SlideShare a Scribd company logo
ABIOTIČKI ČIMBENICI
TEMPERATURA
• Temperatura je stupanj zagrijanosti
nekog tijela
• Zemlju zagrijava Sunce
• Na kopnu su termičke razlike intenzivne
(150°C)
• Antartik -88°C
• Sahara 58 °C
NAČINI REGULACIJE TJELESNE
TOPLINE
Poikilotermi ili hladnokrvni organizmi
–Temperatura tijela ovisi o temperaturi
vanjskog okoliša
–U ove organizme spadaju sve biljke i
beskralježnjaci, ribe, vodozemci i gmazovi
Homeotermi ili toplokrvni organizmi
- Aktivno reguliraju tjelesnu temperaturu
putem metaboličke aktivnosti
- U ove organizme spadaju sisavci i ptice
RAZLIČITE PRILAGODBE NA
TEMPERATURU
– FIZIČKI MEHANIZMI
• perje, dlake, masno tkivo, mišićna aktivnost
– FIZIOLOŠKI MEHANIZMI
• mirovanje (estivacija, hibernacija), otpornost na
smrzavanje
– MORFOLOŠKI MEHANIZMI
• boja tijela, Bergmanovo i Alenovo pravilo
– EKOLOŠKI MEHANIZMI
• jame, jazbine
BERGMANOVO PRAVILO
• s padom prosječne
temperature
područja povećava
se prosječna veličina
tijela toplokrvnih
životinja iste vrste
ALENOVO PRAVILO
• s padom prosječne
temperature područja
smanjuje se relativna
dužina tjelesnih
izdanaka (uši, rep), ali i
vrata i udova životinja
iste vrste
Hibernacija podzemne vjeverice. Vjeverica hibernira u
ciklusima.
U prosjeku ima mjesečno tri sezone hibernacije. Vjeverica se
budi kada temperatura tijela dosegne normalnu vrijednost
sisavaca.
Do nove hibernacije može proći nekoliko sati ili gotovo 24
sata.
SVJETLOST – Sunce - izvor
svjetlosti i topline
BILJKE – s obzirom na svjetlost
dijele se na
1. Biljke koje vole
svjetlost – livadske,
planinske
2.Biljke koje vole sjenu - šumske
AKTIVNOST ŽIVOTINJA OVISI O
KOLIČINI SVJETLOSTI
1. dnevne vrste – mnogi sisavci, kukci i ptice
2. noćne vrste – sove, šišmiši, zečevi
3. sumračne vrste – tigar, lav, sumračni leptiri
VODA I VLAŽNOST
• Voda određuje klimatska obilježja staništa
• Pustinja –godišnja količina oborina je < od 250
mm godišnje
• Tropske vlažne šume –padne više od 2000
mm godišnje
TIPOVI ORGANIZAMA
• Kserofilne vrste – u sušnim područjima;
Osnovni im je problem zaštita od suvišnog
gubitka vode (količine vode su ograničene)
• Higrofilne vrste –imaju slabu zaštitu od
isparavanja, mogu se održati samo u vlažnoj
sredini
• Mezofilne vrste –većina kopnenih životinja
• Hidrofilne vrste –vrste koje žive u vodenom
mediju, svi morski i slatkovodni organizmi
Abioticki cimbenici
Abioticki cimbenici

More Related Content

What's hot

Endokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola CekicevicEndokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola Cekicevicdr Šarac
 
Dikotiledone biljke
Dikotiledone biljkeDikotiledone biljke
Dikotiledone biljke
DaniloAndjelic
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
Ivana Damnjanović
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
Biljana Ristic
 
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Ivana Damnjanović
 
Ribe
RibeRibe
Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energijeKruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
Ivana Damnjanović
 
Sisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlikeSisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlike
Ena Horvat
 
Oprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenjeOprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenje
Ivana Damnjanović
 
Proteini
Proteini Proteini
Insekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlikeInsekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlike
Ivana Damnjanović
 
Fosfolipidi
FosfolipidiFosfolipidi
Fosfolipidi
JelenaKukic2
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
Ena Horvat
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Probavni sustav
Probavni sustavProbavni sustav
Probavni sustav
Antonio Kobaš
 
Grčki gradovi države 2.0
Grčki gradovi države 2.0Grčki gradovi države 2.0
Grčki gradovi države 2.0
Vale Shau
 

What's hot (20)

Endokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola CekicevicEndokrini sistem Nikola Cekicevic
Endokrini sistem Nikola Cekicevic
 
Virusi
VirusiVirusi
Virusi
 
Dikotiledone biljke
Dikotiledone biljkeDikotiledone biljke
Dikotiledone biljke
 
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelimaGenetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Masti i Ulja
Masti i UljaMasti i Ulja
Masti i Ulja
 
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energijeKruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
 
Sisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlikeSisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlike
 
Oprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenjeOprašivanje i oplođenje
Oprašivanje i oplođenje
 
Proteini
Proteini Proteini
Proteini
 
Insekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlikeInsekti - opšte odlike
Insekti - opšte odlike
 
Fosfolipidi
FosfolipidiFosfolipidi
Fosfolipidi
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Ekosistem
 
Probavni sustav
Probavni sustavProbavni sustav
Probavni sustav
 
Grčki gradovi države 2.0
Grčki gradovi države 2.0Grčki gradovi države 2.0
Grčki gradovi države 2.0
 

More from Katarina Čamber

Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. pptUloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Katarina Čamber
 
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptxVODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
Katarina Čamber
 
GMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptxGMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptx
Katarina Čamber
 
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptxIZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
Katarina Čamber
 
stanica.ppt
stanica.pptstanica.ppt
stanica.ppt
Katarina Čamber
 
kraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.pptkraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.ppt
Katarina Čamber
 
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptxRAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
Katarina Čamber
 
Tropske kišne šume
Tropske kišne šumeTropske kišne šume
Tropske kišne šume
Katarina Čamber
 
Srčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srcaSrčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srca
Katarina Čamber
 
Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park SutjeskaNacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska
Katarina Čamber
 
Pustinje
PustinjePustinje
POLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJAPOLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJA
Katarina Čamber
 
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptxSREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
Katarina Čamber
 
Mediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šumeMediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šume
Katarina Čamber
 
Pustinje
PustinjePustinje
Stepe
StepeStepe
Tropske kišne šume
Tropske kišne šumeTropske kišne šume
Tropske kišne šume
Katarina Čamber
 
Listopadne šume
Listopadne šumeListopadne šume
Listopadne šume
Katarina Čamber
 

More from Katarina Čamber (20)

Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. pptUloga bioloških membrana u stanicama. ppt
Uloga bioloških membrana u stanicama. ppt
 
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptxVODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
VODOZEMCI (AMPHIBIA).pptx
 
ribe.ppt
ribe.pptribe.ppt
ribe.ppt
 
ptice.pptx
ptice.pptxptice.pptx
ptice.pptx
 
GMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptxGMAZOVI.pptx
GMAZOVI.pptx
 
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptxIZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
 
stanica.ppt
stanica.pptstanica.ppt
stanica.ppt
 
kraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.pptkraljeznjaci.ppt
kraljeznjaci.ppt
 
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptxRAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
RAZDIOBA ŽIVOG SVIJETA.pptx
 
Tropske kišne šume
Tropske kišne šumeTropske kišne šume
Tropske kišne šume
 
Srčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srcaSrčane mane i bolesti srca
Srčane mane i bolesti srca
 
Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park SutjeskaNacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska
 
Pustinje
PustinjePustinje
Pustinje
 
POLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJAPOLARNA PODRUČJA
POLARNA PODRUČJA
 
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptxSREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
SREDNJA ŠKOLA PERE ZEČEVIĆA ODŽAK.pptx
 
Mediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šumeMediteranske vazdazelene šume
Mediteranske vazdazelene šume
 
Pustinje
PustinjePustinje
Pustinje
 
Stepe
StepeStepe
Stepe
 
Tropske kišne šume
Tropske kišne šumeTropske kišne šume
Tropske kišne šume
 
Listopadne šume
Listopadne šumeListopadne šume
Listopadne šume
 

Abioticki cimbenici

  • 2. TEMPERATURA • Temperatura je stupanj zagrijanosti nekog tijela • Zemlju zagrijava Sunce • Na kopnu su termičke razlike intenzivne (150°C) • Antartik -88°C • Sahara 58 °C
  • 3. NAČINI REGULACIJE TJELESNE TOPLINE Poikilotermi ili hladnokrvni organizmi –Temperatura tijela ovisi o temperaturi vanjskog okoliša –U ove organizme spadaju sve biljke i beskralježnjaci, ribe, vodozemci i gmazovi Homeotermi ili toplokrvni organizmi - Aktivno reguliraju tjelesnu temperaturu putem metaboličke aktivnosti - U ove organizme spadaju sisavci i ptice
  • 4.
  • 5. RAZLIČITE PRILAGODBE NA TEMPERATURU – FIZIČKI MEHANIZMI • perje, dlake, masno tkivo, mišićna aktivnost – FIZIOLOŠKI MEHANIZMI • mirovanje (estivacija, hibernacija), otpornost na smrzavanje – MORFOLOŠKI MEHANIZMI • boja tijela, Bergmanovo i Alenovo pravilo – EKOLOŠKI MEHANIZMI • jame, jazbine
  • 6. BERGMANOVO PRAVILO • s padom prosječne temperature područja povećava se prosječna veličina tijela toplokrvnih životinja iste vrste
  • 7. ALENOVO PRAVILO • s padom prosječne temperature područja smanjuje se relativna dužina tjelesnih izdanaka (uši, rep), ali i vrata i udova životinja iste vrste
  • 8.
  • 9. Hibernacija podzemne vjeverice. Vjeverica hibernira u ciklusima. U prosjeku ima mjesečno tri sezone hibernacije. Vjeverica se budi kada temperatura tijela dosegne normalnu vrijednost sisavaca. Do nove hibernacije može proći nekoliko sati ili gotovo 24 sata.
  • 10. SVJETLOST – Sunce - izvor svjetlosti i topline
  • 11. BILJKE – s obzirom na svjetlost dijele se na 1. Biljke koje vole svjetlost – livadske, planinske
  • 12. 2.Biljke koje vole sjenu - šumske
  • 13. AKTIVNOST ŽIVOTINJA OVISI O KOLIČINI SVJETLOSTI 1. dnevne vrste – mnogi sisavci, kukci i ptice 2. noćne vrste – sove, šišmiši, zečevi 3. sumračne vrste – tigar, lav, sumračni leptiri
  • 14. VODA I VLAŽNOST • Voda određuje klimatska obilježja staništa • Pustinja –godišnja količina oborina je < od 250 mm godišnje • Tropske vlažne šume –padne više od 2000 mm godišnje
  • 15. TIPOVI ORGANIZAMA • Kserofilne vrste – u sušnim područjima; Osnovni im je problem zaštita od suvišnog gubitka vode (količine vode su ograničene) • Higrofilne vrste –imaju slabu zaštitu od isparavanja, mogu se održati samo u vlažnoj sredini • Mezofilne vrste –većina kopnenih životinja • Hidrofilne vrste –vrste koje žive u vodenom mediju, svi morski i slatkovodni organizmi