SlideShare a Scribd company logo
VIII vežba
BOLESTI JAGODASTOG VOĆA
Poljoprivredni fakultet, Beograd - Zemun
Bolesti voćaka i vinove loze
(BOLV)
Ascomycota
Končaste Askomycetes
Discomycetes
Botrytis cinerea
Teleomorf: Botryothinia fuckeliana
Prouzrokovač sive truleži (jagode)
• Kišne godine (proleća)
• Zakorovljeni zasadi
• Polifag – širok krug domaćina
• Redovno se javlja
• Na jagodi velike ekonomske štete
• U polju ali i nakon berbe
Botrytis cinerea
Prouzrokovač sive truleži (jagode)
Vodenaste pege
Sa jednog na drugi plod
plod jagode
• Prezimljavanje: u biljnim ostacima u vidu trajne
micelije ili sklerocija
sporulacija (stvaranje konidija)
vetar i kišne kapi raznose konidije
Primarna zaraza
Teleomorf –nema značaja
u životnom ciklusu,
apotecije na sklerociji
Sekundarne zaraze – konidije u toku vegetacije
Mere kontrole
Nehemijske mere:
• Obezbediti što bolju cirkulaciju
vazduha
• ne preterivati sa azotom
• sadnja jagode na bankovima
• odstraniti trule plodove prilikom
svake berbe
• pažljivo branje i rukovanje plodovima
• kontrola korova u zasadu
Mere kontrole
Hemijska zaštita:
1. na početku cvetanja (5-10% cvetova otvoreno)
2. 7-10 dana kasnije (u punom cvetanju)
• Br. tretmana zavisi i od „kiše“
• Ako je kišovito svakih 7 dana od početka
cvetanja do berbe
• Ekstremno kišovito – svakih 4-5 dana od
početka cvetanja do berbe
Fungicidi - tzv. botriticidi
• Iprodion – prep. Kidan
• Pirimetanil – Mythos
• Prosimidon – Sumilex
• Fludioksonil + Ciprodinil – Swich
• Vinklozolin – Ronilan
• Boskalid + piraklostrobin - Signum
Hemijska zaštita
Pegavost lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Eng. Leaf spot of strawberry
Pegavost lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
• Pegavost lista je najčešća bolest jagode u svim
uslovima njenog gajenja
• Javlja se širom sveta na gajenim i divljim vrstama
ove biljke
• Kod nas je prisutna u svakom jagodnjaku
• Kod nas je posebno značajna zbog toga što se ne
poklanja dovoljna pažnja proizvodnji zdravih živića i što
se jagoda gaji u višegodišnjim zasadima, usled čega
dolazi do akumulacije inokuluma
• Zbog propadanja listova umanjen je kvalitet plodova
• Uvođenjem novih sorti, otpornijih prema M.
fragariae u proizvodnju, pegavost je malo izgubila u
značaju, mada i dalje spada u značajnije bolesti jagode
kod nas
Simptomi:
• Tipični simptomi pojavljuju se na listu , mada se bolest može javiti i na plodovima cvetnim
delovima, peteljci i stolonima
• Listovi srednje starosti su najosetljiviji prema zarazi, dok je na najmlađim i najstarijim zaraza
slabija
• U početku su pege male, tamno ljubičaste, okruglaste ili neodređenog oblika i prvo se
uočavaju na licu lista. One se zatim povećavaju i dostižu 3 do 6 mm u prečniku
Pegavost lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Simptomi:
• Centar pege je u početku mrke boje, a zatim se brzo menja i postaje sivkast i na kraju svetao
• Oko nekrotiranog dela pege stvara se jasno uočljiv crvenkasto ljubičasti prsten
Pegavost lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Simptomi:
• Na listu se mogu javiti brojne pege, koje se spajaju i dovode do nekroze i sušenja
• Usled sasušenih listova rodnost i kvalitet plodova je smanjena
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Simptomi:
• Kod osetljivih sorti ova bolest može ličiti na palež lista koju izaziva Phomopsis (Dendrophoma)
obscurans
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Pegavosti lista jagode
Mycosphaerella fragariae
Palež lista jagode
Phomopsis obscurans
Simptomi:
• Pege na peteljkama, stolonima, čašici i plodovima liče na one na listovima.
• Na plodovima se javljaju plitka, tamna udubljenja u vidu pega, a ukoliko su rano zaraženi,
nastaje njihova deformacija, a time i lošiji kvalitet
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Simptomi:
• „Black seed disease“
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Simptomi:
• „Black seed disease“
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Ciklus razvoja i epidemiologija:
1. U toplijim uslovima i plastenicima
patogen se održava konidijama koje
prezimljivaju u pegama na živim
listovima; Konidije se formiraju u izobilju
na listu u drugom delu proleća i
početkom leta. Raznose ih kišne kapi
U hladnijim uslovima:
2. Sklerocijama na izumrlim listovima
3. Peritecijama u izumrlim listovima
• Sklerocije se obilato obrazuju na
izumrlim listovima tokom zime. U
prolećena sklerocijama se formiraju
konidije za prim. inf. (Klijanje: 15-20 °C,
opt. i RH 98-100%; Stvaranje konidija:
10-30 °C, opt. 15-25 °C)
• Askospore se iz peritecija izbacuju pod
pritiskom i raznose vetrom. Uloga
askospora: genetička heterogenost.
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Suzbijanje:
• Jagodu saditi na lakom, rastresitom zemljištu i provetrenim terenima. Izbegavati vlažna i zbijena
zemljišta za njeno gajenje
• Jagodu ne bi trebalo gajiti kao višegodišnju biljku, jer u tom slučaju dolazi do nagomilavanja
inokuluma patogena i jače zaraze
• Za sadnju je neophodno koristiti isključivo zdrave živiće.
• Utvrđena je vrlo različita osetljivost sorti jagoda prema pegavosti lista
• Ako se bolest pojavi u jagodnjaku, hemijska zaštita je neophodna.Obično 1-3 tretiranja
• Cineb, tiram, kaptan, benomil i drugi
• Jedinjenja na bazi bakra se uglavnom koriste za poslednja prskanja. Kod nas nema fungicida
posebno registrovanih za suzbijanje ove bolesti.
Pegavosti lista jagode
Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
Gajenje jagode na bankovima
• Bolje provetravanje
• Plodovi vise (ne dodiruju svi plodovi zemlju)
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Antraknozu jagode prouzokuju četiri gljive:
1. Colletotrichum acutatum
2. Colletotrichum fragariae
3. Colletotrichum gloeosporioides
4. Colletotrichum dematium
• Sve četiri vrste prouzrokuju slične simptome
• Bolest je prvo opisana u SAD (Florida) 1931.g. U SAD gubitci i do 80%
• Kod nas je bolest prvo uočena 2004. godine u okolini Valjeva (sad. mat. iz Italije)
• Antaknoza je nova bolest jagode u našoj zemlji
• Vrv. da je patogen dospeo sadnim materijalom
• Simptomi su utvrđeni, i patogen izolovan samo sa plodova i čašičnih listića
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Antraknozu jagode prouzokuju četiri gljive:
1. Colletotrichum acutatum
2. Colletotrichum fragariae
3. Colletotrichum gloeosporioides
4. Colletotrichum dematium
• Najznačajnija bolest ploda jagode posle B. cinerea
• U FR na jagodi koja se ne štiti štete 80%
• U Izraelu veštačkom inokulacijom propadnje živića 95-100%
• Kod nas 2015. prva berba redukovana, ostale berbe izostale
• Ove gljive imaju širok krug domaćina (problem...?)
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Simptomi:
Sve četiri vrste prouzrokuju slične simptome  vrste se ne mogu međusobno
razlikovati samo na osnovu simptoma
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Simptomi:
Stoloni i lisne drške
• Bolest se na stolonima i lisnim drškama prvo ispoljava u vidu sitnih, crnih pega koje se
vremenom povećavaju i uležu u tkivo
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Simptomi:
Stoloni i lisne drške
• Kada bolest prstenasto zahvati stolon, deo iznad zahvaćenog mesta ukoliko se nije ukorenio
suši se
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Pegavost lista
• Na listu se javljaju okrugle pege prečnika oko 1-3 mm
• Obično su crne, ali nekad mogu biti svetlosive
• Ne izazivaju njegovo sušenje
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Simptomi:
Trulež plodova
• Ulegnute, svetle i vodenaste pege, prečnika oko 3 mm, pojavljuju se na plodovima koji
dozrevaju
• Posle nekoliko dana pege pocrne i taj simptom je poznat kao crna pegavost
• Pege se vremenom povećavaju dok u potpunosti ne zahvate plod, koji se kasnije suši i pretvara
u mumiju
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Simptomi:
Trulež plodova
• Ulegnute pege....plod se pretvara u mumiju
• Sporulacija na plodu, spiranje patogena na koren
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Patogen:
• Antraknozu jagode prouzrokuje više patogenih gljiva:
1. Colletotrichum acutatum, koji je najčešće prouzrokovač antraknoze ploda jagode, ima širi krug
domaćina nego C. fragariae. Značajan je kao prouzrokovač pega na stolonima, kruni i korenu
jagode
2. Colletotrichum fragariae najčešće prouzrokuje trulež krune jagode gajene u toplijim i vlažnijim
klimatskim uslovima. Ovaj patogen napada samo jagodu i nekoliko korovskih vrsta
3. Colletotrichum gloeosporioides, slična biologija i epidemiologija kao i prethodne 2 gljive
4. Colletotrichum dematium, nedavno otkrivena
Kolonija C. acutatum
u petri kutiji
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Ciklus razvoja i epidemiologija:
• Vrste Colletotrichum mogu prezimeti:
1. Micelijom u zaraženim biljkama, biljnim ostacima i korovima;
2. Hlamidosporama (Hlamidospore nastaju deljenjem micelije na ćelije koje se
u ovom slučaju karakterišu sferičnim oblikom, kao i debelim mrko obojenim
zidovima). Prilagođene su za preživljavanje nepovoljnih uslova spoljašnje
sredine. Posebno su otporne na isušivanje, odnosno na dugotrajnu sušu.
Njihovim klijanjem se razvija micelija.
3. Ponekad C. fragariae u SAD formira teleomorfni stadijum (Glomerella
cingulata) koji u proleće daje askospore kao primarne izvore zaraze
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Ciklus razvoja i epidemiologija:
• U proleće konidije ili hlamidospore klijaju dajući miceliju koja vrši infekciju
• Pojava simptoma
• Tokom vlažnog i toplog vremena gljiva formira acervule iz kojih curi nova
generacija konidija
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Ciklus razvoja i epidemiologija:
• Stvaranje bespolnih (acervula) i polnih (peritecija) plodonosnih struktura na
zaraženim tkivima jagode
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Ciklus razvoja i epidemiologija:
• Širenje konidija putem kišnih kapi, ali i insektima i drugim kontaktima
• Klijanju konidija i infekciji plodova pogoduju vlažno i toplo vreme praćeno kišom. Za
klijanje spora je potrebna 100% vlažnost vazduha
• Konidije klijaju u vidu jedne ili više začetaka micelije koje se završavaju apresorijama
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Suzbijanje:
• Uzročnik antraknoze prenosi se sadnim materijalom
• Preventivne mere - sprečavanje dospevanja patogena u zasad je od presudnog
značaja  korišćenje sektifikovanog zdravog sadnog materijala
• Zalivanje veštačkom kišom pospešuje, dok kap po kap zalivanje, kao i zastiranje
(malčiranje) slamom, redukuju pojavu ovog oboljenja
• U svetu se koristi od početka cvetanja do pred berbu
1. fosetil Al + Kaptan
2. Hlortalonil
3. Ciram
4. Febukonazol triazol
5. Azoksistrobin, piraklostrobin, krezoksim-metil strobilurini
Antraknoza jagode
Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
Palež listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Palež listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Značaj:
• Palež lista jagode javlja se širom sveta gde god se jagoda gaji
• Kod nas je značajna samo na nekim sortama, mada na većini komercijalnih
sorti za sada ne predstavlja veću opasnost
• Glavne štete od ove bolesti nastaju u drugoj polovini leta u vidu paleži
starijih listova
• Usled toga nastaje slabljenje biljaka i smanjenje prinosa u narednoj godini
• U nekim zemljama D. obscurans prouzrokuje trulež plodova. U našoj zemlji,
međutim, nema podataka o njenoj pojavi na plodovima
• P. obscurans parazitira samo biljke iz roda Fragaria
Simptomi:
• Bolest se počinje ispoljavati u vidu nekoliko manjih, kružnih, crveno purpurnih pegica na listu
• U začetku pege imaju sivkasti centar, pa izgledom u velikoj meri potsećaju na one koje
prouzrokuje Mycosphaerella fragariae
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Pegavosti lista jagode
Mycosphaerella fragariae
Palež lista jagode
Phomopsis obscurans
Simptomi:
• Bolest se počinje ispoljavati u vidu nekoliko manjih, kružnih, crveno purpurnih pegica na listu
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Simptomi:
• Duž većih nerava pege su eliptične, a kasnije se mogu uočiti tri zone u okviru pege:
 spoljna zona je purpurno cvene ili žućkaste boje;
 srednja zona je svetlo mrka;
 unutrašnja zona pega je tamno mrka
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Simptomi:
• U centru pega se formiraju piknidi čiji se vratovi probijaju kroz epidermis
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Simptomi:
• Starije pege, koje se formiraju duž glavnih nerava, razvijaju se u krupne pege u obliku
latiničnog slova "V”
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Početak paleži, nakon berbe
Palež lista u drugom delu vegetacije, nakon berbe
Simptomi u polju, sušenje, palež lista
Patogen:
• Piknidi gljive P. obscurans se formiraju u centru pega sa lica lista
• Oni su uronjeni u lisno tkivo, okrugli su, crni, imaju kratak vrat koji se probija na površinu tkiva
• Dimenzije pinida su: 140-210 μm u prečniku
• Konidiofore su prozirne, pršljenasto ili nepravilno razgranate, dužine 85 μm
• Konidije (5,5-7,5 x 1,5-2 μm), jednoćelijske, sužene na krajevima
• Pri povećanoj vlažnosti konidije cure iz piknida u vidu dugih, želatinoznih, crvuljastih tvorevina ili
u vidu okruglste mase
Piknidi
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Ciklus razvoja:
• Gljiva se održava tokom zime u formi
1. Micelije; ili
2. Piknida
• U proleće...
1. micelija sporuliše dajući konidije
2. iz piknida cure konidije
• Primarne infekcije se ostvaruju početkom vegetacije konidijama koje raznose kišne kapi
u okviru pega na izumrlim starim listovima jagode koji ostaju pričvršćeni za biljku
raznosi ih kiša
Suzbijanje:
• Sakupljanje i uništavanje zaraženih listova posle berbe je korisno zbog smanjenja
izvora zaraze
• Košenje lisne mase u sept. Oktobru
• Za ovu bolest nisu razrađene posebne mere suzbijanja
• U područjima u kojima je bolest značajna mogu se primenjivati fungicidi u periodu
posle berbe pa do kraja vagetacije
• Ditiokarbamati
• Bakarni preparati
Sušenje listova jagode
Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
Sphaerotheca macularis f. sp. fragariae
Prouzrokovač pepelnice jagode
• U poslednje vreme, pepelnica jagode kod nas ne predstavlja ekonomski značajniju bolest
• Pepelnica se pojavljuje na svim nadzemnim delovima jagode
• Na osetljivim sortama javlja se bela micelijska prevlaka na naličju lista
• Bolest može dovesti do defolijacije biljaka
• Zahvaćene zone se povećavaju, spajaju i pokrivaju celu lisnu površinu. Ivice lista se povijaju
prema licu i micelijska prevlaka se lakše uočava
• Patogen prezimljava kleistotecijama i micelijom u zaraženom listu jagode i prenosi se sadnim
materijalom (živićima). U prirodi se širi konidijama koje raznosi vetar
Viroze jagode
• Virusi na jagodi smanjuju porast, rodnost i direktno su odgovorni za degeneraciju biljaka u
proizvodnji
• Na jagodi je utvrđeno desetak virusa koji se prenose lisnim vašima i šest fitoplazmi koje prenose
cikade
• Obimnim istraživanjima Dulić Marković (1999) utvrđeno je da su kod nas na jagodi dominantni
sledeći virusi:
1. Virus šarenila jagode (Strawberry Mottle Virus SMV)
2. Virus blagog žutila oboda lista jagode (Strawberry Mild Yellow Edge Potexvirus Virus, SMYEPV)
3. Virus prugavosti nerava jagode (Strawberry Vein Banding Virus, SVBV)
Suzbijanje: kontrola bolesti jagode u svetu zasniva na četiri koncepta:
I. Genetičkoj otpornosti
II. Razmnožavanju bezvirusnog sadnog materijala
III. Hemijskoj kontroli vektora i
IV. Higijenskim merama
Strawberry Mild Yellow Edge Potexvirus Virus, SMYEPV
(Strawberry Vein Banding Virus, SVBV)
MALINA (Rubus ideaus)
Mikoze
Fitoftoroza maline
Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi
• Trulež korena maline ili fitoftoroza je najznačajnija bolest korena ove biljke u svetu
• Bolesti uzrokovane ovim patogenima dugo su pripisivane drugim uzročnicima propadanja
maline, kao što su: niske zimske temeprature ili "gušenje" korena u vlažnom zemljištu
• Procenjuje se da je na području Arilja oko 30% površina zahvaćeno ovom bolešću
• Simptomi: prva pojava bolesti se uočava na nižim delovima parcele gde je zemljište
nepropusno i gde se sakuplja voda
• Zaraženi letorasti (mladi izdanci) brzo venu i propadaju posle izbijanja u proleće
• Najčešće dolazi do sušenja nekoliko biljaka u grupi. Biljke se u redu proređuju, a smanjen je i
broj novih izdanaka
• Kada je fitoftoroza u pitanju, malina se u potpunosti suši i nema obnavljanja zasada
Fitoftoroza maline
Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi
• Najnovija istraživanja ukazuju da su navedene gljive slične izolatima P. fragariae iz jagode
• Zbog malih morfoloških i odgajivačkih razlika između izolata sa maline i jagode, ali i
nemogućnosti unakrsnih inokulacija maline i jagode istim izolatima, smatralo se da bi izolati gljive
sa maline trebalo da dobiju naziv P. fragariae var. rubi.
• Ciklus razvoja: uobičajen način njenog dospevanja u neki zasad ili područje je zaraženim
sadnim materijalom, kontaminiranim zemljištem ili tekućom vodom kada se zaraza prenosi sa viših
na niže terene, ili ako se koristi voda za zalivanje u kojoj se nalazi inokulum patogena
• Kada gljiva dospe u neko zemljište ona u njemu ostaje veoma dug period iako se malina u
njemu ne gaji.
• Najčešći inokulum u zemljištu su zoospore koje se formiraju u zoosporangijama
Patogen: iz zaražene maline izolovano je
osam raznih vrsta gljiva iz roda Phytophthora.
Sve one imaju razgranatu, prozirnu miceliju
Biljka zaražena sa
Phytophthora
fragariae var. rubi
Zdrava
biljka
Fitoftoroza maline
Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi
Kestenjasta pegavost izdanaka maline
Prouzrokovač: Didymella applanata
• O ovom patogenu je bilo reči na predavanju prof. Ivanovića
Rđa maline
Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei
• Kod nas je raširena u svim područjima
gajenja maline, naročito u zapadnoj Srbiji, ali
ne predstavlja ozbiljniji problem u gajenju
• Simptomi: Rđa se javlja na svim
nadzemnim delovima: izdancima, listovima,
lisnim drškama i rodnim grančicama
• Na listovima nastaju žućkasto
narandžaste pege, sačinjene od spermacija i
ecidija.
Rđa maline
Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei
• Uredostadijum i teleutostadijum se
pojavljuje na naličju lista i često prekrivaju
celu njegovu površinu
• Uredosorusi i teleutosorusi su prečnika
oko 0,1-0,2 mm
• Uredosorusi su rđaste, a teleutosorusi
crne boje
• Zaraženi listovi opadaju, što se obično
dešava kasnije u vegetaciji (avgust i
septembar).
• Uredospore su jednoćelijske, široko
ovalne, veličine 17-23 x 15-19 m.
• Teleutospore su cilindrične, bez suženja na
septi, vrh im je zašiljen, sa jednim izraštajem
Uredosorusi
Teleutosorusi
Ciklus razvoja:
• Prezimljava teleutosporama ili micelijom u rak ranicama na izdancima maline
• U proleće micelija formira uredospore koje šire zarazu
• Prezimile teleutospore klijanjem daju bazidiospore, a one spermacije i kasnije ecidije sa
ecidiosporama. Ecidije se obično javljaju u maju i junu, a teleutosorusi u julu i avgustu
Prezimljavanje: teleutosporama ili
micelijom u zaraženim ostacima
Suzbijanje:
• Sorte maline se međusobno razlikuju po
osetljivosti prema ovoj bolesti
• Sakupljanjem i uništavanjem zaraženih
listova takođe se smanjuje inokulacioni
potencijal
• Ako se pojavi jača zaraza izvodi se
hemijska zaštita
Rđa maline
Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei
Botryotinia fuckeliana
anamorf. Botrytis cinerea
Prouzrokovač sive truleži ploda maline
• Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”
Agrobacterium tumefaciens
Prouzrokovač bakterioznog raka voćaka
• Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”
KUPINA (Rubus sp.)
Mikoze
Rđa kupine
Prouzrokovač: Phragmidium violaceum
• Jaka pojava bolesti može dovesti do prevremenog
gubitka listova, slabijeg porasta i manjeg prinosa
Simptomi: rđa se javlja na svim nadzemnim delovima
kupine: listu, lisnim nervima, lisnoj dršci, mladim
izdancima, cvetu i plodu
• Najznačajniji i vrlo uočljivi simptomi se javljaju na
listu
• Po ostvarenoj zarazi na naličju lista se javljaju
žućkaste ili crvenkaste fleke
• Kroz desetak dana fleke prerastaju u purpurne ili
crvene pege (do 4 mm u prečniku), često sa žutim ili
mrkim centrom
• Na naličju lista, naspram pege, nastaju
zlatno žuti uredosorusi oko 1 mm u prečniku
• Pri jakoj pojavi bolesti, list se uvija i
prevremeno opada
• Žuta boja uredosorusa na naličju lista
vremenom se menja u postaje crna, jer se
formiraju teleutosorusi sa
teleutosporama
Rđa kupine
Prouzrokovač: Phragmidium violaceum
• Ciklus razvoja: prouzrokvač rđe kupine verovatno prezimljava teleutosporama na starim
listovima koji ostaju pričvšćeni na stablu kupine
• Postoje i mišljenja da gljiva može prezimiti i micelijom u stablu i da takva micelija može dati
uredospore sledećeg proleća.
• Teleutospore klijaju dajući bazid sa po četiri bazidiospore. Bazidiospore u proleće zaražavaju
mlad list kupine i javljaju se tamno zelene pege na površini lista. U centru pega se formiraju
spermagonije, a ubrzo zatim i ecidije na naličju lista. Iz ecidija se oslobađaju ecidiospore koje
zaražavaju list, a kroz desetak dana javljaju se urodosorusi sa uredosporama
• Sekundarne infekcije u toku vegetacije vrše se uredosporama kad god za to postoje povoljni
uslovi. Patogen se raznosi vetrom na rastojanje i do 70 km
Rđa kupine
Prouzrokovač: Phragmidium violaceum
Fam: Phragmidiaceae
Rod: Kuehneola
Kuehneola uredinis
Prpouzokovač: rđa lista i izdanka kupine
Cane and leaf rust
.
Domaćini:
Rubus plicatus (fruticosus) - evropska crna kupina
Rubus laciniatus – peršunasta kupina
Rasprostranjenost:
U nas gde god se kupina gaji
Štenost:
U nas nema podataka – sušenje lista,
izdanaka, slabija fotosinteza, sitniji
plodovi
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
• 1979. opisana u Srbiji na bestrnoj kupini sorti Evergreen. U SAD i na malini.
• Veoma značajna na sorti “Thornfree”, koja je u našoj zemlji raširena
• U našim uslovima može biti veoma štetna, jer dovodi do sušenja i propadanja izdanaka
mladih biljaka
• Rđa je zabeležena skoro u svim zasadima kupine bez bodlji u okolini Knjaževca, Bele Crkve,
Koceljeve, Valjeva, Čačka, Smedereva i dr.
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
• Simptomi: U našim uslovima rđa kupine se javlja u drugom delu vegetacije, u julu i avgustu.
Na prezimelim izdancima dolazi do pucanja kore ispod koje se pojavljuju limunasto žuti
uredosorusi (plodonosna tela gljiva prouzrokovača „rđa“ u kojima se obrazuju uredospore.
• Uredosorusi – vrlo krupni, dugih i po nekoliko cm, usled čega vitalnost izdanka slabi i na kraju
propadaju
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
• Slabljenje biljaka
• Defolijacija biljaka
• Povećana osetljivost na niske temp.
• Sušenje i propadanje izdanka
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
• Krajem vegetacije, i na naličju lista
rodnih izdanaka, se pojavljuju sitni,
žuti uredosorusi
• Ponekad su tako brojni da potpuno
prekrivaju naličje lista u vidu žute
brašnaste prevlake
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
• Usled oslobađanja uredospora iz
sorusa nastaju "oblaci prašine", pa
se za ovu pojavu kaže da kupina
"praši"
• U slučaju jake zaraze dolazi do
opadanja listova.
• Uredosorusi se mogu pojaviti i na
plodovima umanjujući im kvalitet, pa
plodovi postaju neupotrebljivi
Rđa izdanka i lista kupine
Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
Patogen:
- uredosporusi 1-2 mm dugi na stablu
Ø 0,1-0,2 mm na listu
- uredospore: 21 – 30 x 16-23 μm
- teleutosorusi (slični uredosorusima) ali su
svetložute do beličaste boje
- teleutospore: 15-40 x 14-24 μm, formiraju se
u nizovima od po 4-7 spora
- bazidioposre
- spermagonije – raspoređene u vidu prestena
- ecidije
Bela boja:
Teleutosorusi sa
teleutosporama
(nastaju krajem
jeseni)
Žuta boja:
Uredosorusi
Ciklus razvoja
- zima - prezimljiva micelija u izdancima i verovatno teleutospore
- proleće - na izdancima nastaju uredosorusi sa uredoposrama
- leto - uredospore šire zarazu
- jesen - nastaju teleutosrusi sa teleutosporama
- jesen teleutospore klijanem daju bazid sa badisporama
- jesen basidiospore klijanjem daju spermaginije sa speramcijama
- jesen na listu nastaju ecidije sa ecidiosporama
jesen ecidiopsore daju miceliju koja przimljaiva
• ZIMA: PADA PRVI SNEG
• PROLEĆE: SVE JOVO NANOVO
Mere kontrole
- suzbijanje je otežano
- zdav sadni materijal
- orezivanje i uklanjanje zaženih izdanaka
-Hemijska zaštita
-Bakarni preparati
-I tretiranje pred kretanje vegetacije
-II tretiranje pred cvetanje
Triazoli - ? Strobilurini ? Triadimenol OK!
Septocita ruborum
Ljubičasta pegavost kupine
Purple blotch of backberry
Rsprostranjenost
Framcuska, Engleska, Nemačka, Amerika,
Srbija
Septocita ruborum
Ljubičasta pegavost kupine
Značaj
• Švajcarska: štete i do 80%
• U nas štete velike (sadni materijal zaražen)
• Ona se u našoj zemlji sve više širi i postaje
sve značajnija
• Više primera sušenja čitavih zasada u Srbiji
• Purpurna pegavost je najznačajnija bolest
stabla i bočnih grana kupine
• Prvi simptomi se javljaju tokom leta.
• U osnovi mladih (iz tekuće vegetacije) izdanaka pojavljuju se tamno
zelene pege veličine čiode
• Tokom zime, nove pege se javljaju na višim delovima izdanka. One
vremenom pocrvene, a potom dobijaju mrku boju sa jasnim crvenim
rubom
• U proleće naredne godine centar pega postaje svetlo mrk i manje je
izražen
• Od kraja februara do aprila pege se naglo povećavaju i dostižu dužinu
od oko 2 cm
• U međuvremenu se pege
spajaju i mogu sasvim
pokriti internodije stabla
u dužini od više desetina
cemtimetara
• Spajanjem pega
stablo biva
zahvaćeno celom
dužinom
• Odstranjivanjem pokoričnog tkiva zapaža se mrka nekroza i
izumiranje floema i ksilema. Ovako jaka nekroza uzrokuje
sušenje obolelih delova ili celih izdnaka kupine
• Gljiva može zaraziti i list
• Sitne pege
• Prečnik 1-2 mm
• Spajanjem pega dlazi do nekroze manje ili veće površine lista
• Početkom proleća
naredne godine u
okviru pega pojavljuju
se redovi sitnih, crnih
piknida koji se
probijaju kroz
epidermis
Pri vlažnim uslovima, iz piknida curi
crvuljasta masa konidija dužine do 1 mm,
vidljivih golim okom.
Piknospore tj. konidije
Ciklus razvoja
Izvor zaraze: gajena i divlja kupina
Gajena Divlja
Ciklus
razvoja
• Gljiva prezimljava
micelijom i piknidima
u kori izdanka
kupine
• Piknidi dozrevaju u
martu
• Kišne kapi raznose
piknospore
• Infekcija se vrši kroz
stome
Mere kontrole
 Agrotehničke
 Zdrav sadni materijal
 Orezivanje zaraženih izdanaka
 Uništavanje divlje kupine
Hemijske - fungicidi
 Mirovanje: Cu preparati
 Vegetacija: Kaptan ili Piraklostrobin ili Piraklostrobi
+ Boskalid, Krezoksim metil
 Kada u vegetaciji ? Mladi izdanci: 20-30 cm, 60 cm i
90 cm visine
Botryotinia fuckeliana
anamorf. Botrytis cinerea
Prouzrokovač sive truleži ploda kupine
• Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”
Agrobacterium tumefaciens
Prouzrokovač bakterioznog raka voćaka
• Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”

More Related Content

What's hot

Slime molds
Slime moldsSlime molds
Slime molds
Salman Ali
 
Biotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
Biotechnology:Agrobacterium mediated TransformationBiotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
Biotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
St Mary's College,Thrissur,Kerala
 
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptxSANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
HemashreeY
 
Polyporus
PolyporusPolyporus
Polyporus
Sadhna Pandey
 
Seed & Embryo culture.pptx
Seed & Embryo culture.pptxSeed & Embryo culture.pptx
Seed & Embryo culture.pptx
Aliya Fathima Ilyas
 
Seminar burkholderia 1
Seminar burkholderia 1Seminar burkholderia 1
Seminar burkholderia 1
Sandhya Kulkarni
 
Aspergilles
AspergillesAspergilles
Aspergilles
Rinkesh Joshi
 
Unit 3 biodiversity of plants
Unit 3 biodiversity of plantsUnit 3 biodiversity of plants
Unit 3 biodiversity of plants
nombuso thango
 
2 pp vibrio
2 pp vibrio2 pp vibrio
2 pp vibrio
Bruno Mmassy
 
Haemophilus influenzae
Haemophilus influenzaeHaemophilus influenzae
Haemophilus influenzae
camanejotonto
 
Lichen General Characters by Dr D.Nagaraju
Lichen General Characters by Dr D.NagarajuLichen General Characters by Dr D.Nagaraju
Lichen General Characters by Dr D.Nagaraju
Nagaraj Deshaboina
 
Embryogenesis
EmbryogenesisEmbryogenesis
Embryogenesis
Saqib Sheraz
 
Production of Haploid and its Significance by Syekat
Production of Haploid and its Significance by SyekatProduction of Haploid and its Significance by Syekat
Production of Haploid and its Significance by Syekat
Nazmul Haque Syekat, Noakhai Science & Technology University.
 
Golden Rice
Golden Rice Golden Rice
Golden Rice
Dr. Pavan Kundur
 
Asexual reproduction in aspergillus
Asexual reproduction in    aspergillusAsexual reproduction in    aspergillus
Asexual reproduction in aspergillus
K040798s
 
Yersina pestis
Yersina pestisYersina pestis
Yersina pestis
MuskaanSharma42
 

What's hot (16)

Slime molds
Slime moldsSlime molds
Slime molds
 
Biotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
Biotechnology:Agrobacterium mediated TransformationBiotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
Biotechnology:Agrobacterium mediated Transformation
 
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptxSANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
SANDALWOOD SPIKE DISEASE.pptx
 
Polyporus
PolyporusPolyporus
Polyporus
 
Seed & Embryo culture.pptx
Seed & Embryo culture.pptxSeed & Embryo culture.pptx
Seed & Embryo culture.pptx
 
Seminar burkholderia 1
Seminar burkholderia 1Seminar burkholderia 1
Seminar burkholderia 1
 
Aspergilles
AspergillesAspergilles
Aspergilles
 
Unit 3 biodiversity of plants
Unit 3 biodiversity of plantsUnit 3 biodiversity of plants
Unit 3 biodiversity of plants
 
2 pp vibrio
2 pp vibrio2 pp vibrio
2 pp vibrio
 
Haemophilus influenzae
Haemophilus influenzaeHaemophilus influenzae
Haemophilus influenzae
 
Lichen General Characters by Dr D.Nagaraju
Lichen General Characters by Dr D.NagarajuLichen General Characters by Dr D.Nagaraju
Lichen General Characters by Dr D.Nagaraju
 
Embryogenesis
EmbryogenesisEmbryogenesis
Embryogenesis
 
Production of Haploid and its Significance by Syekat
Production of Haploid and its Significance by SyekatProduction of Haploid and its Significance by Syekat
Production of Haploid and its Significance by Syekat
 
Golden Rice
Golden Rice Golden Rice
Golden Rice
 
Asexual reproduction in aspergillus
Asexual reproduction in    aspergillusAsexual reproduction in    aspergillus
Asexual reproduction in aspergillus
 
Yersina pestis
Yersina pestisYersina pestis
Yersina pestis
 

Vi vezba bol. jagodastih vocaka 2018

  • 1. VIII vežba BOLESTI JAGODASTOG VOĆA Poljoprivredni fakultet, Beograd - Zemun Bolesti voćaka i vinove loze (BOLV)
  • 2. Ascomycota Končaste Askomycetes Discomycetes Botrytis cinerea Teleomorf: Botryothinia fuckeliana Prouzrokovač sive truleži (jagode)
  • 3. • Kišne godine (proleća) • Zakorovljeni zasadi • Polifag – širok krug domaćina • Redovno se javlja • Na jagodi velike ekonomske štete • U polju ali i nakon berbe Botrytis cinerea Prouzrokovač sive truleži (jagode)
  • 4.
  • 5.
  • 6.
  • 7.
  • 9.
  • 10.
  • 11.
  • 12. Sa jednog na drugi plod
  • 13.
  • 14.
  • 15.
  • 16.
  • 18.
  • 19. • Prezimljavanje: u biljnim ostacima u vidu trajne micelije ili sklerocija sporulacija (stvaranje konidija) vetar i kišne kapi raznose konidije Primarna zaraza Teleomorf –nema značaja u životnom ciklusu, apotecije na sklerociji Sekundarne zaraze – konidije u toku vegetacije
  • 20. Mere kontrole Nehemijske mere: • Obezbediti što bolju cirkulaciju vazduha • ne preterivati sa azotom • sadnja jagode na bankovima • odstraniti trule plodove prilikom svake berbe • pažljivo branje i rukovanje plodovima • kontrola korova u zasadu
  • 21. Mere kontrole Hemijska zaštita: 1. na početku cvetanja (5-10% cvetova otvoreno) 2. 7-10 dana kasnije (u punom cvetanju) • Br. tretmana zavisi i od „kiše“ • Ako je kišovito svakih 7 dana od početka cvetanja do berbe • Ekstremno kišovito – svakih 4-5 dana od početka cvetanja do berbe
  • 22. Fungicidi - tzv. botriticidi • Iprodion – prep. Kidan • Pirimetanil – Mythos • Prosimidon – Sumilex • Fludioksonil + Ciprodinil – Swich • Vinklozolin – Ronilan • Boskalid + piraklostrobin - Signum Hemijska zaštita
  • 23. Pegavost lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae Eng. Leaf spot of strawberry
  • 24. Pegavost lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae • Pegavost lista je najčešća bolest jagode u svim uslovima njenog gajenja • Javlja se širom sveta na gajenim i divljim vrstama ove biljke • Kod nas je prisutna u svakom jagodnjaku • Kod nas je posebno značajna zbog toga što se ne poklanja dovoljna pažnja proizvodnji zdravih živića i što se jagoda gaji u višegodišnjim zasadima, usled čega dolazi do akumulacije inokuluma • Zbog propadanja listova umanjen je kvalitet plodova • Uvođenjem novih sorti, otpornijih prema M. fragariae u proizvodnju, pegavost je malo izgubila u značaju, mada i dalje spada u značajnije bolesti jagode kod nas
  • 25. Simptomi: • Tipični simptomi pojavljuju se na listu , mada se bolest može javiti i na plodovima cvetnim delovima, peteljci i stolonima • Listovi srednje starosti su najosetljiviji prema zarazi, dok je na najmlađim i najstarijim zaraza slabija • U početku su pege male, tamno ljubičaste, okruglaste ili neodređenog oblika i prvo se uočavaju na licu lista. One se zatim povećavaju i dostižu 3 do 6 mm u prečniku Pegavost lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 26.
  • 27. Simptomi: • Centar pege je u početku mrke boje, a zatim se brzo menja i postaje sivkast i na kraju svetao • Oko nekrotiranog dela pege stvara se jasno uočljiv crvenkasto ljubičasti prsten Pegavost lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 28. Simptomi: • Na listu se mogu javiti brojne pege, koje se spajaju i dovode do nekroze i sušenja • Usled sasušenih listova rodnost i kvalitet plodova je smanjena Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 29. Simptomi: • Kod osetljivih sorti ova bolest može ličiti na palež lista koju izaziva Phomopsis (Dendrophoma) obscurans Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae Pegavosti lista jagode Mycosphaerella fragariae Palež lista jagode Phomopsis obscurans
  • 30. Simptomi: • Pege na peteljkama, stolonima, čašici i plodovima liče na one na listovima. • Na plodovima se javljaju plitka, tamna udubljenja u vidu pega, a ukoliko su rano zaraženi, nastaje njihova deformacija, a time i lošiji kvalitet Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 31. Simptomi: • „Black seed disease“ Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 32. Simptomi: • „Black seed disease“ Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 33. Ciklus razvoja i epidemiologija: 1. U toplijim uslovima i plastenicima patogen se održava konidijama koje prezimljivaju u pegama na živim listovima; Konidije se formiraju u izobilju na listu u drugom delu proleća i početkom leta. Raznose ih kišne kapi U hladnijim uslovima: 2. Sklerocijama na izumrlim listovima 3. Peritecijama u izumrlim listovima • Sklerocije se obilato obrazuju na izumrlim listovima tokom zime. U prolećena sklerocijama se formiraju konidije za prim. inf. (Klijanje: 15-20 °C, opt. i RH 98-100%; Stvaranje konidija: 10-30 °C, opt. 15-25 °C) • Askospore se iz peritecija izbacuju pod pritiskom i raznose vetrom. Uloga askospora: genetička heterogenost. Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 34. Suzbijanje: • Jagodu saditi na lakom, rastresitom zemljištu i provetrenim terenima. Izbegavati vlažna i zbijena zemljišta za njeno gajenje • Jagodu ne bi trebalo gajiti kao višegodišnju biljku, jer u tom slučaju dolazi do nagomilavanja inokuluma patogena i jače zaraze • Za sadnju je neophodno koristiti isključivo zdrave živiće. • Utvrđena je vrlo različita osetljivost sorti jagoda prema pegavosti lista • Ako se bolest pojavi u jagodnjaku, hemijska zaštita je neophodna.Obično 1-3 tretiranja • Cineb, tiram, kaptan, benomil i drugi • Jedinjenja na bazi bakra se uglavnom koriste za poslednja prskanja. Kod nas nema fungicida posebno registrovanih za suzbijanje ove bolesti. Pegavosti lista jagode Prouzrokovač: Mycosphaerella fragariae
  • 35. Gajenje jagode na bankovima • Bolje provetravanje • Plodovi vise (ne dodiruju svi plodovi zemlju)
  • 36.
  • 38. Antraknozu jagode prouzokuju četiri gljive: 1. Colletotrichum acutatum 2. Colletotrichum fragariae 3. Colletotrichum gloeosporioides 4. Colletotrichum dematium • Sve četiri vrste prouzrokuju slične simptome • Bolest je prvo opisana u SAD (Florida) 1931.g. U SAD gubitci i do 80% • Kod nas je bolest prvo uočena 2004. godine u okolini Valjeva (sad. mat. iz Italije) • Antaknoza je nova bolest jagode u našoj zemlji • Vrv. da je patogen dospeo sadnim materijalom • Simptomi su utvrđeni, i patogen izolovan samo sa plodova i čašičnih listića Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 39. Antraknozu jagode prouzokuju četiri gljive: 1. Colletotrichum acutatum 2. Colletotrichum fragariae 3. Colletotrichum gloeosporioides 4. Colletotrichum dematium • Najznačajnija bolest ploda jagode posle B. cinerea • U FR na jagodi koja se ne štiti štete 80% • U Izraelu veštačkom inokulacijom propadnje živića 95-100% • Kod nas 2015. prva berba redukovana, ostale berbe izostale • Ove gljive imaju širok krug domaćina (problem...?) Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 40. Simptomi: Sve četiri vrste prouzrokuju slične simptome  vrste se ne mogu međusobno razlikovati samo na osnovu simptoma Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 41. Simptomi: Stoloni i lisne drške • Bolest se na stolonima i lisnim drškama prvo ispoljava u vidu sitnih, crnih pega koje se vremenom povećavaju i uležu u tkivo Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 42. Simptomi: Stoloni i lisne drške • Kada bolest prstenasto zahvati stolon, deo iznad zahvaćenog mesta ukoliko se nije ukorenio suši se Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 43. Pegavost lista • Na listu se javljaju okrugle pege prečnika oko 1-3 mm • Obično su crne, ali nekad mogu biti svetlosive • Ne izazivaju njegovo sušenje Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 44. Simptomi: Trulež plodova • Ulegnute, svetle i vodenaste pege, prečnika oko 3 mm, pojavljuju se na plodovima koji dozrevaju • Posle nekoliko dana pege pocrne i taj simptom je poznat kao crna pegavost • Pege se vremenom povećavaju dok u potpunosti ne zahvate plod, koji se kasnije suši i pretvara u mumiju Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 45. Simptomi: Trulež plodova • Ulegnute pege....plod se pretvara u mumiju • Sporulacija na plodu, spiranje patogena na koren Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 47. Patogen: • Antraknozu jagode prouzrokuje više patogenih gljiva: 1. Colletotrichum acutatum, koji je najčešće prouzrokovač antraknoze ploda jagode, ima širi krug domaćina nego C. fragariae. Značajan je kao prouzrokovač pega na stolonima, kruni i korenu jagode 2. Colletotrichum fragariae najčešće prouzrokuje trulež krune jagode gajene u toplijim i vlažnijim klimatskim uslovima. Ovaj patogen napada samo jagodu i nekoliko korovskih vrsta 3. Colletotrichum gloeosporioides, slična biologija i epidemiologija kao i prethodne 2 gljive 4. Colletotrichum dematium, nedavno otkrivena Kolonija C. acutatum u petri kutiji Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 48. Ciklus razvoja i epidemiologija: • Vrste Colletotrichum mogu prezimeti: 1. Micelijom u zaraženim biljkama, biljnim ostacima i korovima; 2. Hlamidosporama (Hlamidospore nastaju deljenjem micelije na ćelije koje se u ovom slučaju karakterišu sferičnim oblikom, kao i debelim mrko obojenim zidovima). Prilagođene su za preživljavanje nepovoljnih uslova spoljašnje sredine. Posebno su otporne na isušivanje, odnosno na dugotrajnu sušu. Njihovim klijanjem se razvija micelija. 3. Ponekad C. fragariae u SAD formira teleomorfni stadijum (Glomerella cingulata) koji u proleće daje askospore kao primarne izvore zaraze Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 49. Ciklus razvoja i epidemiologija: • U proleće konidije ili hlamidospore klijaju dajući miceliju koja vrši infekciju • Pojava simptoma • Tokom vlažnog i toplog vremena gljiva formira acervule iz kojih curi nova generacija konidija Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 50. Ciklus razvoja i epidemiologija: • Stvaranje bespolnih (acervula) i polnih (peritecija) plodonosnih struktura na zaraženim tkivima jagode Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 51. Ciklus razvoja i epidemiologija: • Širenje konidija putem kišnih kapi, ali i insektima i drugim kontaktima • Klijanju konidija i infekciji plodova pogoduju vlažno i toplo vreme praćeno kišom. Za klijanje spora je potrebna 100% vlažnost vazduha • Konidije klijaju u vidu jedne ili više začetaka micelije koje se završavaju apresorijama Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 52. Suzbijanje: • Uzročnik antraknoze prenosi se sadnim materijalom • Preventivne mere - sprečavanje dospevanja patogena u zasad je od presudnog značaja  korišćenje sektifikovanog zdravog sadnog materijala • Zalivanje veštačkom kišom pospešuje, dok kap po kap zalivanje, kao i zastiranje (malčiranje) slamom, redukuju pojavu ovog oboljenja • U svetu se koristi od početka cvetanja do pred berbu 1. fosetil Al + Kaptan 2. Hlortalonil 3. Ciram 4. Febukonazol triazol 5. Azoksistrobin, piraklostrobin, krezoksim-metil strobilurini Antraknoza jagode Prouzrokovači: Colletotrichum spp.
  • 54. Palež listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans Značaj: • Palež lista jagode javlja se širom sveta gde god se jagoda gaji • Kod nas je značajna samo na nekim sortama, mada na većini komercijalnih sorti za sada ne predstavlja veću opasnost • Glavne štete od ove bolesti nastaju u drugoj polovini leta u vidu paleži starijih listova • Usled toga nastaje slabljenje biljaka i smanjenje prinosa u narednoj godini • U nekim zemljama D. obscurans prouzrokuje trulež plodova. U našoj zemlji, međutim, nema podataka o njenoj pojavi na plodovima • P. obscurans parazitira samo biljke iz roda Fragaria
  • 55. Simptomi: • Bolest se počinje ispoljavati u vidu nekoliko manjih, kružnih, crveno purpurnih pegica na listu • U začetku pege imaju sivkasti centar, pa izgledom u velikoj meri potsećaju na one koje prouzrokuje Mycosphaerella fragariae Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans Pegavosti lista jagode Mycosphaerella fragariae Palež lista jagode Phomopsis obscurans
  • 56. Simptomi: • Bolest se počinje ispoljavati u vidu nekoliko manjih, kružnih, crveno purpurnih pegica na listu Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 57. Simptomi: • Duž većih nerava pege su eliptične, a kasnije se mogu uočiti tri zone u okviru pege:  spoljna zona je purpurno cvene ili žućkaste boje;  srednja zona je svetlo mrka;  unutrašnja zona pega je tamno mrka Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 58. Simptomi: • U centru pega se formiraju piknidi čiji se vratovi probijaju kroz epidermis Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 59. Simptomi: • Starije pege, koje se formiraju duž glavnih nerava, razvijaju se u krupne pege u obliku latiničnog slova "V” Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 61. Palež lista u drugom delu vegetacije, nakon berbe
  • 62. Simptomi u polju, sušenje, palež lista
  • 63. Patogen: • Piknidi gljive P. obscurans se formiraju u centru pega sa lica lista • Oni su uronjeni u lisno tkivo, okrugli su, crni, imaju kratak vrat koji se probija na površinu tkiva • Dimenzije pinida su: 140-210 μm u prečniku • Konidiofore su prozirne, pršljenasto ili nepravilno razgranate, dužine 85 μm • Konidije (5,5-7,5 x 1,5-2 μm), jednoćelijske, sužene na krajevima • Pri povećanoj vlažnosti konidije cure iz piknida u vidu dugih, želatinoznih, crvuljastih tvorevina ili u vidu okruglste mase Piknidi Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 64. Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans Ciklus razvoja: • Gljiva se održava tokom zime u formi 1. Micelije; ili 2. Piknida • U proleće... 1. micelija sporuliše dajući konidije 2. iz piknida cure konidije • Primarne infekcije se ostvaruju početkom vegetacije konidijama koje raznose kišne kapi u okviru pega na izumrlim starim listovima jagode koji ostaju pričvršćeni za biljku raznosi ih kiša
  • 65. Suzbijanje: • Sakupljanje i uništavanje zaraženih listova posle berbe je korisno zbog smanjenja izvora zaraze • Košenje lisne mase u sept. Oktobru • Za ovu bolest nisu razrađene posebne mere suzbijanja • U područjima u kojima je bolest značajna mogu se primenjivati fungicidi u periodu posle berbe pa do kraja vagetacije • Ditiokarbamati • Bakarni preparati Sušenje listova jagode Prouzrokovač: Phomopsis obscurans
  • 66. Sphaerotheca macularis f. sp. fragariae Prouzrokovač pepelnice jagode • U poslednje vreme, pepelnica jagode kod nas ne predstavlja ekonomski značajniju bolest • Pepelnica se pojavljuje na svim nadzemnim delovima jagode • Na osetljivim sortama javlja se bela micelijska prevlaka na naličju lista • Bolest može dovesti do defolijacije biljaka • Zahvaćene zone se povećavaju, spajaju i pokrivaju celu lisnu površinu. Ivice lista se povijaju prema licu i micelijska prevlaka se lakše uočava • Patogen prezimljava kleistotecijama i micelijom u zaraženom listu jagode i prenosi se sadnim materijalom (živićima). U prirodi se širi konidijama koje raznosi vetar
  • 67. Viroze jagode • Virusi na jagodi smanjuju porast, rodnost i direktno su odgovorni za degeneraciju biljaka u proizvodnji • Na jagodi je utvrđeno desetak virusa koji se prenose lisnim vašima i šest fitoplazmi koje prenose cikade • Obimnim istraživanjima Dulić Marković (1999) utvrđeno je da su kod nas na jagodi dominantni sledeći virusi: 1. Virus šarenila jagode (Strawberry Mottle Virus SMV) 2. Virus blagog žutila oboda lista jagode (Strawberry Mild Yellow Edge Potexvirus Virus, SMYEPV) 3. Virus prugavosti nerava jagode (Strawberry Vein Banding Virus, SVBV) Suzbijanje: kontrola bolesti jagode u svetu zasniva na četiri koncepta: I. Genetičkoj otpornosti II. Razmnožavanju bezvirusnog sadnog materijala III. Hemijskoj kontroli vektora i IV. Higijenskim merama
  • 68. Strawberry Mild Yellow Edge Potexvirus Virus, SMYEPV
  • 69. (Strawberry Vein Banding Virus, SVBV)
  • 70.
  • 71. MALINA (Rubus ideaus) Mikoze Fitoftoroza maline Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi • Trulež korena maline ili fitoftoroza je najznačajnija bolest korena ove biljke u svetu • Bolesti uzrokovane ovim patogenima dugo su pripisivane drugim uzročnicima propadanja maline, kao što su: niske zimske temeprature ili "gušenje" korena u vlažnom zemljištu • Procenjuje se da je na području Arilja oko 30% površina zahvaćeno ovom bolešću
  • 72. • Simptomi: prva pojava bolesti se uočava na nižim delovima parcele gde je zemljište nepropusno i gde se sakuplja voda • Zaraženi letorasti (mladi izdanci) brzo venu i propadaju posle izbijanja u proleće • Najčešće dolazi do sušenja nekoliko biljaka u grupi. Biljke se u redu proređuju, a smanjen je i broj novih izdanaka • Kada je fitoftoroza u pitanju, malina se u potpunosti suši i nema obnavljanja zasada Fitoftoroza maline Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi
  • 73. • Najnovija istraživanja ukazuju da su navedene gljive slične izolatima P. fragariae iz jagode • Zbog malih morfoloških i odgajivačkih razlika između izolata sa maline i jagode, ali i nemogućnosti unakrsnih inokulacija maline i jagode istim izolatima, smatralo se da bi izolati gljive sa maline trebalo da dobiju naziv P. fragariae var. rubi. • Ciklus razvoja: uobičajen način njenog dospevanja u neki zasad ili područje je zaraženim sadnim materijalom, kontaminiranim zemljištem ili tekućom vodom kada se zaraza prenosi sa viših na niže terene, ili ako se koristi voda za zalivanje u kojoj se nalazi inokulum patogena • Kada gljiva dospe u neko zemljište ona u njemu ostaje veoma dug period iako se malina u njemu ne gaji. • Najčešći inokulum u zemljištu su zoospore koje se formiraju u zoosporangijama Patogen: iz zaražene maline izolovano je osam raznih vrsta gljiva iz roda Phytophthora. Sve one imaju razgranatu, prozirnu miceliju Biljka zaražena sa Phytophthora fragariae var. rubi Zdrava biljka Fitoftoroza maline Prouzrokovač: Phytophthora fragariae var. rubi
  • 74. Kestenjasta pegavost izdanaka maline Prouzrokovač: Didymella applanata • O ovom patogenu je bilo reči na predavanju prof. Ivanovića
  • 75. Rđa maline Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei • Kod nas je raširena u svim područjima gajenja maline, naročito u zapadnoj Srbiji, ali ne predstavlja ozbiljniji problem u gajenju • Simptomi: Rđa se javlja na svim nadzemnim delovima: izdancima, listovima, lisnim drškama i rodnim grančicama • Na listovima nastaju žućkasto narandžaste pege, sačinjene od spermacija i ecidija.
  • 76. Rđa maline Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei • Uredostadijum i teleutostadijum se pojavljuje na naličju lista i često prekrivaju celu njegovu površinu • Uredosorusi i teleutosorusi su prečnika oko 0,1-0,2 mm • Uredosorusi su rđaste, a teleutosorusi crne boje • Zaraženi listovi opadaju, što se obično dešava kasnije u vegetaciji (avgust i septembar). • Uredospore su jednoćelijske, široko ovalne, veličine 17-23 x 15-19 m. • Teleutospore su cilindrične, bez suženja na septi, vrh im je zašiljen, sa jednim izraštajem Uredosorusi Teleutosorusi
  • 77. Ciklus razvoja: • Prezimljava teleutosporama ili micelijom u rak ranicama na izdancima maline • U proleće micelija formira uredospore koje šire zarazu • Prezimile teleutospore klijanjem daju bazidiospore, a one spermacije i kasnije ecidije sa ecidiosporama. Ecidije se obično javljaju u maju i junu, a teleutosorusi u julu i avgustu Prezimljavanje: teleutosporama ili micelijom u zaraženim ostacima Suzbijanje: • Sorte maline se međusobno razlikuju po osetljivosti prema ovoj bolesti • Sakupljanjem i uništavanjem zaraženih listova takođe se smanjuje inokulacioni potencijal • Ako se pojavi jača zaraza izvodi se hemijska zaštita Rđa maline Prouzrokovač: Phragmidium rubi-idaei
  • 78. Botryotinia fuckeliana anamorf. Botrytis cinerea Prouzrokovač sive truleži ploda maline • Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni” Agrobacterium tumefaciens Prouzrokovač bakterioznog raka voćaka • Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”
  • 79. KUPINA (Rubus sp.) Mikoze Rđa kupine Prouzrokovač: Phragmidium violaceum • Jaka pojava bolesti može dovesti do prevremenog gubitka listova, slabijeg porasta i manjeg prinosa Simptomi: rđa se javlja na svim nadzemnim delovima kupine: listu, lisnim nervima, lisnoj dršci, mladim izdancima, cvetu i plodu • Najznačajniji i vrlo uočljivi simptomi se javljaju na listu • Po ostvarenoj zarazi na naličju lista se javljaju žućkaste ili crvenkaste fleke • Kroz desetak dana fleke prerastaju u purpurne ili crvene pege (do 4 mm u prečniku), često sa žutim ili mrkim centrom
  • 80. • Na naličju lista, naspram pege, nastaju zlatno žuti uredosorusi oko 1 mm u prečniku • Pri jakoj pojavi bolesti, list se uvija i prevremeno opada • Žuta boja uredosorusa na naličju lista vremenom se menja u postaje crna, jer se formiraju teleutosorusi sa teleutosporama Rđa kupine Prouzrokovač: Phragmidium violaceum
  • 81. • Ciklus razvoja: prouzrokvač rđe kupine verovatno prezimljava teleutosporama na starim listovima koji ostaju pričvšćeni na stablu kupine • Postoje i mišljenja da gljiva može prezimiti i micelijom u stablu i da takva micelija može dati uredospore sledećeg proleća. • Teleutospore klijaju dajući bazid sa po četiri bazidiospore. Bazidiospore u proleće zaražavaju mlad list kupine i javljaju se tamno zelene pege na površini lista. U centru pega se formiraju spermagonije, a ubrzo zatim i ecidije na naličju lista. Iz ecidija se oslobađaju ecidiospore koje zaražavaju list, a kroz desetak dana javljaju se urodosorusi sa uredosporama • Sekundarne infekcije u toku vegetacije vrše se uredosporama kad god za to postoje povoljni uslovi. Patogen se raznosi vetrom na rastojanje i do 70 km Rđa kupine Prouzrokovač: Phragmidium violaceum
  • 82. Fam: Phragmidiaceae Rod: Kuehneola Kuehneola uredinis Prpouzokovač: rđa lista i izdanka kupine Cane and leaf rust .
  • 83. Domaćini: Rubus plicatus (fruticosus) - evropska crna kupina Rubus laciniatus – peršunasta kupina Rasprostranjenost: U nas gde god se kupina gaji Štenost: U nas nema podataka – sušenje lista, izdanaka, slabija fotosinteza, sitniji plodovi
  • 84. Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis • 1979. opisana u Srbiji na bestrnoj kupini sorti Evergreen. U SAD i na malini. • Veoma značajna na sorti “Thornfree”, koja je u našoj zemlji raširena
  • 85. • U našim uslovima može biti veoma štetna, jer dovodi do sušenja i propadanja izdanaka mladih biljaka • Rđa je zabeležena skoro u svim zasadima kupine bez bodlji u okolini Knjaževca, Bele Crkve, Koceljeve, Valjeva, Čačka, Smedereva i dr. Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 86. • Simptomi: U našim uslovima rđa kupine se javlja u drugom delu vegetacije, u julu i avgustu. Na prezimelim izdancima dolazi do pucanja kore ispod koje se pojavljuju limunasto žuti uredosorusi (plodonosna tela gljiva prouzrokovača „rđa“ u kojima se obrazuju uredospore. • Uredosorusi – vrlo krupni, dugih i po nekoliko cm, usled čega vitalnost izdanka slabi i na kraju propadaju Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 87. • Slabljenje biljaka • Defolijacija biljaka • Povećana osetljivost na niske temp. • Sušenje i propadanje izdanka Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 88. Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 89. • Krajem vegetacije, i na naličju lista rodnih izdanaka, se pojavljuju sitni, žuti uredosorusi • Ponekad su tako brojni da potpuno prekrivaju naličje lista u vidu žute brašnaste prevlake Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 90.
  • 91. • Usled oslobađanja uredospora iz sorusa nastaju "oblaci prašine", pa se za ovu pojavu kaže da kupina "praši" • U slučaju jake zaraze dolazi do opadanja listova. • Uredosorusi se mogu pojaviti i na plodovima umanjujući im kvalitet, pa plodovi postaju neupotrebljivi Rđa izdanka i lista kupine Prouzrokovač: Kuehneola uredinis
  • 92.
  • 93. Patogen: - uredosporusi 1-2 mm dugi na stablu Ø 0,1-0,2 mm na listu - uredospore: 21 – 30 x 16-23 μm - teleutosorusi (slični uredosorusima) ali su svetložute do beličaste boje - teleutospore: 15-40 x 14-24 μm, formiraju se u nizovima od po 4-7 spora - bazidioposre - spermagonije – raspoređene u vidu prestena - ecidije
  • 94. Bela boja: Teleutosorusi sa teleutosporama (nastaju krajem jeseni) Žuta boja: Uredosorusi
  • 95.
  • 96. Ciklus razvoja - zima - prezimljiva micelija u izdancima i verovatno teleutospore - proleće - na izdancima nastaju uredosorusi sa uredoposrama - leto - uredospore šire zarazu - jesen - nastaju teleutosrusi sa teleutosporama - jesen teleutospore klijanem daju bazid sa badisporama - jesen basidiospore klijanjem daju spermaginije sa speramcijama - jesen na listu nastaju ecidije sa ecidiosporama jesen ecidiopsore daju miceliju koja przimljaiva • ZIMA: PADA PRVI SNEG • PROLEĆE: SVE JOVO NANOVO
  • 97.
  • 98. Mere kontrole - suzbijanje je otežano - zdav sadni materijal - orezivanje i uklanjanje zaženih izdanaka -Hemijska zaštita -Bakarni preparati -I tretiranje pred kretanje vegetacije -II tretiranje pred cvetanje Triazoli - ? Strobilurini ? Triadimenol OK!
  • 99. Septocita ruborum Ljubičasta pegavost kupine Purple blotch of backberry
  • 100.
  • 101. Rsprostranjenost Framcuska, Engleska, Nemačka, Amerika, Srbija Septocita ruborum Ljubičasta pegavost kupine
  • 102. Značaj • Švajcarska: štete i do 80% • U nas štete velike (sadni materijal zaražen) • Ona se u našoj zemlji sve više širi i postaje sve značajnija • Više primera sušenja čitavih zasada u Srbiji • Purpurna pegavost je najznačajnija bolest stabla i bočnih grana kupine
  • 103.
  • 104. • Prvi simptomi se javljaju tokom leta. • U osnovi mladih (iz tekuće vegetacije) izdanaka pojavljuju se tamno zelene pege veličine čiode • Tokom zime, nove pege se javljaju na višim delovima izdanka. One vremenom pocrvene, a potom dobijaju mrku boju sa jasnim crvenim rubom
  • 105. • U proleće naredne godine centar pega postaje svetlo mrk i manje je izražen • Od kraja februara do aprila pege se naglo povećavaju i dostižu dužinu od oko 2 cm
  • 106. • U međuvremenu se pege spajaju i mogu sasvim pokriti internodije stabla u dužini od više desetina cemtimetara
  • 107.
  • 108.
  • 109. • Spajanjem pega stablo biva zahvaćeno celom dužinom
  • 110. • Odstranjivanjem pokoričnog tkiva zapaža se mrka nekroza i izumiranje floema i ksilema. Ovako jaka nekroza uzrokuje sušenje obolelih delova ili celih izdnaka kupine
  • 111. • Gljiva može zaraziti i list • Sitne pege • Prečnik 1-2 mm • Spajanjem pega dlazi do nekroze manje ili veće površine lista
  • 112. • Početkom proleća naredne godine u okviru pega pojavljuju se redovi sitnih, crnih piknida koji se probijaju kroz epidermis
  • 113. Pri vlažnim uslovima, iz piknida curi crvuljasta masa konidija dužine do 1 mm, vidljivih golim okom.
  • 114.
  • 116. Ciklus razvoja Izvor zaraze: gajena i divlja kupina Gajena Divlja
  • 117. Ciklus razvoja • Gljiva prezimljava micelijom i piknidima u kori izdanka kupine • Piknidi dozrevaju u martu • Kišne kapi raznose piknospore • Infekcija se vrši kroz stome
  • 118. Mere kontrole  Agrotehničke  Zdrav sadni materijal  Orezivanje zaraženih izdanaka  Uništavanje divlje kupine Hemijske - fungicidi  Mirovanje: Cu preparati  Vegetacija: Kaptan ili Piraklostrobin ili Piraklostrobi + Boskalid, Krezoksim metil  Kada u vegetaciji ? Mladi izdanci: 20-30 cm, 60 cm i 90 cm visine
  • 119.
  • 120.
  • 121. Botryotinia fuckeliana anamorf. Botrytis cinerea Prouzrokovač sive truleži ploda kupine • Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni” Agrobacterium tumefaciens Prouzrokovač bakterioznog raka voćaka • Patogen opisan u vežbi VII – “polifagni patogeni”