Skip to main content
UploadLanguage (EN)Support
BusinessMobileSocial MediaMarketingTechnologyArt & PhotosCareerDesignEducationPresentations & Public SpeakingGovernment & NonprofitHealthcareInternetLawLeadership & ManagementAutomotiveEngineeringSoftwareRecruiting & HRRetailSalesServicesScienceSmall Business & EntrepreneurshipFoodEnvironmentEconomy & FinanceData & AnalyticsInvestor RelationsSportsSpiritualNews & PoliticsTravelSelf ImprovementReal EstateEntertainment & HumorHealth & MedicineDevices & HardwareLifestyle
Uploaded byDaniloAndjelic
PPTX, PDF22,446 views

Dikotiledone biljke

Dokument opisuje razlike između dikotila i monokotila, ističući karakteristike sjemena, provodnih sudova i strukture lista. Obradile su se i različite porodice biljaka unutar klase dikotila, uključujući ljutiće, bukve, breze, krstašice, mahunarke i glavočike, s naglaskom na njihove specifične osobine i primjene. Tekst pruža detaljne informacije o raznovrsnosti i ekologiji ovih biljaka, uključujući njihove jestive i otrovne vrste.

Education◦
Downloaded 133 times
Skrivenosjemenice Klasa dikotila (Magnoliopsida)
Razlika između dikotila i monokotila Monkotile U sjemenu imaju jedan kotiledon Provodni sudovi korijena su kružno raspoređeni Provodni sudovi u stablu nepravilno su raspoređeni Nervatura lista je paralelna Postoje tri,četiri ili šest cvjetnih djelova Dikotile U sjemenu imaju dva kotiledona Floem korijena je između zraka ksilema Provodni sudovi u stablu kružno su raspoređeni Nervatura lista je kružna Postoji četiri, pet ili više cvjetnik djelova
Razlika između dikotila i monokotila
 Grupu dikotila čine drvenaste i zeljaste biljke.  Svaka drvenasta skrivenosjemenica pripada ovoj grupi  Populacija dikotiledonih biljaka naseljava manje površine za razliku od monokotiledoih čije zajednice mogu prekrivati i do 1000 m².  U klasu dikotila spada mnogo porodica. Danas ćemo govoriti o deset:
 Porodicu ljutića čini oko 2450 biljaka  Kosmopolitske su vrste koje naseljavaju sjevernu hemisferu. Žive na vlažnim mjestima  Zeljaste su biljke,rijetko lijane(pavit)  Neke vrste nalaze se na vodenim staništima kao što je vodeni ljutić  Njihovi cvjetovi po 5 kruničnih i čašičnih cvjetova. Uglavnom dvopolni  Većina sadrži toksična jedinjenja, zbog čega su i otrovne
Izraziti predstavnik ove familije je ljutić(Ranunculus acer). Može narasti i do 45 cm. Cvjeta krajem proljeća ili početkom ljeta, zimu obično prežive rizomi ili prizemni izdanci Karakterišu ga žuti i sjajni listići
Prašnici Krunični i čašični listići Plod orašice, kod manjeg broja vrsta to su bobice ili čaure Korije n
Kukurijek(Helleborus odorus)  Krunični listići su mu preobraženi u nektarije-žijezde koje luče nektar  Stablo mu je zeljasto, golo, visine i do 50 cm. Gorocvijet(Adonis vernalis)  Jedna od 22 endemične vrste na Balkanu  Otrovan je, ali glikozidi koji se izdvajaju iz njega koriste se za liječenje srčanih oboljenja
 Familiju bukvi čine listopadne i zimzelene drvenaste i žbunaste forme.  Predstavljaju edifikatore listopadnih šuma  Njihovi cvjetovi su jednopolni i grupisani su u cvasti
Bukva(Fagus sylvatica)  može narasti do 40 m  Kora je svijetlosiva(srebrnasta), glatka i tanka  Lišće je je veoma elastično. Plod ima drvenasti omotač i naziva se orašica Hrast: -Česvina(Quecus ilex) -Cer(Quercus cerris) -Medunac(Quercus pubescnes) Stablo visine do 50 m. Listovi su mu režnjeviti i nazubljeni. Plod hrasta naziva se žir
Plodovi: Kesten(Castanea sativa)
 Familiju breza čine jednodome drvenaste i žbunaste biljke  Njihovi cvjetovi su jednopolni i grupisani su u rese  Za našu floru najznačajnije su: -Bijela breza(Betula pendula) -Lijeska(Corylus avellana) -Grab(Carpinus betulis) -Jova(Alnus glutinosa) Rese kod lijeske
BREZA JOVA GRAB
Izgled stabla: Breza Lijeska Grab
 Familija krstašica je dobila ime zbog toga što su njihovi krunični i čašični listići postavljeni unakrsno  U ovu porodicu spadaju zeljaste biljke  Njihovi svjetovi su dvopolni,grupisani u grozdaste cvasti  Njihov plod predstavlja ljuska ili ljuščica
Veliki broj vrsta koristi se u ishrani: KUPUS(Brassica oleracea) RAŠTAN(Brassica oleracea var. acephala) KARFIOL (Brassica KELERABA(Brassica oleracea var.
Hoću-neću(Capsella bursa-pastoris)  Hoću-neću ili rusomača je česta livadska vrsta. To je jedina divlja vrsta iz ove porodice  Može narasti i do 50 cm  Cvjetovi su skupljeni u grozdaste cvasti. Njihova krunica je bijele boje.  Njihov plod naziva se ljuščica. Trouglastog su, srcastog oblika, dužine 7-9 mm.
 Jedna od najbrojnijih porodica. Sadrži oko 3000-4000 biljnih vrsta  Kosmopolitske su vrste  Mogu biti zeljaste(Jagoda) ali i drvenaste(Jabuka)  Cvjetovi su jednopolni ili dvopolni. Tročlani,četvoročlani ili petočlani  Njihovi prašnici su raspoređeni u dva ili više krugova
Veoma su raznovrsne. Njima pripadaju: Ruža(Rosa) Divlja ruža(Rosa canina)
Domaća i šumska jagoda(Fragaria vesca) Malina i kupina(Rubus ideaus, Rubus fruticocus)...
Kao i gajne vrste: Jabuka(Malus silvestris) Šljiva(Prunus domestica ) Trešnja(Prunus avium) Kajsija(Prunus armeniaca)
 Zeljaste, rijeko žbunaste i drvenaste vrste  Cvjetovi su dvopolni,pojedinačni ili grupisani u cvasti.  Ovoj porodici pripadaju jestive vrste: -Krompir(Solanum tuberosum) -Paradajz(Solanum lycopersicum) -Paprika(Capsicum annuum) Cvijet krompira
Biljke iz porodice pomoćnice koje se koriste u ishrani: KROMPIR PARADAJZ PAPRIKA
Postoji i mnogo otrovnih vrsta kao što su: Velebije, taula, duvan Duvan(Nicotiana tabacum)  Zeljasta biljka koja se sadi po čitavom svijetu radi sakupljanja njenih listova koji se koriste u proizvodnji istoimene droge.  Bogat je nikotinom pa se koristi i u farmaceutskoj industriji  Iz njega se može izolovati i alkohol atropin koji se koristi u oftamologiji.  Iako se sastoji iz brojnih otrovnih materijala, neke biljke ih mogu uzimati bez problema.
 Mahunarke(Bobovi,leptirnjače) je jedna od najbrojnijih familija dikotiledonih skrivenosemenica i obuhvata oko 730 rodova sa oko 19500 vrsta.  Obuhvata jednogodišnje i višegodišnje zeljaste, žbunaste,lijane,ali i drvenaste biljke.  Kosmopolitske su vrste. Naziv su dobile po karakterističnoom plodu mahunarke mahuni.  Većina biljaka je ljekovita, ali ima i otrovnih
Cvijet mahunarke  Imaju složene listove. Kod nekih je gornji listić metamorfoziran u rašljiku(Zvezdan)  Cvijet je petočlan i čine ga : -Gornji listić(zastavica) -Dva bočna(krila) -Donji listić(lađica)
 Značajne su po svojim korijenskim kvržicama u kojim žive bakterije koje vezuju atmosferski azot.  Plod mahunarki naziva se mahuna
Mnoge se koriste u ishrani čovjeka i životinja: Lucerka(Medicago sativa) Grašak(Pisum sativum) Pasulj(Phaseolus vulgaris)
Jedne od drvenastih vrsta iz porodice mahunarki su: -Bagrem(Robinia pseudoacacia) -Mimoza(Mimosa pudica)
U Crnoj gori, u Herceg Novom, svake godine u februaru održava se praznik mimoze u čast ‚istoimene biljke. To je festival zabavnih,kulturnih i sportskih manifestacija.
 Kosmopolitska vrsta koja obuhvata oko 7000 vrsta.  Naseljavaju otvorena staništa,livade, pašnjake i kamenjare.  Uglavnom zeljaste biljke, ima i žbunastih.  Cvjetovi su dvousnati i skupljeni u cimozne cvasti  Nadzemni djelovi biljke, stablo i listovi, u većini slučajeva prekriveni su žljezdanim dlačicama(Kopriva) Cvijet usnatica sa žljezdanim dlačicama
Stablo većine biljaka iz familije usnatica je na poprečnom presjeku četvoruglasto. A ovako izgleda plod...
Večina sadrži eterska ulja koja ima daju karakterističnu aromu. Koriste se kao ljekovite, začinske biljke.Takve su: Nana (Mentha spicata) Majčina dušica (Thymus serpyllum) Ruzmarin (Rusmarnus officinales)
Kopriva(Urtica dioica)  Vrsta samonikle jestive biljke.  Raste na zapuštenim mjestima kao korov  Stablo dostiže visino do 150 cm  Listovi i peteljke prekriveni su žarnicama. Jako ih je neugodno dodirnuti, s obzirom na to da izlivaju oštar sok na kožu koji izaziva plihove.
 Najobimnija familija iz klase dikotila a ujedno i jedina porodica roda Asterales. Obuhvata oko 1500 rodova i više od 23000 vrsta. Na prostoru Srbije i Crne Gore nalazi se 80 rodova i 400 vrsta.  Brojne su i endemične vrste. Jedna od njih je Tetramolopium filiforme(na slici)
 Glavočike su uglavnom zeljaste ili žbunaste višegodišnje ili jednogodišnje biljke.  U korijenu mnogih biljaka nagomilavju se polisaharidi inulina a u nadzemnim etarska ulja i druge materije.  Cvjetovi su im složeni, skupljeni u karaktrstični cvast ove familije koji se naziva glavica. One mogu biti pojedinačne ili grupisane u složenije cvasti. Cvasti su građeni od dvije vrste dvjetova: cjevastih i jezičastih
Plod glavočika sadrži jedno sjeme. Njihov plod je orašica, međutim plod pojedinih rodova je koštuničast ili bobičast. Ovako izgledaju polen i plod cvijeta glavočika:
Poznate vrste su : -Bijela rada(Bellis perenis) -Hajdučka trava, sporiš(Achillea millefolium) -Kamilica(Matricaria camomila) -Suncokret(Helianthus annuus) -Maslačak(Taraxacum officinale) -Cikorija(Cichorium intybus) -Različak(Centaurea montana) -Zelena salata(Lactuca sativa)
Cikorija Maslačak Različak Sporiš
Zvjezdan Bijela Rada Kamilica Suncokret
Wunderlichia mirabilis Jedna zanimljiva endemična vrsta koja naseljava samo pustinjske prostore Brazila. Drvenasta je biljka može narasti i do 5 metara.
 Višegodišnje vodene i močvarne biljke  Imaju snažno razvijen rizom i listove srcastog oblika, spiralno raspoređene, plivajuće.  Cvjjetovi su im dvopolni, jarkih boja
U Crnoj Gori, Skadarskom jezeru, mogu se naći -Bijeli lokvanj(Nymphea alba) -Žuti lokvanj(Nymphar luteum)
Kraljevski lokvanj koji živi u Amazonu može dostići prečnik listova i do dva metra. Amazonski lokvanj oprašuju noćni insekti
Dikotiledone biljke