arhitektura 20. st., wright, funkcionalizam,

1. WRIGHT I ORGANSKA
ARHITEKTURA
JOSIP MARIĆ 4.C

2. Pojam “organska arhitektura” označava harmonizaciju
čovjekovog životnog prostora s prirodom na način da se objekt
ili samo jedan njegov dio sjedini s okolinom te postane
njenim sastavnim dijelom.

3. Frank Lloyd Wright
promatranje
objekta kao uklapanje
unificiranog zgrada u
organizma prirodu

4. Američki arhitekt Frank Lloyd Wright zasigurno je jedna od
najvećih individualnosti u povijesti arhitekture. Neobuzdana
darovitost i duh, sugestivnog crteža i osobnosti, uvijek je
novim čitanjem povijesnih oblika i odnosa arhitekture i
njezinog odnosa s prirodom iznenađivao javnost.
S dvadeset godina, 1888., dolazi u čikaški atelier glasovitoga
američkog arhitekta novih nazora u arhitekturi Luisa
Sullivana. Djetinjstvo provedeno u uzbudljivim krajolicima
Srednje Amerike
ostavilo je trajan trag u Wrightovu stalnom traženju odnosa
arhitekture i prirode.

5. Otkriva tradicionalno japansko graditeljstvo i stvara prepoznatljiva
obilježja svoje arhitekture - jaku horizontalnu raščlanjenost
volumena čime još više naglašava već prije stvorenu tezu
kontinuiranoga unutarnjeg prostora, a koju su tek mnogo poslije
počeli primjenjivati europski arhitekti Moderne.
U prerijskim kućama Wright je stvorio prototip američke
rezidencijalne arhitekture, pomirivši tradiciju i potrebu za suvremeno
oblikovanim prostorom. Svakom projektu pristupao je strogo
neovisno o prethodnom, s izrazitom težnjom stvaranja uvijek nove
kreacije organskog odnosa arhitektonskog prostora, materijala i
krajolika.

6. Wrightov opus uistinu je golem, ali nekoliko djela pokazuje
dugoročne osnovne značajke. To je u prvom redu kuća Robie, nastala
1909. u Chicagu, premda je u svijetu mnogo poznatija Kuća na
slapovima nastala 1936., koja se ubraja u vrhunska dostignuća.
Jednostavnost i jasnoća raščlambe volumena, korištenje suvremenih
materijala, kao kontrapunkt elementarnom krajoliku, čine ovo
Wrightovo djelo gotovo programskim za arhitekturu 20. stoljeća.
Njegovo posljednje djelo, Guggenheim muzej u New Yorku, nastao
1959., svakako je jedno od najpoznatijih. Spiralna rampa čini
osnovni izložbeni prostor koji se diže i stvara dojmljivo jedinstvo
unutrešnjeg prostora i arhitekturu jasnog identiteta. Ostavio je iza
sebe i niz vizionarskih projekata: od projekta za neboder visok jednu
milju do prijedloga za sustavnu urbanizaciju Zamlje.
Frank Lloyd Wright rođen je 8. lipnja 1868. u Richland Centru, a
umro 9. travnja 1959. u Phoenixu. Njegovo djelo i djelovanje možda
su najbolji primjer američkog prinosa otvaranju novih puteva u
arhitekturi 20. stoljeća.

7. Organska arhitektura
Wrightov opus uistinu je golem, ali nekoliko djela pokazuje dugoročne osnovne
značajke. To je u prvom redu kuća Robie, nastala 1909. u Chicagu, premda je u
svijetu mnogo poznatija Kuća na slapovima nastala 1936., koja se ubraja u
vrhunska dostignuća. Jednostavnost i jasnoća raščlambe volumena, korištenje
suvremenih materijala, kao kontrapunkt elementarnom krajoliku, čine ovo
Wrightovo djelo gotovo programskim za arhitekturu 20. stoljeća. Njegovo posljednje
djelo, Guggenheim muzej u New Yorku, nastao 1959., svakako je jedno od
najpoznatijih. Spiralna rampa čini osnovni izložbeni prostor koji se diže i stvara
dojmljivo jedinstvo unutrešnjeg prostora i arhitekturu jasnog identiteta. Ostavio je
iza sebe i niz vizionarskih projekata: od projekta za neboder visok jednu milju do
prijedloga za sustavnu urbanizaciju Zamlje.
Frank Lloyd Wright rođen je 8. lipnja 1868. u Richland Centru, a umro 9. travnja
1959. u Phoenixu. Njegovo djelo i djelovanje možda su najbolji primjer američkog
prinosa otvaranju novih puteva u arhitekturi 20. stoljeća.

8. Za izgradnju su korištena dva materijala –vodoravni zidovi terase izrađeni su
od armiranog betona, a ostatak objekta od kamena, identičnog onome s
obližnje stijene kojom slap prolazi. Prožimanje prirode životnim prostorom
primarno je postignuto lokacijom objekta iznad slapa, koji se iz kuće ne vidi,
ali se čuje te uporabom kamena kao jednog od dva građevna materijala.

10. • Wright je dizajnirao i sve elemente u interijeru koji su do danas
ostali u svom izvornom obliku. Od 60-tih godina 20. stoljeća
primarna funkcija kuće se promijenila te ona postaje turistička
atrakcija s organiziranim obilascima.
• Osim Wrighta, kao najpoznatijeg predstavnika, ovoj grani arhitekture
pripadaju i Louis Sullivan, Rudolph Steiner, Antoni Gaudi, Laurie
Baker, John Lautner te mnogi drugi.
• Od suvremenih autora valja izdvojiti meksičkog arhitekta Javiera
Senosiaina čiji projekti izazivaju pozornost svojim unikatnim
rješenjima i dizajnom, poput kuće “Nautilus”, “Cvijet” “Shark”,
Organske kuće i drugih projekata.
• Organska arhitektura pokazala je kako je i u suvremenom svijetu
betonskih gradova i tehnoloških inovacija moguće živjeti u skladu s
prirodom. A tko zna? Možda će već u bližoj budućnosti ovakav tip
arhitekture postati standard koji će zamijeniti stambene i poslovne
objekte kakve danas poznajemo

11. Robie house 1909-Wright