SlideShare a Scribd company logo
1 of 42
Točke, pravci i ravnine
2
Sadržaj
 Aksiomi geometrije prostora
 Određenost pravca i ravnine
 Položaj pravaca u ravnini
 Položaj pravaca u prostoru
 Položaj pravca i ravnine u prostoru
 Položaj dviju ravnina u prostoru
 Položaj triju ravnina u prostoru
3
 U izgradnji matematičkog opisa svijeta postoje
pojmovi koji se ne mogu definirati pomoću
jednostavnijih – njih smatramo poznatima
samima po sebi.
 Umjesto pokušaja njihova definiranja dovoljno je
popisati njihova osnovna svojstva aksiomima jer
o tim pojmovima i njihovim osnovnim svojstvima
postoji jasan geometrijski zor.
4
U takve osnovne pojmove ubrajamo geometrijske
elemente:
Točke označavamo velikim slovima abecede: A, B, C, …;
pravce malim slovima: a, b, c, … ;
ravnine malim slovima grčkog alfabeta: , ,  …
A
p

točku pravac ravninu
5
Aksiomi
 Najjednostavnija, elementarna svojstva
koja se sama ne mogu dokazati, već se
počevši od njih izvode sva ostala,
nazivamo aksiomima.
 Aksiomi su tvrdnje koje se ne dokazuju,
već se u okviru neke teorije drže
ispravnima.
6
Aksiomi geometrije prostora
A1) Kroz dvije različite točke prolazi točno
jedan pravac.
p
A
B
AB = p
7
A2) Kroz tri točke koje ne leže na jednom
pravcu prolazi točno jedna ravnina.
A
B
C

ABC = 
8
A3) Pravac koji prolazi kroz dvije različite
točke ravnine leži u toj ravnini.

p
A
B
p  
9
A4) Ako dvije različite ravnine imaju zajedničku
točku, onda se sijeku po pravcu.
A


p
   = p
10
A5) Kroz svaku točku može se povući točno
jedna paralela sa zadanim pravcem.
p
T
q
p || q
11
Osnovni aksiomi geometrije prostora
glase:
(A1) Kroz dvije različite točke prolazi točno jedan pravac.
(A2) Kroz tri točke koje ne leže na jednom pravcu prolazi
točno jedna ravnina.
(A3) Pravac koji prolazi kroz dvije različite točke ravnine
leži u toj ravnini.
(A4) Ako dvije različite ravnine imaju zajedničku točku,
onda se sijeku po pravcu.
(A5) Kroz svaku točku može se povući točno jedna paralela
sa zadanim pravcem.
12
Zadatak: Koristeći aksiome geometrije prostora
odgovori na postavljena pitanja.
1. Ako se dva pravca sijeku u dvije točke, tada su oni:
a) paralelni
b) okomiti
c) podudaraju se
d) ništa od navedenog nije točno.
2. Dvije ravnine prostora mogu se sjeći:
a) u jednoj točki
b) u dvije točke
c) po pravcu
d) ne moraju se sjeći.
13
Zadatak: Koristeći aksiome geometrije prostora
odgovori na postavljena pitanja.
1. Ako se dva pravca sijeku u dvije točke, tada su oni:
a) paralelni
b) okomiti
c) podudaraju se
d) ništa od navedenog nije točno.
(A1)
2. Dvije ravnine prostora mogu se sjeći:
a) u jednoj točki
b) u dvije točke
c) po pravcu
d) ne moraju se sjeći.
(A4)
14
3. Je li neka od sljedećih dviju tvrdnji istinita:
a) Kroz zadanu točku A i bilo koju točku zadanog
pravca p može se postaviti samo jedan pravac.
b) Neka je H sjecište visina trokuta ABC. Kroz točke A i
H može se postaviti samo jedan pravac.
15
3. Je li neka od sljedećih dviju tvrdnji istinita:
a) Kroz zadanu točku A i bilo koju točku zadanog
pravca p može se postaviti samo jedan pravac.
b) Neka je H sjecište visina trokuta ABC. Kroz točke A i
H može se postaviti samo jedan pravac.
a) Točno, zbog (A1), ali takvih pravaca koji prolaze točkom A i
sijeku pravac p ima beskonačno mnogo zbog “bilo koja točka”
b) Točno, zbog (A1) jer se visine trokuta sijeku u samo jednoj točki
16
Po aksiomu (A1), sa dvije različite točke A i B potpuno je
određen jedan pravac p koji ih sadrži – kažemo da točke
A i B leže na pravcu p ili da pravac p prolazi zadanim
točkama A i B .
A
B
B
A
p p
točke leže na pravcu pravac prolazi kroz točke
ODREĐENOST PRAVCA
17
Definicija:
Tri točke (ili više točaka) su kolinearne ako
leže na istom pravcu .
Tri točke (ili više točaka) su nekolinearne
ako ne postoji pravac koji ih sadrži.
B
C
A
p
C
B
A
kolinearne točke nekolinearne točke
18
ODREĐENOST RAVNINE
Kažemo da je ravnina zadana ili određena
nekim elementima (točkama, pravcima)
ako ih ona sadrži i ako je to jedina ravnina
s tim svojstvom.
(Često kažemo: ravnina je jednoznačno
određena zadanim elementima.)
19
Definicija:
Ako neke točke leže u istoj ravnini, za njih
kažemo da su komplanarne točke . Ako ne
postoji ravnina koja ih sadrži, onda kažemo
da su zadane točke nekomplanarne .
C
B
A
C
A
B
komplanarne točke nekomplanarne točke
20
Ravnina je
jednoznačno
određena s:
tri točke koje ne leže
na istom pravcu
pravcem i točkom koja
ne leži na njemu
dva pravca
koja se sijeku
dva paralelna pravca koji
se ne podudaraju
21
Uočimo da u svakom od navedenih slučajeva možemo
istaknuti barem tri nekolinearne točke koje prema aksiomu
(A2) onda jednoznačno određuju ravninu.
22
Zadaci:
1. Koliko različitih ravnina možemo postaviti kroz:
a) dvije različite točke,
b) tri različite točke,
c) četiri različite točke od kojih nikoje tri nisu kolinearne?
2. Odredi najveći broj točaka u prostoru koje su
uvijek komplanarne.
3. Koliko je različitih ravnina određeno s pet točaka
od kojih nikoje četiri nisu komplanarne?
23
Zadaci:
1. Koliko različitih ravnina možemo postaviti kroz:
a) dvije različite točke,
b) tri različite točke,
c) četiri različite točke od kojih nikoje tri nisu kolinearne?
2. Odredi najveći broj točaka u prostoru koje su
uvijek komplanarne.
3. Koliko je različitih ravnina određeno s pet točaka
od kojih nikoje četiri nisu komplanarne?
(beskonačno mnogo, zbog A1 i A4)
(točno jednu ako su nekolinearne, zbog A2
ili beskonačno mnogo ako su kolinearne)
4 ravnine: (određene pravcem zadanim s 2 točke i trećom nekolinearnom točkom)
točke:A,B,C,D ABC, ABD, ACD, BCD
(dvije točke, zbog A1 i A3)
10 ravnina:
točke:A,B,C,D,E ABC ABD ABE ACD ACE ADE
BCD BCE BDE
CDE
24
POLOŽAJ PRAVACA U RAVNINI
a) ukršteni pravci
b) pravci se podudaraju
c) pravci se ne sijeku
1) p|| q
2) p q=A
3) p= q
p
q
p
p
q
q
A
Zadatak: Svakom crtežu pridruži
odgovarajuće izraze:
25
Definicija:
Za dva pravca p i q koja leže u istoj ravnini
kažemo da su paralelni pravci ako se
podudaraju ili se ne sijeku (pišemo: p||q).
Zaključak:
Dva su pravca u ravnini ili paralelna ili se sijeku u
jednoj točki.
Pritom paralelnost uključuje i slučaj istovjetnih
pravaca.
26
POLOŽAJ PRAVACA U PROSTORU
Dva pravca u prostoru mogu biti u jednom
od sljedeća dva položaja:
1. pravci leže u istoj ravnini,
2. pravci ne leže u istoj ravnini.
27
1. pravci leže u istoj ravnini
p
q
p
q
p
q
Definicija:
Dva su pravca paralelna
ako leže u istoj ravnini i
ne sijeku se.
28
2. pravci ne leže u istoj ravnini
p
q

Definicija:
Dva su pravca mimoilazna
ako ne leže u istoj ravnini.
Korisno je poznavati jednostavan
kriterij mimoilaznosti, koji kaže:
ako jedan pravac leži u ravnini, a
drugi pravac probada tu ravninu u
točki koja ne pripada tom pravcu,
onda su ta dva pravca mimoilazna.
29
Zaključak:
Dva pravca u prostoru mogu biti u jednom
od dva položaja:
1. Pravci leže u istoj ravnini.
2. Pravci su mimoilazni.
30
Zadaci:
1. Ako su pravci a i b mimoilazni, te b i c mimoilazni,
jesu li nužno i pravci a i c mimoilazni?
3. Zadan je tetraedar ABCD. Moraju li
uvijek pravci AB i CD biti mimoilazni?
D
C
BA
2. Kakav može biti međusoban položaj dvaju
pravaca od kojih svaki leži u jednoj od dviju
paralelnih ravnina?
31
Zadaci:
1. Ako su pravci a i b mimoilazni, te b i c mimoilazni,
jesu li nužno i pravci a i c mimoilazni?
3. Zadan je tetraedar ABCD. Moraju li
uvijek pravci AB i CD biti mimoilazni?
D
C
BA
2. Kakav može biti međusoban položaj dvaju
pravaca od kojih svaki leži u jednoj od dviju
paralelnih ravnina?
(Ne, ne vrijedi svojstvo tranzitivnosti)
(paralelni i mimoilazni)
(da, jer točka D ne leži u ravnini ABC, a točke A,B i C su nekolinearne)
32
POLOŽAJ PRAVCA I RAVNINE U PROSTORU
Pravac p i ravnina  mogu se u prostoru nalaziti u tri
različita položaja:
1. pravac leži u ravnini

p
p  
33
2. pravac i ravnina se sijeku, pri čemu pravac ne leži u
ravnini ( p   = A )
A
p

- točka A naziva se sjecište ili
probodište pravca i ravnine
p   = A
34
3. pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka (p||)
- kažemo da je pravac p paralelan s ravninom 
p

p || 
35
Zaključak:
Pravac i ravnina u prostoru ili su paralelni ili
se sijeku u jednoj točki.
Pritom paralelnost uključuje i slučaj kad
pravac leži u ravnini.
36
Zadaci:
1. U koliko točaka se sijeku pravac i ravnina u
svakom od navedena tri slučaja?
2. Zadana je ravnina  i paralelogram ABCD.
Može li ovoj ravnini pripadati:
 točno jedan vrh paralelograma;
 točno dva vrha;
 točno tri vrha paralelograma?
37
Zadaci:
1. U koliko točaka se sijeku pravac i ravnina u
svakom od navedena tri slučaja?
2. Zadana je ravnina  i paralelogram ABCD.
Može li ovoj ravnini pripadati:
 točno jedan vrh paralelograma;
 točno dva vrha;
 točno tri vrha paralelograma?
(, 1 i 0)
DA
NE – može cijela stranica paralelograma određena s ta dva vrha
NE – zbog komplanarnosti 4 točke
38
POLOŽAJ DVIJU RAVNINA U PROSTORU
Dvije ravnine se u prostoru mogu naći u
jednom od sljedeća tri položaja:
1. ravnine se podudaraju,
2. ravnine se sijeku,
3. ravnine se ne sijeku.
39
1
2
1
2
p
1
2
U koliko se najmanje točaka
prema osnovnim aksiomima
geometrije prostora moraju
sjeći zadane ravnine da bi
nastupio svaki od navedenih
slučajeva?
U koliko točaka se sijeku
ravnine u svakom od
navedenih slučajeva?
40
Zaključak:
Dvije ravnine prostora mogu biti ili paralelne
ili je njihov presjek pravac.
Pritom paralelnost uključuje slučaj kad su
ravnine istovjetne, u protivnom se ravnine
sijeku po pravcu.
Definicija:
Za dvije ravnine  i  kažemo da su
paralelne ravnine ako se podudaraju ili se
ne sijeku (pišemo: ||).
41
POLOŽAJ TRIJU RAVNINA U PROSTORU
Tri različite ravnine u prostoru mogu biti u jednom
od sljedećih položaja:
1. sve tri ravnine su paralelne,
2. ravnine se sijeku duž jednog pravca,
3. po dvije ravnine sijeku se u tri paralelna pravca,
4. dvije ravnine su paralelne, a treća ih siječe duž dva
paralelna pravca,
5. ravnine se sijeku u jednoj točki.
42
Domaća zadaća:
Zadaci 6.1. (strana 83.):
5.1)
6.1)
7.1)
12.
(pogledajte i Zadatak 1. i 2. na str. 73. i 74. kao i
točno-netočno pitalice i … pripremite se za kratku
provjeru znanja)

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Osna simetrija
Osna simetrijaOsna simetrija
Osna simetrija
 
Vektori u ravni_ii_deo
Vektori u ravni_ii_deoVektori u ravni_ii_deo
Vektori u ravni_ii_deo
 
Vode Srbije
Vode Srbije Vode Srbije
Vode Srbije
 
Azija - ponavljanje za test
Azija - ponavljanje za testAzija - ponavljanje za test
Azija - ponavljanje za test
 
Pitagorina teorema primjena na jednakokraki trougao
Pitagorina teorema  primjena na jednakokraki trougaoPitagorina teorema  primjena na jednakokraki trougao
Pitagorina teorema primjena na jednakokraki trougao
 
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapezCetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
 
Tvorba reči 2003
Tvorba reči 2003Tvorba reči 2003
Tvorba reči 2003
 
Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)
 
Dositej Obradovic
Dositej Obradovic Dositej Obradovic
Dositej Obradovic
 
Sinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnostSinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnost
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Suma
SumaSuma
Suma
 
Paralelogram
ParalelogramParalelogram
Paralelogram
 
Природне одлике Србије
Природне одлике СрбијеПриродне одлике Србије
Природне одлике Србије
 
Relativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska MasaRelativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska Masa
 
Reljef Srbije
Reljef SrbijeReljef Srbije
Reljef Srbije
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
 
Reljef
ReljefReljef
Reljef
 
Zamjenice vjezba s rjesenjem
Zamjenice vjezba s rjesenjemZamjenice vjezba s rjesenjem
Zamjenice vjezba s rjesenjem
 
Словенска митологија
Словенска митологијаСловенска митологија
Словенска митологија
 

Viewers also liked

Viewers also liked (7)

SŠ Markantuna de Dominisa Rab
SŠ Markantuna de Dominisa RabSŠ Markantuna de Dominisa Rab
SŠ Markantuna de Dominisa Rab
 
Za koji realni broj m vrijedi
Za koji realni broj m vrijediZa koji realni broj m vrijedi
Za koji realni broj m vrijedi
 
Matm
MatmMatm
Matm
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Cardano
CardanoCardano
Cardano
 
Zadatci iz trigonometrije
Zadatci iz trigonometrijeZadatci iz trigonometrije
Zadatci iz trigonometrije
 
Rješenja 2 zadatka iz trigonometrije
Rješenja 2 zadatka iz trigonometrijeRješenja 2 zadatka iz trigonometrije
Rješenja 2 zadatka iz trigonometrije
 

Similar to Točke, pravci i ravnine

Similar to Točke, pravci i ravnine (7)

Toџke, pravci i ravnine.ppt
Toџke, pravci i ravnine.pptToџke, pravci i ravnine.ppt
Toџke, pravci i ravnine.ppt
 
Dvije ravnine
Dvije ravnineDvije ravnine
Dvije ravnine
 
Pravci u ravnini i prostoru
Pravci u ravnini i prostoruPravci u ravnini i prostoru
Pravci u ravnini i prostoru
 
Geometrija
GeometrijaGeometrija
Geometrija
 
Povrsina cetverokuta
Povrsina cetverokutaPovrsina cetverokuta
Povrsina cetverokuta
 
Projiciranje, presjeci, kotiranje, toleranci
Projiciranje, presjeci, kotiranje, toleranciProjiciranje, presjeci, kotiranje, toleranci
Projiciranje, presjeci, kotiranje, toleranci
 
Homotetija
HomotetijaHomotetija
Homotetija
 

More from Aleksandra Brmbota (20)

Trigonometric functions by Lana
Trigonometric functions by LanaTrigonometric functions by Lana
Trigonometric functions by Lana
 
Application_of_exponential_function_Lucija
Application_of_exponential_function_LucijaApplication_of_exponential_function_Lucija
Application_of_exponential_function_Lucija
 
Mathematics around us Lucija & Marta
Mathematics around us Lucija & MartaMathematics around us Lucija & Marta
Mathematics around us Lucija & Marta
 
Mathematical tricks Lorena
Mathematical tricks LorenaMathematical tricks Lorena
Mathematical tricks Lorena
 
Our school
Our schoolOur school
Our school
 
Internet safety
Internet safetyInternet safety
Internet safety
 
All teams together
All teams togetherAll teams together
All teams together
 
Teachers' evaluation
Teachers' evaluationTeachers' evaluation
Teachers' evaluation
 
Dan sigurnijeg interneta
Dan sigurnijeg internetaDan sigurnijeg interneta
Dan sigurnijeg interneta
 
Teamwork certificate
Teamwork certificateTeamwork certificate
Teamwork certificate
 
Položaj parabole
Položaj parabolePoložaj parabole
Položaj parabole
 
Parabola
ParabolaParabola
Parabola
 
Zlatni rez lukas
Zlatni rez lukasZlatni rez lukas
Zlatni rez lukas
 
Povrsine likova Srednja Skola Rab
Povrsine likova Srednja Skola RabPovrsine likova Srednja Skola Rab
Povrsine likova Srednja Skola Rab
 
Dan sigurnijeg interneta
Dan sigurnijeg internetaDan sigurnijeg interneta
Dan sigurnijeg interneta
 
Vjerojatnost slideshare
Vjerojatnost slideshareVjerojatnost slideshare
Vjerojatnost slideshare
 
Analiza izlazne ankete za nastavnike
Analiza izlazne ankete za nastavnikeAnaliza izlazne ankete za nastavnike
Analiza izlazne ankete za nastavnike
 
Večer matematike
Večer matematikeVečer matematike
Večer matematike
 
Prezentacija za drugi krug SO
Prezentacija za drugi krug SOPrezentacija za drugi krug SO
Prezentacija za drugi krug SO
 
Pi day
Pi dayPi day
Pi day
 

Točke, pravci i ravnine

  • 2. 2 Sadržaj  Aksiomi geometrije prostora  Određenost pravca i ravnine  Položaj pravaca u ravnini  Položaj pravaca u prostoru  Položaj pravca i ravnine u prostoru  Položaj dviju ravnina u prostoru  Položaj triju ravnina u prostoru
  • 3. 3  U izgradnji matematičkog opisa svijeta postoje pojmovi koji se ne mogu definirati pomoću jednostavnijih – njih smatramo poznatima samima po sebi.  Umjesto pokušaja njihova definiranja dovoljno je popisati njihova osnovna svojstva aksiomima jer o tim pojmovima i njihovim osnovnim svojstvima postoji jasan geometrijski zor.
  • 4. 4 U takve osnovne pojmove ubrajamo geometrijske elemente: Točke označavamo velikim slovima abecede: A, B, C, …; pravce malim slovima: a, b, c, … ; ravnine malim slovima grčkog alfabeta: , ,  … A p  točku pravac ravninu
  • 5. 5 Aksiomi  Najjednostavnija, elementarna svojstva koja se sama ne mogu dokazati, već se počevši od njih izvode sva ostala, nazivamo aksiomima.  Aksiomi su tvrdnje koje se ne dokazuju, već se u okviru neke teorije drže ispravnima.
  • 6. 6 Aksiomi geometrije prostora A1) Kroz dvije različite točke prolazi točno jedan pravac. p A B AB = p
  • 7. 7 A2) Kroz tri točke koje ne leže na jednom pravcu prolazi točno jedna ravnina. A B C  ABC = 
  • 8. 8 A3) Pravac koji prolazi kroz dvije različite točke ravnine leži u toj ravnini.  p A B p  
  • 9. 9 A4) Ako dvije različite ravnine imaju zajedničku točku, onda se sijeku po pravcu. A   p    = p
  • 10. 10 A5) Kroz svaku točku može se povući točno jedna paralela sa zadanim pravcem. p T q p || q
  • 11. 11 Osnovni aksiomi geometrije prostora glase: (A1) Kroz dvije različite točke prolazi točno jedan pravac. (A2) Kroz tri točke koje ne leže na jednom pravcu prolazi točno jedna ravnina. (A3) Pravac koji prolazi kroz dvije različite točke ravnine leži u toj ravnini. (A4) Ako dvije različite ravnine imaju zajedničku točku, onda se sijeku po pravcu. (A5) Kroz svaku točku može se povući točno jedna paralela sa zadanim pravcem.
  • 12. 12 Zadatak: Koristeći aksiome geometrije prostora odgovori na postavljena pitanja. 1. Ako se dva pravca sijeku u dvije točke, tada su oni: a) paralelni b) okomiti c) podudaraju se d) ništa od navedenog nije točno. 2. Dvije ravnine prostora mogu se sjeći: a) u jednoj točki b) u dvije točke c) po pravcu d) ne moraju se sjeći.
  • 13. 13 Zadatak: Koristeći aksiome geometrije prostora odgovori na postavljena pitanja. 1. Ako se dva pravca sijeku u dvije točke, tada su oni: a) paralelni b) okomiti c) podudaraju se d) ništa od navedenog nije točno. (A1) 2. Dvije ravnine prostora mogu se sjeći: a) u jednoj točki b) u dvije točke c) po pravcu d) ne moraju se sjeći. (A4)
  • 14. 14 3. Je li neka od sljedećih dviju tvrdnji istinita: a) Kroz zadanu točku A i bilo koju točku zadanog pravca p može se postaviti samo jedan pravac. b) Neka je H sjecište visina trokuta ABC. Kroz točke A i H može se postaviti samo jedan pravac.
  • 15. 15 3. Je li neka od sljedećih dviju tvrdnji istinita: a) Kroz zadanu točku A i bilo koju točku zadanog pravca p može se postaviti samo jedan pravac. b) Neka je H sjecište visina trokuta ABC. Kroz točke A i H može se postaviti samo jedan pravac. a) Točno, zbog (A1), ali takvih pravaca koji prolaze točkom A i sijeku pravac p ima beskonačno mnogo zbog “bilo koja točka” b) Točno, zbog (A1) jer se visine trokuta sijeku u samo jednoj točki
  • 16. 16 Po aksiomu (A1), sa dvije različite točke A i B potpuno je određen jedan pravac p koji ih sadrži – kažemo da točke A i B leže na pravcu p ili da pravac p prolazi zadanim točkama A i B . A B B A p p točke leže na pravcu pravac prolazi kroz točke ODREĐENOST PRAVCA
  • 17. 17 Definicija: Tri točke (ili više točaka) su kolinearne ako leže na istom pravcu . Tri točke (ili više točaka) su nekolinearne ako ne postoji pravac koji ih sadrži. B C A p C B A kolinearne točke nekolinearne točke
  • 18. 18 ODREĐENOST RAVNINE Kažemo da je ravnina zadana ili određena nekim elementima (točkama, pravcima) ako ih ona sadrži i ako je to jedina ravnina s tim svojstvom. (Često kažemo: ravnina je jednoznačno određena zadanim elementima.)
  • 19. 19 Definicija: Ako neke točke leže u istoj ravnini, za njih kažemo da su komplanarne točke . Ako ne postoji ravnina koja ih sadrži, onda kažemo da su zadane točke nekomplanarne . C B A C A B komplanarne točke nekomplanarne točke
  • 20. 20 Ravnina je jednoznačno određena s: tri točke koje ne leže na istom pravcu pravcem i točkom koja ne leži na njemu dva pravca koja se sijeku dva paralelna pravca koji se ne podudaraju
  • 21. 21 Uočimo da u svakom od navedenih slučajeva možemo istaknuti barem tri nekolinearne točke koje prema aksiomu (A2) onda jednoznačno određuju ravninu.
  • 22. 22 Zadaci: 1. Koliko različitih ravnina možemo postaviti kroz: a) dvije različite točke, b) tri različite točke, c) četiri različite točke od kojih nikoje tri nisu kolinearne? 2. Odredi najveći broj točaka u prostoru koje su uvijek komplanarne. 3. Koliko je različitih ravnina određeno s pet točaka od kojih nikoje četiri nisu komplanarne?
  • 23. 23 Zadaci: 1. Koliko različitih ravnina možemo postaviti kroz: a) dvije različite točke, b) tri različite točke, c) četiri različite točke od kojih nikoje tri nisu kolinearne? 2. Odredi najveći broj točaka u prostoru koje su uvijek komplanarne. 3. Koliko je različitih ravnina određeno s pet točaka od kojih nikoje četiri nisu komplanarne? (beskonačno mnogo, zbog A1 i A4) (točno jednu ako su nekolinearne, zbog A2 ili beskonačno mnogo ako su kolinearne) 4 ravnine: (određene pravcem zadanim s 2 točke i trećom nekolinearnom točkom) točke:A,B,C,D ABC, ABD, ACD, BCD (dvije točke, zbog A1 i A3) 10 ravnina: točke:A,B,C,D,E ABC ABD ABE ACD ACE ADE BCD BCE BDE CDE
  • 24. 24 POLOŽAJ PRAVACA U RAVNINI a) ukršteni pravci b) pravci se podudaraju c) pravci se ne sijeku 1) p|| q 2) p q=A 3) p= q p q p p q q A Zadatak: Svakom crtežu pridruži odgovarajuće izraze:
  • 25. 25 Definicija: Za dva pravca p i q koja leže u istoj ravnini kažemo da su paralelni pravci ako se podudaraju ili se ne sijeku (pišemo: p||q). Zaključak: Dva su pravca u ravnini ili paralelna ili se sijeku u jednoj točki. Pritom paralelnost uključuje i slučaj istovjetnih pravaca.
  • 26. 26 POLOŽAJ PRAVACA U PROSTORU Dva pravca u prostoru mogu biti u jednom od sljedeća dva položaja: 1. pravci leže u istoj ravnini, 2. pravci ne leže u istoj ravnini.
  • 27. 27 1. pravci leže u istoj ravnini p q p q p q Definicija: Dva su pravca paralelna ako leže u istoj ravnini i ne sijeku se.
  • 28. 28 2. pravci ne leže u istoj ravnini p q  Definicija: Dva su pravca mimoilazna ako ne leže u istoj ravnini. Korisno je poznavati jednostavan kriterij mimoilaznosti, koji kaže: ako jedan pravac leži u ravnini, a drugi pravac probada tu ravninu u točki koja ne pripada tom pravcu, onda su ta dva pravca mimoilazna.
  • 29. 29 Zaključak: Dva pravca u prostoru mogu biti u jednom od dva položaja: 1. Pravci leže u istoj ravnini. 2. Pravci su mimoilazni.
  • 30. 30 Zadaci: 1. Ako su pravci a i b mimoilazni, te b i c mimoilazni, jesu li nužno i pravci a i c mimoilazni? 3. Zadan je tetraedar ABCD. Moraju li uvijek pravci AB i CD biti mimoilazni? D C BA 2. Kakav može biti međusoban položaj dvaju pravaca od kojih svaki leži u jednoj od dviju paralelnih ravnina?
  • 31. 31 Zadaci: 1. Ako su pravci a i b mimoilazni, te b i c mimoilazni, jesu li nužno i pravci a i c mimoilazni? 3. Zadan je tetraedar ABCD. Moraju li uvijek pravci AB i CD biti mimoilazni? D C BA 2. Kakav može biti međusoban položaj dvaju pravaca od kojih svaki leži u jednoj od dviju paralelnih ravnina? (Ne, ne vrijedi svojstvo tranzitivnosti) (paralelni i mimoilazni) (da, jer točka D ne leži u ravnini ABC, a točke A,B i C su nekolinearne)
  • 32. 32 POLOŽAJ PRAVCA I RAVNINE U PROSTORU Pravac p i ravnina  mogu se u prostoru nalaziti u tri različita položaja: 1. pravac leži u ravnini  p p  
  • 33. 33 2. pravac i ravnina se sijeku, pri čemu pravac ne leži u ravnini ( p   = A ) A p  - točka A naziva se sjecište ili probodište pravca i ravnine p   = A
  • 34. 34 3. pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka (p||) - kažemo da je pravac p paralelan s ravninom  p  p || 
  • 35. 35 Zaključak: Pravac i ravnina u prostoru ili su paralelni ili se sijeku u jednoj točki. Pritom paralelnost uključuje i slučaj kad pravac leži u ravnini.
  • 36. 36 Zadaci: 1. U koliko točaka se sijeku pravac i ravnina u svakom od navedena tri slučaja? 2. Zadana je ravnina  i paralelogram ABCD. Može li ovoj ravnini pripadati:  točno jedan vrh paralelograma;  točno dva vrha;  točno tri vrha paralelograma?
  • 37. 37 Zadaci: 1. U koliko točaka se sijeku pravac i ravnina u svakom od navedena tri slučaja? 2. Zadana je ravnina  i paralelogram ABCD. Može li ovoj ravnini pripadati:  točno jedan vrh paralelograma;  točno dva vrha;  točno tri vrha paralelograma? (, 1 i 0) DA NE – može cijela stranica paralelograma određena s ta dva vrha NE – zbog komplanarnosti 4 točke
  • 38. 38 POLOŽAJ DVIJU RAVNINA U PROSTORU Dvije ravnine se u prostoru mogu naći u jednom od sljedeća tri položaja: 1. ravnine se podudaraju, 2. ravnine se sijeku, 3. ravnine se ne sijeku.
  • 39. 39 1 2 1 2 p 1 2 U koliko se najmanje točaka prema osnovnim aksiomima geometrije prostora moraju sjeći zadane ravnine da bi nastupio svaki od navedenih slučajeva? U koliko točaka se sijeku ravnine u svakom od navedenih slučajeva?
  • 40. 40 Zaključak: Dvije ravnine prostora mogu biti ili paralelne ili je njihov presjek pravac. Pritom paralelnost uključuje slučaj kad su ravnine istovjetne, u protivnom se ravnine sijeku po pravcu. Definicija: Za dvije ravnine  i  kažemo da su paralelne ravnine ako se podudaraju ili se ne sijeku (pišemo: ||).
  • 41. 41 POLOŽAJ TRIJU RAVNINA U PROSTORU Tri različite ravnine u prostoru mogu biti u jednom od sljedećih položaja: 1. sve tri ravnine su paralelne, 2. ravnine se sijeku duž jednog pravca, 3. po dvije ravnine sijeku se u tri paralelna pravca, 4. dvije ravnine su paralelne, a treća ih siječe duž dva paralelna pravca, 5. ravnine se sijeku u jednoj točki.
  • 42. 42 Domaća zadaća: Zadaci 6.1. (strana 83.): 5.1) 6.1) 7.1) 12. (pogledajte i Zadatak 1. i 2. na str. 73. i 74. kao i točno-netočno pitalice i … pripremite se za kratku provjeru znanja)