11. Kako se pljačkalo, javni servisi o
tome šute – ex-vladajuća garnitura
ne želi o tome tada zamarati
glasačko tijelo
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/kako-se-pl
12. Gospodarski kriminal broj 1.
Vlasnik tvornice kupi tvornicu za mali dio vrijednosti uz obvezu da
isplati odstete oboljelima.
Odstete nikad ne isplati, nikog nije brige za to...ali u međuvremenu
prebaci citavu imovinu firme na drugu firmu "salonit novi" a obaveze
sve ostanu na prvoj firmi. Jedna od tih obaveza je porez koji se u
međuvremenu popeo na cca 30-40mil kuna. Zbog tog poreza
drzava dize optuznicu i gazda bizi u BiH gdje se i danas nalazi (ima
jos nekoliko firmi u ZG pa se dug ukupni penje do 100 mil). U
međuvremenu je firma ROBSON HOLDING iz Danske pokusala
otkupiti taj porezni dug (samo od salonita) od drzave kako bi dosla
do zemljista u vrijednosti od cca 80mil. Mi na vrijeme saznamo da
je robson holding fiktivna firma te da su jedini vlasnici ustvari obitelj
onog odbjeglog vlasnika tvornice. Prilazemo sve dokumente uskoku
i drzava se povlaci iz ovog "posla". Premda su se dobro umocili i
sef porezne (Mladineo1-Ivica) i Ministar financija Šuker (jer su imali
saznanja o kakvoj se firmi radi a svejedno su dali zeleno
svitlo...imamo sve to crno na bilo).
13. Gospodarski kriminal br 2.
Drzava odluci istresti cca 100mil kuna u "sanaciju". Ovlasti fond za zastitu okolisa na
celu sa Mladinom2 (Vinko). Oni odaberu nekoliko firmica sa kojima se jednostavno
dogovaraju (jedna od firmi je i CIAN gdje je posao vodio Mladineo3 heh) al vecinu
preko "sirovine i odlagalista" a to je fiktivna zadarska firma ciji vlasnici su kasnije
zajedno sa Mladineom2 uhiceni zbog slicnih poslova na "sanacijama" u zadarskoj
zupaniji (ali ne jos zbog Salonita).
Fond raspolaze godisnje sa proracunom od 1milijardu kuna, to je lova mimo
proracuna (dakle nitko je ni ne kontrolira).
Lovu kradu tako sto ugovaraju sanacije koje to ustvari nistu. Npr u Vranjicu dođe
firma koja nikad nije vidila azbest i jednostavno bagerima trpaju azbest u otvorene
kamione i prevoze to u Mravince gdje valjcima usitnajvaju azbest i zakopavaju ga.
Svaki sat tog bagera ili kamiona naplacuju po
mnogostruko visim cijenama i zaradu kasnije dijele.
Nismo nikad došli do punog troškovnika (premda bi to trebala biti javna informacija)
ali smo saznali da su recimo platili 300 000kn izradu pristupnog puta u mravinackoj
kavi (a to je makadamski put duzine 50m koji je tamo postojao).
14. Broj profesionalnih oboljenja po godinama u tvornici
“Salonit” - Vranjic
Red. Broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Godina
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
11
1982
12
13
Broj slučaja
1
1
-----------------
Red. Broj
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
Godina
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
---
24
1995
32
1983
2
25
1996
23
1984
1
26
1997
12
UKUPAN BROJ OBOLJELIH DO 2006:
Broj slučaja
3
2
1
28
26
5
13
6
4
6
Red. Broj
27
28
29
30
31
32
33
34
35
213
Godina
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
Broj slučaja
16
8
4
3
3
1
--4
8
16.
Koncentracija benzena u satu je već a od
godišnje dopuštene – krivac: rafinerija
Bosanski Brod
Izmjerena koncentracija sumporovodika u Slavonskom Brodu skoro
je 40 mikrograma po prostornome metru, što je šest puta više od
granične vrijednosti
Subota, 27. 10. 2012. u 13:58
http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/koncentracija-benzena-u-satu-je-veca-od-godis
17. Profesionalni karcinomi
(Occupational Cancer )
2 – 8% svih malignoma uzrokovano
profesionalnom izloženosti
zahvaća određenu skupinu ljudi
izloženost rizičnom faktoru nije voljna –
određena uvjetima na radnom mjestu
(intervencije na radnom mjestu spašavaju
milijune života godišnje)
18. •
Zakon o listi profesionalnih bolesti
(N br. : 1 6 2 /9 8 , 1 0 7 /0 7 )
N
Članak 2.
Pro fe s io na lno m bo le š ću s m a tra s e bo le s t z a ko ju s e d o ka ž e d a je
posljedica d je lo v a nja štetnosti u procesu rada i/ radnom okolišu,
ili
o d no s no bo le s t z a ko ju je p o z na to d a m o ž e biti p o s lje d ic a d je lo va nja
š te tno s ti ko je s u u svezi s procesom rada i/ radnim okolišem a
ili
,
intenzitet š te tno s ti i duljina trajanja izloženosti to j š te tno s ti je na
ra z ini z a ko ju je p o z na to d a uzrokuje ošteć enje zdravlja
•
•
•
•
pluća i organi mezotelnog podrijetla 75%
mokraćni mjehur 10%
koža 1%
hematopoetski sustav, jetra, nosna šupljina, grkljan i
ostalo
19. Profesionalni karcinogeni
•
•
•
•
kemijski: benzen, ß-naflamin i vinil klorid
fizič ki: UV i ionizirajuće zračenje, azbest
biološki: HBV i HCV
Međunarodna agencija za istraživanje
karcinoma
30 sigurnih štetnosti
27 vjerojatnih štetnosti
113 mogućih štetnosti
20.
21.
22. Tumori respiratornog sustava
•
•
•
•
•
•
prvi slučaj opisan 1879. u rudara, povezan s
ionizirajućim zračenjem
5-27% od svih slučajeva karcinoma pluća
većinom muškarci
azbest, radon, pasivno pušenje, prašina
drveta
parenhim, bronhi, pleura, nosna šupljina,
sinusi
duga latencija: 15-30 godina