1. Profesionalni stres u
radu zdravstvenih
djelatnika sa HIV+
pacijentima
mag.psih.Marija Kavić
Klinika za infektivne bolesti”dr.Fran
Mihaljević”, Referentni centar za dijagnostiku i
liječenje zaraze HIV-om

2. Profesionalni ili radni stres
 Profesionalni ili radni stres -
psihološko stanje koje
ukazuje na neravnotežu ili
neslaganje između onoga
što ljudi misle da se od njih
traži i percepcije njihove
sposobnosti da doista i
udovolje tim zahtjevima
(Cox, 1981, prema Miller, 2000).

3. Profesionalni ili radni stres
Pet glavnih izvora stresa na
poslu (Cooper i Davidson,1987, prema
Miller, 2000) :
 Faktori vezani uz posao
 Uloga u organizaciji
 Odnosi na poslu
 Karakteristike radnog
mjesta
 Organizacijska struktura i
klima

4. Radni stres kod zdravstvenih
djelatnika
 zdravstveni djelatnik – djelatnici različitih
struka koje imaju za cilj dijagnosticirati i liječiti
bolesti i skrbiti o pacijentima (Robinson, Clements i
Land, 2003, prema Milošević, 2010)
 veliki izvor stresa u medicinskim ustanovama
predstavlja preopterećenost poslom, rad sa
umirućim pacijentima, nepripremljenost na
zadovoljavanje potreba umirućih pacijenata i
njihovih obitelji (Chong, Killen i Clarke, 2004, prema
Milošević, 2010).

5. Razlike u medicinskoj skrbi HIV+ pacijenata
i skrbi pacijenata s drugim dijagnozama (Van
Dis i Van Dongen, 1993, prema Miller, 2000):
 Sekundarna stigmatizacija zbog rada sa
stigmatizirajućom bolesti
 Identifikacija ili pak emocionalna uključenost
sa pacijentima koji zloupotrebljavaju droge,
bave se prostitucijom, homoseksualne su ili
biseksualne spolne orijentacije, boluju od
teških bolesti i sl.
 Nepostojanje lijeka protiv HIV –a
 Strah od zaraze HIV-om
 Izloženost umiranju i smrti

6. Burnout ili sagorijevanje na
poslu
 Burnout - negativan
psihološki odgovor koji je
okarakteriziran tjelesnom,
mentalnom i emocionalnom
iscrpljenošću i predstavlja
posljedicu produljene
izloženosti radnom stresu
(Baron, 1986, prema Rout i Rout, 2002).

7. Burnout
Do burnouta se dolazi kroz pet faza (Veniga i Spradley, 1981, prema Rout
i Rout, 2002):
1. Faza u kojoj je osoba zadovoljna poslom ali joj je sve teže raditi i
troši bez nadomještanja sve veće količine energije za obavljanje
posla.
2. Faza u kojoj osoba počinje osjećati nedostatak energije i ima
poteškoća sa spavanjem, sa obavljanjem uobičajenih aktivnosti,
pokazuje manjak entuzijazma i izbjegava donošenje odluka.
3. Faza u kojoj se osoba osjeća iscrpljenom i pokazuje tjelesne
simptome kao što su glavobolje, bolovi u leđima i mučnine.
Također, osoba je često ljuta i ima tendenciju planuti bez razloga.
4. Faza u kojoj simptomi postaju kritični, osoba je preokupirana
problemima na poslu i osoba ima želju pobjeći i od posla i od
života.
5. Faza sloma u kojoj osoba pokazuje znakove deterioracije,
zloupotrebljava alkohol i droge ili se pak simptomi mogu pokazati u
vidu tjelesnog ili psihičkog sloma

8. Burnout
Tri psihološke komponente burnouta kod
zanimanja u kojima je prisutan kontinuirani rad
sa klijentima su (Maslach i Jackson, 1982, prema Rout i
Rout, 2002):
 emocionalna iscrpljenost u vidu osjećaja
nesposobnosti da se pomogne klijentima
 depersonalizacija ili tretiranje ljudi kao objekata
 percepcija profesionalne neadekvatnosti ili
osjećaj da nisu ostvarena osobna očekivanja
postignuća na poslu

9. Faktori koji povećavaju rizik
sagorijevanja na poslu u radu s HIV+
pacijentima
 Dob
 Anksioznost i depresija
 Vanjski lokus kontrole
 Eksternalne strategije rješavanja problema
 Strahovi osoblja
 Negativni stavovi prema pacijentima
 Percepcija kako je rad sa HIV+ pacijentima
težak
 Nedostatak podrške unutar ustanove
 Loši odnosi sa kolegama

10. Hvala na pažnji
