružila uslugu
ili samo razgovor.
Kada svoje znanje pretočim u djelo osjećam se lijepo i korisno, ponosna sam na
sebe.
Ljudskost je osobina koja me čini srećnom.
Stekla sam radne navike, postala odgovornija prema svojim obavezama i naučila
kako se dobrom organizacijom sve može postići.
Tokom prakse sam shvatila da mogu i želim više. Kako bih pomogla ljudima da
ozdrave želim da se fokusiram na istraživački rad i unaprijedim svoje ali i znanje
drugih koliko god je to moguće.
Na praksi je bilo mnogo lijepih situacija, iskrene želje, pohvale, zahvalnost, gdje
vidite da dobri i iskreni ljudi postoje uvijek.
Sagledala sam život iz više uglova, vidjela pacijente sa raznim bolestima, nakon
čega sam naučila da cijenim sve što imam i budem zahvalna.
Sestre su primjetile koliko se trudimo i radimo, pohvalile su nas i rekle da ćemo
biti divni radnici ako nastavimo da se bavimo ovim poslom.

16. Mene i moju drugaricu hvalilo je osoblje skoro svakog odjela da smo vrijedni i da
smo dobar tandem. Skoro nikada nismo imali neprijatnosti i na to sam vrlo
ponosan.
Na UKC je mnogo divnih sestara koje bi htjele sve da pokažu, gdje se nalazi, kako
funkcioniše.
Bila sam u uniformi i dopustili su mi da obiđem i njegujem svoju baku. Tada sam
se osjećala veoma korisno, što znam da pomognem ljudima, a pogotovo svojim
bližnjima.
Nepokretna baka je ležala na krevetu. Prišao sam i nahranio je, ona se jako
obradovala. Počela je da priča o sebi kako je i ona bila medicinska sestra i da joj je
drago što još uvijek ima kako je rekla "Ljudi koji gledaju u ljude, posebno mladih, i
da još uvijek nije sve izgubljeno“.
Pustite priče lošiji se uvijek bave boljima, a bolji se za to vrijeme još više trude i
tako postaju najbolji.
“
Medicinski tehničari, generacija 2016-2020

17. Ove riječi izgovaraju medicinski tehničari na proslavi maturske večeri:
Svečano se obavezujem pred Bogom i u prisustvu ovog skupa, da ću provesti cijeli
svoj život u moralnoj čistoti i da ću se odano baviti svojom profesijom.
Ja ću se uzdržavati od bilo kakvog nekontrolisanog
postupka sa bolesnikom i neću svjesno primijeniti lijek
koji bi ga mogao oštetiti.
Sve što je u mojoj moći, učiniću, da poboljšam nivo
svoje profesije i držaću u tajnosti sve lične informacije
koje sam saznala i sve povjerljive informacije koje
doznajem prilikom obavljanja moga posla.
Sa punom lojalnošću, do kraja ću pomagati ljekaru u
njegovom poslu i odano ću obavljati sve poslove oko
bolesnog čovjeka.
ZAKLETVA FLORENS NAJTINGEJL

18. Ova prezentacija nastala je kao zamjena za prvobitnu ideju okupljanja učenika i
puštanja 200 bijelih balona u znak sjećanja na dvijestotu godišnjicu od rođenja
Florens Najtingejl.
A kako okupljanja nisu preporučljiva ”OSTAJEMO KOD KUĆE”
Balone puštamo u čast svih medicinara, širom svijeta, koji slijede put Florens Najtingejl.

19. HAPPY NURSE’S DAY
HAPPY NURSE’S DAY
HAPPY NURSE’S DAY
HAPPY NURSE’S DAY
HAPPY NURSE’S DAY