Dokument analizira abiotičke čimbenike kao što su temperatura, svjetlost i voda te njihove utjecaje na organizme. Razlikuju se poikiloterni i homeoterni organizmi, koji se prilagođavaju različitim klimatskim uvjetima kroz fizičke, fiziološke, morfološke i ekološke mehanizme. Također su opisani različiti tipovi organizama povezani s vlagom i razinama svjetlosti, uključujući kserofilne, higrofilne, mezofilne i hidrofilne vrste.

1. ABIOTIČKI ČIMBENICI

2. TEMPERATURA
• Temperatura je stupanj zagrijanosti
nekog tijela
• Zemlju zagrijava Sunce
• Na kopnu su termičke razlike intenzivne
(150°C)
• Antartik -88°C
• Sahara 58 °C

3. NAČINI REGULACIJE TJELESNE
TOPLINE
Poikilotermi ili hladnokrvni organizmi
–Temperatura tijela ovisi o temperaturi
vanjskog okoliša
–U ove organizme spadaju sve biljke i
beskralježnjaci, ribe, vodozemci i gmazovi
Homeotermi ili toplokrvni organizmi
- Aktivno reguliraju tjelesnu temperaturu
putem metaboličke aktivnosti
- U ove organizme spadaju sisavci i ptice

5. RAZLIČITE PRILAGODBE NA
TEMPERATURU
– FIZIČKI MEHANIZMI
• perje, dlake, masno tkivo, mišićna aktivnost
– FIZIOLOŠKI MEHANIZMI
• mirovanje (estivacija, hibernacija), otpornost na
smrzavanje
– MORFOLOŠKI MEHANIZMI
• boja tijela, Bergmanovo i Alenovo pravilo
– EKOLOŠKI MEHANIZMI
• jame, jazbine

6. BERGMANOVO PRAVILO
• s padom prosječne
temperature
područja povećava
se prosječna veličina
tijela toplokrvnih
životinja iste vrste

7. ALENOVO PRAVILO
• s padom prosječne
temperature područja
smanjuje se relativna
dužina tjelesnih
izdanaka (uši, rep), ali i
vrata i udova životinja
iste vrste

9. Hibernacija podzemne vjeverice. Vjeverica hibernira u
ciklusima.
U prosjeku ima mjesečno tri sezone hibernacije. Vjeverica se
budi kada temperatura tijela dosegne normalnu vrijednost
sisavaca.
Do nove hibernacije može proći nekoliko sati ili gotovo 24
sata.

10. SVJETLOST – Sunce - izvor
svjetlosti i topline

11. BILJKE – s obzirom na svjetlost
dijele se na
1. Biljke koje vole
svjetlost – livadske,
planinske

12. 2.Biljke koje vole sjenu - šumske

13. AKTIVNOST ŽIVOTINJA OVISI O
KOLIČINI SVJETLOSTI
1. dnevne vrste – mnogi sisavci, kukci i ptice
2. noćne vrste – sove, šišmiši, zečevi
3. sumračne vrste – tigar, lav, sumračni leptiri

14. VODA I VLAŽNOST
• Voda određuje klimatska obilježja staništa
• Pustinja –godišnja količina oborina je < od 250
mm godišnje
• Tropske vlažne šume –padne više od 2000
mm godišnje

15. TIPOVI ORGANIZAMA
• Kserofilne vrste – u sušnim područjima;
Osnovni im je problem zaštita od suvišnog
gubitka vode (količine vode su ograničene)
• Higrofilne vrste –imaju slabu zaštitu od
isparavanja, mogu se održati samo u vlažnoj
sredini
• Mezofilne vrste –većina kopnenih životinja
• Hidrofilne vrste –vrste koje žive u vodenom
mediju, svi morski i slatkovodni organizmi