Surgery (Croatian language)

1. Kirurg-
bolesnik-bolest
Domina Petrić

2. Uspjeh kirurškog liječenja
Uspjeh kirurškog liječenja ovisi o
pravilnoj primjeni temeljnih znanja
pri postavljanju dijagnoze,
pravilnoj prijeoperacijskoj
pripremi i trajnoj njezi bolesnika
prije i poslije operacije.

3. 2. ˝Family conference˝
Prilikom objašnjavanja indikacije
vrlo je korisno, uz dopuštenje,
sazvati obiteljski sastanak da bi
se u prisutnosti najužih članova
obitelji zajednički donijela
najbolja odluka na korist
oboljelog.

4. 3. Čimbenici koji utječu na postavljanje
indikacije za operaciju
 sam kirurg i njegova pravilna edukacija
 saznanje da se bolest najbolje liječi
operacijom
 spoznaja da opasnost od bolesti višestruko
nadilazi opasnosti od operacije
 vjerojatnost razvoja komplikacija bolesti
 analiza istodobno prisutnih bolesti u
bolesnika (komorbiditeti)

5. Čimbenici koji utječu na postavljanje
indikacije za operaciju
 mogućnost oporavka i stupanj oporavka nakon
operacije
 vjerojatnost javljanja ozbiljnih
poslijeoperacijskih komplikacija
 promjena ograničenja u kvaliteti života koju
nameće bolest
 potreba da se bolesniku omogući u najvećoj
mogućoj mjeri aktivnost i najbolja moguća
kvaliteta života (QOL- quality of life)

6. 4. Kontraindikacije
 umirući bolesnici koji ne mogu podnijeti
zahvat
 bolesnici koji ne pristaju na operaciju
 bolesnici kojima se operacijom ne može
jamčiti bolja kvaliteta života od one
ostvarene konzervativnim liječenjem
 bolesnici u kojih opasnost od zahvata
višestruko nadilazi opasnost od bolesti

7. 4. Kontraindikacije
Sve uporišne točke uzete u obzir
prilikom postavljanja indikacije ključne
su i za utvrđivanje kontraindikacije.
Teže je biti kirurg koji postavlja
kontraindikaciju, nego onaj koji
postavlja indikaciju.

8. 5. Odluka o QOL s ili bez
operacije
 Složena i teška odluka.
 Temelji se na EBM, ali i osobnom iskustvu
nadležnog operatera.
 Nije dopušteno zaključivati o vlastitim
rezultatima na osnovi rezultata drugih autora.
 Svaki kirurg dužan je voditi dokumentiranu
evidenciju o vlastitim rezultatima, stalno je
revidirati i pošteno je iskazivati bolesniku.

9. 6. Temeljna načela operacijskog
zahvata
 Jednostavnost zahvata opravdana je boljim
dugoročnim rezultatima i većom
mogućnošću njegove primjene i
razumijevanja.
 Brzina dijagnostike i operacije smanjuje
operacijsku i perioperacijsku opasnost, znatno
snižava postotak infekcije i ukazuje na
pravilan izbor operatera.

10. Temeljna načela operacijskog
zahvata
 Sigurnost kirurških postupaka najvažnije je
načelo kirurgije. U prvom redu ne šteti
bolesniku je zlatno pravilo.

11. 7. Kirurška anamneza
 Podatke za kiruršku anamnezu treba uzeti brzo,
ciljano, točno i obazrivo.
 Potrebno je obratiti pozornost na ograničenje
opsega tjelesnih i psihičkih aktivnosti.
 Bol može biti atipična (npr. u starosti,
iznemoglosti i imunološkoj inkompetenciji).
 Atonija želuca odgađa povraćanje.
 Peristaltiku valja sagledati kao promjenu navike
u pražnjenju crijeva, načina prehrane i životnih
običaja.

12. Kirurška anamneza
 Izgled i oblik stolice uz pojavu krvi u anusu često
ukazuju na uzrok bolesti.
 Prilikom ozlijeđivanja važno je utvrditi način djelovanja
sile na organizam, položaj ozlijeđenog u času ozlijede,
stanje svijesti i postojanje znakova komocije/ kontuzije
mozga.
 Ne valja zapostaviti ni manje vjerojatne uzroke ozljeda.
 Pozitivna obiteljska anamneza olakšava sumnju na
polipozu kolona, Peutz-Jeghersov sy., aneurizmu aorte,
kronični pankreatitis, varikozitete i zloćudnu bolest.

13. Kirurška anamneza
Brza i ciljana osobna anamneza svakako
treba uzimati u obzir strah i smanjene
psihofizičke sposobnosti bolesnika.
Neophodno je više puta ponoviti kratka,
jasna i ciljana pitanja od važnosti za
prognozu bolesnika.

14. 8. Zadatak laboratorijsko-
radioloških analiza
 Potvrđuju fizikalno-dijagnostičke sumnje.
 Otkrivaju druge bolesti koje mogu utjecati na
prognozu kirurške bolesti: IM, pankreatitis i dr.
 Utvrđuju bolesti koje vitalno ugrožavaju
bolesnika: zatajivanje bubrega, srca,
dekompenzirani DM, elektrolitska neravnoteža,
zatajivanje jetre, teška anemija, simptomatske
aneurizme, koagulopatije...
 Otkrivaju asimptomatsku bolest koja iziskuje
operacijsko liječenje: feokromocitom, hiperPTH,
preokluzivna stenoza a. carotis...
IM-infarkt miokarda; DM-diabetes mellitus

15. 9. Kirurg i liječenje u OIL (JIL)
 Svaki kirurg mora biti sposoban liječiti bolesnika u
OIL u suradnji s nadležnim anesteziologom jer
kirurg indicira opseg i ranu primjenu fizikalne
terapije lokomotornog i dišnog sustava na
bolesniku u OIL-u.
 Prevencija dekubitusa je važna.
 Antidekubitalne postelje s dinamičkom
izmjenom pritiska na priležeći dio.
 Osobna higijena bolesniku daje poticaj za
ozdravljenje.

16. 10. Elektivni, urgentni i
emergentni bolesnik
 Elektivni su bolesnici unaprijed predviđeni za
operacijski zahvat i zabilježeni u knjigu
predbilježbi.
 Urgentni su hitni bolesnici koje treba operirati
najkasnije unutar 24 h po prijmu.
 Emergentni su vitalno ugroženi bolesnici kojima
odgađanje operacije znači sigurnu smrt.
 Konzilijarni su bolesnici s kojima upoznaje
kirurga liječnički konzilij kao stručnjaka koji može
riješiti problem.

17. 11. Pravilna doživotna edukacija kao
preduvjet uspjeha kirurškog liječenja
 Potrebna je za pravilno postavljanje
indikacije.
 Dobar kirurg je indikacija, a ne operacija.
T. Šoša, Ž. Sutlić, Z. Stanec, I. Tonković. Kirurgija, Zagreb, 2007.