2. Egleski kostim XVI veka se deli na dva perioda:
• Tjudorski (doba vladavine Henrija VIII, prva polovina
XVI veka). Razvija pod jakim uticajem Nemačke i
Francuske mode. Osnovno obeležje ovog stila je
horizontalna linija.
• Elizabetanski (doba vladavine Elizabete I, druga
polovina veka). Razvija se pod uticajem španske mode,
a karakteriše ga vertikalna linija.
3. U vreme Henrija VIII osnovni deo muške odeće je dublet,
čija je dužina nekada dopirala do kolena. Rukavi su se
postepeno širili i često su bili vatirani i prosecani. Nekada
su nošeni i dupli rukavi, tako da je jedan par padao
slobodno sa ramena i bio od drugog materijala. Preko
dubleta se nosila vrsta kaputa koja se napred kopčala ili
šnirala, a preko njega kaput nastao iz houplanda, širokih
ramena, koji se spuštao u dubokim naborima do stopala i
bio obično obrubljen krznom.
Donja odeća se sastoji od čakšira spojenih sa čarapama
koje su se vezivale za dublet.
4.
5. Obuća ima formu pačjeg
kljuna. Bila je od kože,
somota ili svile, često
prosecana i ukrašena
dragim kamenjem.
Kape i šeširi su nošeni i u
zatvorenom prostoru i na
otvorenom. Omiljeni su
bili meki šeširi sa širokim
obodom.
6. Grudnjak je uzak, sa širokim četvrtastim izrezom oko
vrata. Rukavi su često dupli, prorezani, sa maksimalnom
širinom u visini lakta i uski u doručju, ili uski do lakta,
odakle se zvonasto šire. Suknja je zvonasta i otvorena
tako da se vidi donja suknja. Nosi se vertigaden.
Kosa je podignuta , a omiljena je forma tzv. francuske
kape.
7.
8.
9. Sredinom veka, pod španskim uticajem, moda se menja.
Grudnjak i čakšire se kruto vatiraju, zaobljujući formu
grudi i bokova i naglašavajući tanak struk. U modi su
kratke, okrugle čakšire. Rukavi su vretenastog oblika.
Oko vrata, a često i u doručju, se nosi kolir. Koliri uskoro
dostižu razmere «vodeničnog točka», a nekad se nosi i
dva-tri kolira jedan iznad drugog. Boje su prigušenije
nego u prethodnom periodu. Nose se kratki polukružni
ogrtači.
10.
11.
12. Utisku izdužene figure
doprinose i nove forme šešira.
Omiljeni je tzv. španski šešir –
visoki konusni šešir, uskog
oboda.
Cipele su umereno špicaste.
Kosa kratka. Nose se brada i
brkovi. Čak i brade prate
formu siluete, pa su u vreme
Henrija VIII one široke i pune,
a u vreme Elizabete I izdužene
i špicaste.
Medaljoni su omiljena forma
nakita, a sinovi jedinci i
najstariji sinovi nose minđušu.
13. Grudnjak se prvo zatvara do vrata i nosi se visok i širok
kolir. Vremenom se taj kolir proseca napred , što
omogućava ponovno otvaranje dekoltea. Grudnjak je
izuzetno izdužen, produžavajući se preko stomaka u
špic. Rukavi su vretenasti, široki u ramenu i uski u
doručju. I dalje se nosi vertigaden, koji krajem veka
dobija bačvasti oblik.
Javlja se obuća sa štiklom.
Kosa se često boji u riđe, po ugledu na kraljicu. Čelo i
slepoočnice se briju, a obrve čupaju.
Lice se izbeljuje, a na obraze i usta se stavlja ruž.
Nosi se mnogo nakita, na telu, na odeći i u kosi.
14.
15.
16. Jedan od omiljenih
načina ukrašavanja
odeće – “crni rad”
Čizma – pretpostavlja se da je pripadala
Elizabeti I
17. Nakit
Žene su nekad pri
izlasku nosile svilene ili
plišane maske kako bi
sačuvale beo ten.