3. Tržište kapitala
• Kompanije pribavljaju novčana sredstva potrebna za
financiranje poslovanja i ekspanziju (tržište za dugoročne
potrebe kompanije).
• Tržišno vrednovanje kompanije.
• Mobiliziranje decentralizirane štednje u privredne svrhe.
• Povećanje stupnja mobilnosti investicija.
5. Tržište kapitala - instrumenti
Najznačajniji instrumenti na tržištu kapitala:
– Obveznice
• Dužnički vrijednosni papir
• Manje rizične od dionica
• Izdavatelj ima obavezu vratiti uloženo, glavnicu i kamate
• Izdavatelj: država, korporacije
– Dionice
• Vlasnički vrijednosni papir
• Rizičnije od obveznica
• Cilj je povrat vrijednosti, ali nema garancije
• Izdavatelji: korporacije
• Pravo vlasništva
• Glasačka prava
– Povlaštene (preferencijalne) dionice
• Cilj je dividenda
7. Inicijalna javna ponuda (IPO)
• IPO (Initial public offering) - predstavlja inicijalnu javnu ponudu dionica društva
prema investicijskoj javnosti
• Kodeks korporativnog upravljanja
• Proces:
– Priprema (koliko kapitala, vlasnička struktura...)
– Promocija (road show, one-on-one)
– Izrada prospekta (sve potrebne informacije, financijski izvještaji...)
– Uvrštenje na burzu - nakon objavljivanja prospekta (financijski izvještaji zadnjih 3-5 godina, detalji o
poslovanju i mogućim utjecajima na buduće poslovanje...)
• Underwriter - bought deals i best effort deals
• Prednosti:
– Prikupljanje novog kapitala za rast/akvizicije i sl.
– Jeftinije dugoročno financiranje
– Cash-out postojećih vlasnika
– Podjela poslovnog rizika s novim investitorima
– Marketing
– Privlačenje top menadžmenta
8. Organizirano tržište - BURZA
• Centralno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima
• Brugge, Van de Burse, kraj 13. stoljeća
• Amsterdam, početak 17. stoljeća (Dutch East India Company)
• Zagrebačka burza (ZSE) 1991.
• Strogo propisana pravila trgovanja
• Svaka od burzi propisuje uvjete pod kojima društva mogu ponuditi svoje dionice
za prodaju na burzi
• Regulativno-nadzorni okvir (HANFA)
• Zbog čega?
– sustav treba raditi u interesu klijenata (kupaca i prodavatelja)
– povećanje raspoloživosti informacija
9. Poslovni proces trgovanja na burzi
• Transakcije na burzi mogu raditi samo ovlašteni posrednici - brokerske kuće
• Zadavanje naloga (telefon, fax, Internet), elektronička infrastruktura
• Izvršenje naloga (anonimnost druge strane)
• Prijeboj i namira (Središnje klirinško depozitno društvo – SKDD, vodi vlasničke
račune za vrijednosne papire/registar dionica)
• Market Maker – Održavatelj tržišta (ZSE: ADPL-R-A, ATGR-R-A, DDJH-R-A,
HT-R-A, KOEI-R-A, LEDO-R-A, PODR-R-A, TPNG-R-A, ULPL-R-A)
10. Burzovne kotacije
• Burzovne kotacije – “razredi” vrijednosnica formirani s obzirom na
strogoću kriterija za uvrštenje i vrstu vrijednosnog papira
• Trgovina unutar knjige ponuda
– Modalitet redovite trgovine (9:00-16:30)
– Modalitet dražbe (11.00-13:00)
• Trgovina izvan knjige ponuda
– Blok transakcije
– Javne dražbe
11. NALOZI
• Market order – cjenovna neizvijesnost
• Limit order – neizvijesnost izvršenja
• Tipovi i motivi tradera
13. Značajke odabranih burzi
Currency
Time zone
Website
Participants
Year of establishment
Total equity M cap
Average daily turnover -
stocks (LTM )
Pre-market trading hours
M arket trading hours
Settlement cycle for stocks
Trading methods
Traded instruments
No. of stocks listed
(in 1
st
quotation)
Official stock indices
M ost actively traded stocks
System support
International relations
Zagreb Stock Exchange (ZSE)
Croatian Kuna (HRK)
CET
http://www.zse.hr
Investment companies and authorized banks
1907 (re-established in 1991)
€17.30b (December 2014)
€ 1.3m (December 2014)
09.00 a.m. - 09.15 a.m. CET
09.15 a.m. - 16.30 p.m. CET
T+2 working days
Continuous, order-driven trading with automated
matching of orders
Stocks, bonds, commercial papers, rights
207 (22)
CROBEX: official ZSEstock index
CROBEX10: official blue-chip ZSEstock index
HT, Ericsson Nikola Tesla, Ledo, Adris Grupa,
Podravka, AD Plastik, Valamar Riviera, Atlantic
Grupa, Petrokemija, Belje, Koncar (2014)
OMX X-Stream trading system, supporting all types
of orders, and sized to 200,000 transactions per
day, or 5,000 per second
Founder member of the Federation of Euro-Asian
Stock Exchanges and a corresponding member of
the Federation of European Securities Exchanges
(FESE)
Ljubljana Stock Exchange (LJSE)
Euro (EUR)
CET
http://www.ljse.si
Brokers, authorized banks
1923 (re-established in 1989)
€6.1b (December 2014)
€1.7m (December 2014)
08.00 a.m. - 09.30 a.m. CET
09.30 a.m. - 13.00 p.m. CET
T+2 working days
Brokers enter orders through their own terminals in
their office for matching and final execution
Stocks, bonds, treasury bills, funds
52 (9)
SBITOP: official LJSEblue-chip stock index
Krka, Telekom Slovenije, Pivovarna Lasko, Petrol,
Zavarovalnica Triglav, Aerodrom Ljubljana, Gorenje,
Cinkarna Celje, Letrika, Luka Koper (2014)
LJSEuses the BTS(Multi Market Trading System)
automatic computerised trading system that is a
real time on-line system of remote electronic system
Member of the World Federation of Exchanges
(WFE) and the Federation of European Securities
Exchanges (FESE)
Belgrade Stock Exchange (BSE)
Serbian Dinar (RSD)
CET
http://www.belex.rs/
Brokers, broker-dealers, authorized banks
1894 (re-established in 1989)
€3.6b (December 2014)
€0.5m (December 2014)
09.30 a.m. - 10.00 a.m. CET
10.00 a.m. - 13.00 p.m. CET
T+3 working days
Continuous trading and single price auctions
Stocks, bonds
1304 (4)
BELEXline: official ZSEstock index
BELEX15: official blue-chip BSEstock index
NIS, AIK Banka, Imlek, Komercijalna Banka,
Energoprojekt Holding, Aerodrom Nikola Tesla,
Bambi, Galenika Fitofarmacija, Sojaprotein (2014)
BelexFIXAPI Module, based on the FIX protocol,
enabling two order-matching methods: single price
auctions and continuous trading
Member of the Federation of Euro-Asian Stock
Exchanges (FEAS) and a corresponding member of
the Federation of European Securities Exchanges
(FESE) and the World Federation of Exchanges (WFE)
20. Dionički indeksi
• Kretanje indeksa pokazatelj je ponašanja određene grupe dionica, sektora
ili ukupnog tržišta dionica
• Koristi se za opisivanje kretanja tržišta i usporedbu uspješnosti investicije
• Indekse kreiraju same burze ili posebne agencije, najpoznatiji indeksi su:
Dow Jones IA, S&P 500, NASDAQ, FTSE, NIKKEI 225, DAX…
• Službeni indeksi Zagrebačke burze su CROBEX i CROBEX10
• Burzovni indeksi računaju se prema posebnim formulama kao suma
prosječnih cijena dionica odabranih tvrtki na burzi (npr. Dow – 30
industrijskih kompanija na Burzi u New Yorku, Crobex – 24 tvrtke na
Zagrebačkoj burzi itd.)
21. Kretanje indeksa S&P 500
Izvor: Bloomberg
Internet (Dot-
com) bubble
Sub-prime
morgage
crisis
33. • Ulaganje je angažiranje određenih financijskih sredstava na
neki rok sa ciljem ostvarenja stope povrata koja će
kompenzirati rok ulaganja, stopu inflacije i uključenu
neizvjesnost (rizik).
• Prema tome, očigledno je prvi zadatak u vrednovanju bilo
kojeg financijskog instrumenta definirati zahtjevanu stopu
povrata.
• Nakon toga je potrebno diskontirati očekivane novčane tokove
iz tog ulaganja sa zahtjevanom stopom povrata i usporediti
dobiveni intrinzičnu vrijednost financijskog instrumenta sa
tržišnom vrijednošću.
• Vrednovanje dionica je osobito zahtjevno jer je izuzetno teško
predvidjeti buduće novčane tokove.
Vrednovanje dionica
34. • Postoje dva osnovna pristupa procesu analize dionica:
– “Odozgo prema dolje” (top-down) pristup se temelji na pretpostavci da
ukupno gospodarsko stanje i procesi, kao i stanje unutar pojedinačne
industrije imaju značajan utjecaj na rezultat pojedinačnih poduzeća i
posljedično tome ostvarene prinose na ulaganja u pojedine dionice.
– “Odozdo prema gore” (bottom up, stock-picking) pristup se temelji na
vjerovanju da se mogu pronaći dionice koje su podcijenjene u odnosu na
njihovu tržišnu cijenu te koje će donijeti zadovoljavajuće stope povrata na
ulaganje bez obzira na tržišne uvjete i prognoze za pojedine industrijske
grane. Ako neka industrija u cjelini ima slabe perspektive, to ne znači da
pojedina kompanija ne može u toj industriji biti podcijenjena, ili imati
superiorni poslovni model i izaći kao pobjednik.
• U praksi portfolio manageri i analitičari najčešće istovremeno koriste
oba pristupa.
Vrednovanje dionica – različiti pristupi
36. • Kod top down pristupa se sagledavaju strukturalne promjene koje uječu na
gospodarstvo u cjelini i pojedine industrije:
– demografija,
– promjene u navikama i životnim stilovima,
– tehnologija,
– politika, zakonodavstvo i razni propisi itd.
• Prilikom analize pojedine zemlje moraju se sagledati:
– očekivane stope gospodarskog rasta,
– monetarna politika,
– fiskalna politika,
– stanje na tržištu rada,
– konkurentnost,
– socijalna i politička situacija i investicijska klima općenito.
Top down pristup (1)
37. Top down pristup (2)
• Kod procjene stope rasta treba razlikovati poslovni ciklus od dugotrajne održive stope
rasta. To je pogotovo važno kod manje razvijenih zemalja gdje uzlazni poslovni ciklus kod
ulagača često stvara pretjerani optimizam zbog kojeg se u procjene ugrađuju nerealno
visoke stope rasta kroz dulji rok, a pritom često zanemaruju ostali faktori poput političke
nestabilnost, manjka građanskih i poduzetničkih sloboda itd.
• Prilikom analize pojedinih industrijskih grana pažnja se posvećuje sljedećim ključnim
elementima:
– analiza potražnje,
– stvaranje nove vrijednosti,
– životni ciklus industrije,
– struktura konkurencije, konkurentske prednosti, strategija diferencijacije poduzeća...
• Glavni faktori rizika proizlaze iz:
– intenziteta konkurentske borbe,
– odnosa između kupaca i dobavljača u lancu stvaranja vrijednosti,
– (ne)postojanja supstituta za proizvod,
– barijera ulasku konkurencije na tržište,
– stupnja miješanja države u pojedinu granu,
– stupnju koreliranosti između pojedine industrijske grane i ekonomije kao cjeline...
38. Vrednovanje dionica – očekivani novčani tokovi i
zahtjevana stopa povrata
• Što su očekivani novčani tokovi ulaganja u dionice? I po tom
pitanju postoje različiti pristupi jer zarada na nekoj dionici se
može promatrati kroz isplaćene dividende, ali i ostvarenu dobit
poduzeća ili porast tržišne cijene dionice.
• Zahtjevana stopa povrata definira se kao zbroj realne
nerizične kamatne stope, očekivane stope inflacije u
periodu držanja investicije i premije za rizik koja ovisi o
stupnju neizvjesnosti povrata na ulaganje.
• Svi su ti elementi u stalnoj mijeni i izuzetno ih je teško
kvalitetno procijeniti.
39. Vrednovanje dionica – modeli
• Postoje različiti modeli vrednovanja dionica. Najčešće su
korišteni:
– Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova:
• sadašnja vrijednost dividendi (DDM)
• sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka iz redovnog
poslovanja (operating free cash flow)
• sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka dioničarima (free cash
flow to equity)
– Modeli usporedbe (procjena relativne vrijednosti):
• odnos cijene i dobiti (P/E)
• odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/BV)
• odnos cijene i prihoda od prodaje (P/S),..
40. Modeli diskontiranja novčanih tokova
• Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova su
teoretski najispravniji, međutim analitičar nailazi na
poteškoće jer dobivena vrijednost dionice izrazito jako
oscilira ovisno o inputima u model, a osobito o
predviđenoj stopi rasta novčanih tokova u
budućnosti i korištenoj diskontnoj stopi. Model je
relativno jednostavno razviti, ali teško kvalitetno
napuniti podacima.
• Dodatni problem predstavlja što je modele nemoguće
koristiti ako su novčani tokovi koji se očekuju negativni.
41. Modeli relativne vrijednosti
• Modeli relativne vrijednosti imaju za prednost što pokazuju kako
su trenutačno valuirane određene dionice, industrijske grane ili
cjelokupno tržište te omogućavaju međusobnu usporedbu
pojedinih kompanija ili grana ili usporedbu sa prošlosti iz čega se
mogu donositi zaključci o tome da li je neka vrijednost visoka ili
niska u odnosu na druge dionice ili prošlost.
42. Financijske izvedenice i tržišta
• Financijska izvedenica (derivat) je financijski instrument čija vrijednost ovisi
o vrijednosti nekog drugog instrumenta tj. izvedena je (derivirana) iz
njegove cijene (prinosa).
• Razlikujemo:
– burzovne izvedenice: uvjeti (rok, količina...) su standardizirani, a burza garantira
od gubitaka koji mogu nastati zbog neispunjenja obveza druge strane u
transakciji i
– van-burzovne (OTC) izvedenice: ugovori sklopljeni izravno između dva tržišna
sudionika; svi su uvjeti pojedinačno dogovoreni, a svaka strana snosi kreditni
rizik druge ugovorne strane.
• Osnovni tipovi izvedenica su forwardi, futuresi, swapovi i opcije, no
maštovitost tržišnih sudionika u kombiniranju i diferenciranju derivata je
neizmjerna.
• Financijske izvedenice olakšavaju upravljanje rizicima, čine tržište
efikasnijim, smanjuju transakcijske troškove te služe kao indikator tržišnih
očekivanja. S druge strane, na lošem su glasu jer ih se često povezuje uz
ekscese i rizike tj. uz “kockanje” umjesto investiranje ili arbitražu.
• Radi olakšavanja sklapanja OTC ugovora, koriste se standardizirani krovni
ugovori za izvedenice koje je sastavila ISDA.
43. Futures ugovori
• Futures ugovori su standardizirani instrumenti kojima se trguje na burzama, koje
garantiraju od gubitka koji može nastati zbog neispunjenja obveze druge ugovorne
strane
• Prvi futures ugovori nastali su u Chicagu, a temeljili su se na žitaricama
• Za futures ugovore postoji sekundarno tržište koje omogućava likvidnost i zatvaranje
ranije zauzetih pozicija te postoji klirinška kuća koja se brine za naplatu margin
callova i namiru dobiti i gubitaka.
• Strana koja je “duga” na futures ugovoru se obvezala kupiti neku robu za određenu
cijenu, a strana koja je “kratka” se obvezala prodati istu. Dakle, kada cijena temeljne
imovine (underlying) raste, osoba “duga” futures ugovor zarađuje, a osoba koja je
“kratka” gubi.
• Za robu koju se “duga” strana obvezala kupiti ne treba unaprijed platiti punu cijenu
nego samo inicijalni saldo propisan pravilima burze. To omogućava korištenje vrlo
velike financijske poluge (rizik zbog margin calla!).
• Futures ugovor se zatvara zauzimanjem suprotne pozicije. Velika većina ugovora koji
su pred dospijećem se zatvara na taj način no moguće je zahtijevati i fizičku isporuku
underlyinga, osim ako sam futures ugovor predviđa da će se namira o dospijeću vršiti
isplatom neto vrijednosti ugovora. Ugovorne strane se mogu dogovoriti i o drugačijm
uvjetima isporuke od onih propisanih futures ugovorom.
• Osim na razne burzovne robe, postoje i futures ugovori na trezorske zapise, državne
obveznice, indekse dionica i valute.
44. Futuresi – sustav margin callova
• Sudionici na tržištu su zaštićeni od kreditnog rizika zahvaljujući
postojanju klirinške kuće i sustava margin callova:
– Početna uplata (“initial margin”) je iznos novaca na margin računu na
dan transakcije ili dan kada je upućen “poziv na uplatu” (margin call).
– “Minimalni saldo” (maintenance margin) je iznos novaca na margin
računu na bilo koji dan osim dana kada se primjenjuje “initial margin”.
– Postoje propisani minimumi za “initial margin” i “maintenance margin”.
“Initial margin” je cca 10% cijene futures ugovora a “maintenance
margin” još i manji.
– “Doplata” (“variation margin”) je iznos koji ugovorna strana mora
doplatiti da bi dosegla propisani početni saldo.
– Potrebnu doplatu izračunava klirinška kuća temeljem tržišnih cijena
futures ugovora na kraju trgovinskog dana. Ukoliko neka ugovorna
strana ne ispuni svoju obvezu doplate, njezina pozicija se prisilno
zatvara. Takav sustav omogućava da je teoretski maksimalni gubitak
klirinške kuće jednak jednodnevnoj “doplati”.
– Doplaćena sredstva se uplaćuju strani koja dobiva te su slobodna za
raspolaganje.
46. Hvala na pažnji!
Q&A
Zahvala InterCapital Research Teamu.
Silvija Ravlić Varga, CFA
Fond Manager / Fund Manager
InterCapital Asset Management IMasarykova 1, 10000 Zagreb, Croatia
T: +385 1 4343 178 IF: +385 1 4825 869 IM: +385 99 533 3204
E: silvija.ravlic-varga@intercapital.hr IW: www.intercapital.hr; www.icapital.hr
Editor's Notes
S obzirom na vrijeme trajanja tražbine iz vrijednosnih papira dijeli se na novčano tržište i tržište kapitala.
Financijsko tržište se može definirati kao tržište na kojem se susreću ponuda i potražnja financijskih sredstava.
Organizirana mreža mjesta, osoba, instrumenata, tehnike koji omogućavaju trgovanje financijskim sredstvima
Na novčanom tržištu se trguje instrumentima koji nose kamatni prinos i koji dospijevaju u roku od 1 godine.
Tržište kapitala sadrži dugoročnije i rizičnije vrijednosnice.
Motivacija za ulaganje: buduće dividende i očekivani porast tržišne vrijednosti dionice
Regulator
Depozitarij - Središnje klirinško depozitarno društvo. Kako vrijednosni papiri više ne postoje u materijalnom obliku, tj. Ne postoji nekakav papir koji predstavlja dionicu ili obveznicu, vrijednosni papiri hrvatskih kompanija deponirani su u nematerijalnom obliku u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Pored te funkcije SKDD upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili izvan uređenog tržišta i MTP-a (OTC transakcije). Pošto s dionice deponirane u SKDD kada ulagač želi npr. darovati svoje dionice ili ih je naslijedio obraća se SKDD-u kako bi ostvario svoja prava.
Primarno tržište – prodaja nove emisije vrijednosnih papira zainteresiranim investitorima - IPO
Sekundarno tržište – trgovanje s već izdanim vrijednosnicama među investitorima, SPO
Savjetuju s pokroviteljem uvrštenja (bankom ili investicijskim društvom), koliko se kapitala želi prikupiti javnom ponudom dionica, kakva vlasnička struktura se želi imati nakon javne ponude dionica, itd.
Burza u New Yorku propisuje da kompanija prije izlaska na burzu mora imati pet godina za redom profitabilno poslovanje i da sve poslovne knjige i financijske izvještaje mora pregledati ugledna me ñunarodna revizorska tvrtka
Pojedinac ili, pravna osoba može kupovati, odnosno prodavati vrijednosne papire na burzi samo neizravno, posredstvom burzovnog brokera.
Prvi korak kada želimo trgovati dionicama je odabir brokerske kuće. Ono što će nam možda na početku biti najvažniji kriterij je naknada za trgovanje. Naknade se kreću u pravilu od 0,3 posto pa do 1,00 posto a visina naknade ponajprije ovisi o načinu zadavanja naloga. Naloge naime možemo zadavati telefonski, putem maila ili fax-om te je to skuplji (zbog većeg angažmana brokera takve naknade su često blizu 1,00 posto) i pomalo zastarjeli način trgovanja te mnoge brokerske kuće danas nude elektronske platforme za trgovanje gdje ulagač samostalno zadaje naloge koji se tada putem sustava izlažu na burzu.
Nakon što odaberete i kontaktirate brokersku kuću slijedi potpisivanje ugovora te nakon što uplatite sredstva na skrbnički račun brokerske kuće koji služi isključivo za sredstva klijenata možete započeti sa trgovanjem.
Vodeće tržište najzahtjevniji je tržišni segment u smislu zahtjeva koje postavlja pred izdavatelja, osobito glede transaprentnosti. Redovito tržište obvezuje izdavatelja na dostavu samo minimalnih infromacija propisanih Zakonom o tržištu kapitala, dok za Službeno i Vodeće tržište postoje dodatne obveze propisane Pravilima Burze.
Osnovni parametri naloga za kupnju ili prodaju dionica su sljedeći: cijena (po kojoj želimo kupiti ili prodati), količina ( broj dionica koje želimo kupiti ili prodati) te trajanje naloga ( određujemo koliko će dugo biti nalog izložen ili odaberemo opciju “do otkaza” što znači da će nalog biti izložen dok ga ne otkažemo). Na elektronskim platformama za trgovanje ulagač samostalno može vidjeti naloge za kupnju i naloge za prodaju koji su trenutno izloženi na burzi što mu omogućuje lakše određivanje parametara naloga. Npr. ukoliko želite momentalno kupiti određenu dionicu i vidite da je na prodaji nalog po npr 120 kuna tada ćete zadati nalog po toj cijeni i transakcija će biti obavljena istog trena. Ako Vam pak nije bitno da odmah kupite tu dionicu ili smatrate da je cijena od 120 kuna koja je trenutno prva na prodaji previsoka, možete zadati nalog za kupnju po nižoj cijeni te će on tada biti izložen na burzi i “čekati” dok dionica ne dođe na tu cijenu
Broj uvrštenih papira je u padu – silom zakona uvrštene na burzu, zbog potrebe za transparentnošću i izviješčivanju.
Market cap: A measure of the total market value of an equity market. The measure is calculated by taking the market capitalization of all companies in the equity market and adding them together to arrive at the capitalization for the market as a whole.
P/B valuacije regionalnih indeksa su daleko ispod razvijenih tržišta, signalizirajući potencijal za rast
Usporedba P/B valuacije tržišta regije, tržišta u nastajanju, tržišta u razvoju te razvijenih tržišta, pri čemu smo uključili hrvatski dionički indeks CROBEX, slovenski SBITOP, europski NTX, MSCI Emerging Markets indeks, MSCI Frontier Market indeks te američki S&P 500. Koristili smo podatke s Bloomberga.
Sva navedena tržišta pretrpjela su oštar pad dolaskom financijske krize 2008. godine, no reagirala su potpuno različito nakon dna krize u ožujku 2009.
Razvijena tržišta poput američkog do sada su se oporavila i nadmašila povijesne vrhunce. Tržišta u razvoju i tržišta u nastajanju od tada su također imala faze snažnog rasta, a slično je i kod europskog indeksa NTX. S druge strane, regionalni indeksi CROBEX i SBITOP od početka krize su se kretali u uskom rasponu. SBITOP je u 2014. pokazivao znakove oporavka te je u jednom periodu nadmašio NTX, ali je od početka krize rublja vrijednost za ovaj indeks ponovno skliznula, no još uvijek je iznad CROBEX-a. Zaostajanje valuacijskih razina mjerenih multiplikatorom P/B može signalizirati potencijal budućeg rasta, posebice nakon što dođe do određenog makroekonomskog oporavka.
Trenutne valuacijske razine su više-manje u skladu s izvedbama indeksa od dna krize u ožujku 2009.
Dionički indeksi se često koriste za procjenu kretanja cijelog ili pojedinih sektora tržišta.
Razvijena tržišta nakon velike krize 2009. godine danas ponovno osvajaju rekorde, regionalna tržišta zapela u depresiji već petu godinu
Razvijena tržišta nakon velike krize 2009. godine danas ponovno osvajaju rekorde, regionalna tržišta zapela u depresiji već petu godinu
Usporedba veličina kompanija na Zagrebačkoj burzi
Danas smo odlučili usporediti veličine kompanija koje od danas čine CROBEX po nekoliko kriterija.
Prvo je tu tržišna kapitalizacija, pri čemu se svakako ističe Ina s vrijednošću od 35,5 mlrd HRK, dok sljedeći, HT, bilježi tek nešto više od trećine toga (13 mlrd HRK). I po iznosu ukupnih prihoda od prodaje je Ina na prvom mjestu (skoro 24 mlrd HRK, dok HT bilježi nešto ispod 7 mlrd HRK).
Ipak, uzmu li se u obzir veličine značajnije za trgovanje na burzi, Inu na prvom mjestu mijenja HT. Ova kompanija naime ima najveću free float tržišnu kapitalizaciju (ukupna vrijednost udjela dioničara koji drže manje od 5% dionica pojedinačno) u iznosu od 4,5 mlrd HRK, dok je vrijednost za Inu 2,2 mlrd HRK. Također, HT u posljednjih 6 mjeseci bilježi najveći prosječni dnevni redovni promet od 1.681k HRK, dok je na drugom mjestu Valamar Riviera s 935k HRK.
Usporedba veličina kompanija na Zagrebačkoj burzi
... ali je HT ipak zasjenjuje uzme li se u obzir free float tržišna kapitalizacija ili promet na burzi.
Danas smo odlučili usporediti veličine kompanija koje od danas čine CROBEX po nekoliko kriterija.
Prvo je tu tržišna kapitalizacija, pri čemu se svakako ističe Ina s vrijednošću od 35,5 mlrd HRK, dok sljedeći, HT, bilježi tek nešto više od trećine toga (13 mlrd HRK). I po iznosu ukupnih prihoda od prodaje je Ina na prvom mjestu (skoro 24 mlrd HRK, dok HT bilježi nešto ispod 7 mlrd HRK).
Ipak, uzmu li se u obzir veličine značajnije za trgovanje na burzi, Inu na prvom mjestu mijenja HT. Ova kompanija naime ima najveću free float tržišnu kapitalizaciju (ukupna vrijednost udjela dioničara koji drže manje od 5% dionica pojedinačno) u iznosu od 4,5 mlrd HRK, dok je vrijednost za Inu 2,2 mlrd HRK. Također, HT u posljednjih 6 mjeseci bilježi najveći prosječni dnevni redovni promet od 1.681k HRK, dok je na drugom mjestu Valamar Riviera s 935k HRK.
