Presentation by the Swedish NAO, in BSCM, at the third and last webinar co-organised by SIGMA and the Network of Supreme Audit Institutions of EU candidates and potential candidate countries, held on 28 June 2021. The event explores the audit of COVID-19 related expenditures.
PPT, Swedish National Audit Office, Audit of COVID related expenditures, SIGMA, 28 June 2021 (Bosnian-Serbian-Croatian-Montenegrin)
1. Revizija odgovora na pandemiju
COVID-19
Tommi Teljosuo, Vrhovna revizorska institucija Švedske
2. Revizija odgovora na pandemiju COVID-19
• Univerzum (domen) revizija vezanih za Covid-19: šta može biti predmet
revizije?
• Neki primjeri tema i pitanja revizije
• Različiti pristupi u reviziji odgovora na Covid-19
• Kako vrhovne revizorske institucije mogu da doprinesu dodatoj vrijednosti?
2
3. Revizija odgovora na pandemiju COVID-19:
Kriterijumi za revizorsko rasuđivanje
3
• Izvještaj švedske i britanske revizorske institucije, Računski sud Belgije
• Objavljeno na www.intosaicbc.org/auditing-the-response-to-the-covid-19-
pandemic-criteria-for-audit-judgement/
• Izrađeno u sklopu EUROSAI projekta o reviziji odgovora na pandemiju
Covid-19
4. Univerzum revizije u vezi sa pandemijom Covid-19
Oblast politike za
odgovor
Faza odgovora
Zdravstvo i
socijalno
staranje
Širi nemedicinski
odgovor u
vanrednoj situaciji
Zaštita privrede Teme koje se
odnose na više
sektora
Pripremljenost
Postupanje
Strategije ,,izlaza“
Dugoročni efekti
4
5. Zdravstvo i socijalno staranje
5
Najčešće teme revizije: Prethodna pripremljenost zdravstvenih sistema i efikasnost u
postupanju u vezi sa pandemijom
Tipična pitanja revizije:
• Da li je planiranje za vanredne situacije u sektoru zdravstva bilo relevantno i
dovoljno?
• Da li su dostupna medicinska sredstva distribuirana na efikasan način?
• Da li je zakonskim i finansijskim okvirom omogućeno djelotvorno postupanje?
• Da li su organi vlasti ostvarili efikasnu saradnju?
• Da li je sistem za upravljanje krizom bio djelotvoran?
6. Širi odgovor u vanrednoj situaciji
6
Najčešće teme revizije: Pripremljenost u smislu ključnih sredstava u krizi, upravljanja
granicama, zaštite ranjivih pojedinaca, obrazovanja tokom pandemije
Tipična pitanja revizije:
• Da li je pripremljenost za nabavku i distribuciju ključnih medicinskih sredstava bila
adekvatna?
• Da li se graničnim kontrolama upravljalo na djelotvoran način?
• Da li su postojali efikasni rutinski postupci za identifikaciju i zaštitu najugroženijih
pojedinaca?
• Da li su škole posjedovale relevantnu opremu i stručno znanje za učenje na daljinu?
7. Zaštita privrede – najčešće teme revizije
7
Najčešće teme revizije: održivost javnih finansija, podrška preduzećima i ugroženim
pojedincima
Tipična pitanja revizije:
• Da li vlada ima čvrst plan za dugoročnu fiskalnu održivost za vrijeme i nakon
pandemije?
• Da li je fiskalno izvještavanje skupštini transparentno?
• Da li su mjere podrške precizne i vezane za potrebe ciljnih grupa?
• Postoje li adekvatne kontrole kojima se suzbijaju nepravilnosti i neispravna
plaćanja?
8. Teme koje se odnose na više sektora – najčešće teme revizije
8
Najčešće teme revizije: Opšti sistemi planiranja za nepredviđene situacije i
odgovora na krizu, nabavka ključnih sredstava
Tipična pitanja revizije:
• Da li je opšti sistem za upravljanje krizom efikasan i djelotvoran?
• Da li su organi uspjeli da obezbijede prave količine i kvalitet sredstava?
• Da li je regulatorni okvir za nabavke bio funkcionalan tokom pandemije?
9. Poređenja
9
• Većina vrhovnih revizorskih institucija: revizije ekonomske podrške i
fiskalnih efekata
• Inače drugačiji fokus
− Vjerovatno zbog različitih mjera, problema, mandata i ,,tradicija“ revizorskih institucija
• Neke teme su rjeđe obrađivane:
− Dugoročni efekti po zdravlje
− Mjere ,,zaključavanja“
− Strategije za ,,izlaz“ iz postojeće situacije
• Različiti pristupi
− Krovni programi revizije u vezi sa Covid-19, godišnje planiranje ili pojedinačne revizije
10. Razmatranja – kako vrhovne revizorske institucije mogu
da doprinesu dodatoj vrijednosti
10
• Revizije i ocjene odgovora na pandemiju veoma su relevantne
− U igri su život, javno zdravlje, centralni principi i ogromne ekonomske vrijednosti
− Revizorske institucije imaju jedinstvenu nadležnost i mandat
• Utisak je da redovna revizorska pitanja, kriterijumi i metode funkcionišu kako treba
• Vremenski termin može biti problematičan
− Nove mjere i odluke se i dalje donose; ishodi i efekti se i dalje mogu mijenjati
− …ali ako čekate predugo, samo će istoričari biti zainteresovani
• Koja je dodata vrijednost revizije neke jedinstvene situacije?
− Koje pouke izvučene iz prošlosti su relevantne za budućnost
Editor's Notes
Några reflektioner på den internationella jämförelsen
Alla SAI:erna i sammanfattningen granskar ekonomiska stöd till enskilda och företag, samt statsfinansiella effekter av pandemin och dess hantering.
I övrigt skiljer sig fokuset. T.ex. är hälso- och sjukvården viktig i USA och Storbritannien, medan Finland och Norge visar stort intresse för statsförvaltningens funktion. Skillnaderna kan troligen förklaras av olika mandat, skillnader i ansvarsfördelning och fokus på de offentliga insatserna, och möjligen även olika traditioner hos deolika SAI:erna.
I urvalet förekommer SAI:er som arbetar med såväl samlade granskningsprogram, med tydligt uttalade inriktningar utan ett fastslaget program och helt utan vare sig uttalad inriktning eller program för pandemirelaterade granskningar. Detta kan dock ändra allt eftersom granskningsplaner uppdateras.
Flera SAI:er har inlett insamling av olika faktaunderlag om offentliga insatser. En del publicerar också icke-revisionella material såsom faktasammanställningar och guidelines till förvaltningen, något som Riksrevisionen i Sverige traditionellt inte gör.
Storbritannien och USA har publicerat flera granskningar. De övriga förefaller ännu vara i en tidig fas av planeringen av pandemirelaterade insatser.
Några reflektioner på den internationella jämförelsen
Alla SAI:erna i sammanfattningen granskar ekonomiska stöd till enskilda och företag, samt statsfinansiella effekter av pandemin och dess hantering.
I övrigt skiljer sig fokuset. T.ex. är hälso- och sjukvården viktig i USA och Storbritannien, medan Finland och Norge visar stort intresse för statsförvaltningens funktion. Skillnaderna kan troligen förklaras av olika mandat, skillnader i ansvarsfördelning och fokus på de offentliga insatserna, och möjligen även olika traditioner hos deolika SAI:erna.
I urvalet förekommer SAI:er som arbetar med såväl samlade granskningsprogram, med tydligt uttalade inriktningar utan ett fastslaget program och helt utan vare sig uttalad inriktning eller program för pandemirelaterade granskningar. Detta kan dock ändra allt eftersom granskningsplaner uppdateras.
Flera SAI:er har inlett insamling av olika faktaunderlag om offentliga insatser. En del publicerar också icke-revisionella material såsom faktasammanställningar och guidelines till förvaltningen, något som Riksrevisionen i Sverige traditionellt inte gör.
Storbritannien och USA har publicerat flera granskningar. De övriga förefaller ännu vara i en tidig fas av planeringen av pandemirelaterade insatser.