Univerzitetska biblioteka je aktivni učesnik u složenom i zahtevnom procesu nastanka doktorskih disertacija. Izlaganje želi da skrene pažnju, na osnovu rada i iskustva Univerzitetske biblioteke „Svetozar Markovic“, na one faze u tom postupku u kojima je uloga biblioteke narocito znacajna i nezaobilazna. Biće istaknuto da se pred akademsku biblioteku danas, pored očekivane i tradicionalne uloge, kao što je deponovanje ili davanje na korišćenje ovakvog materijala, postavljaju mnogo veći zadaci koji zadiru u sam čin stvaranja disertacija i unapredjenja nastavnog procesa.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Koncept Otvorene nauke (Open Science), nove paradigme obrazovanja, kao i najposećenije platforme za masovne onlajn kurseve – Coursera i EdH, Udacity
Sadržaj predavanja:
Nova paradigma obrazovanja – otvorena nauka, nov koncept obrazovanja i doživotno učenje
Predstavljanje najposećenijih platformi Coursera, EdH, Udacity
Masovni otvoreni onlajn kursevi prestižnih svetskih univerziteta Društvene mreže i učenje
Predavanje održano 9. marta 2016. godine u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Sadržaj institucionalnih repozitorijuma ne mora se ograničavati na naučnu produkciju (teze, naučni radovi, primarni podaci) istraživača. Takozvani „sekundarni materijali“ koji nastaju tokom istraživačkog procesa ili procesa pripreme doktorske disertacije (prezentacije, radni materijali, tehnička uputstva itd.) dragoceni su za mlade istraživače ili studente koji tek usvajaju tehnike naučnog rada. U repozitorijume se mogu deponovati i skripta i edukativnim materijali koje zaposleni na univerzitetu pripremaju za svoje studente. Cilj prezentacije je da skrene pažnju na mogućnosti i prednosti ove prakse, imajući u vidu da ona još uvek nije zaživela na univerzitetima u Srbiji.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Koncept Otvorene nauke (Open Science), nove paradigme obrazovanja, kao i najposećenije platforme za masovne onlajn kurseve – Coursera i EdH, Udacity
Sadržaj predavanja:
Nova paradigma obrazovanja – otvorena nauka, nov koncept obrazovanja i doživotno učenje
Predstavljanje najposećenijih platformi Coursera, EdH, Udacity
Masovni otvoreni onlajn kursevi prestižnih svetskih univerziteta Društvene mreže i učenje
Predavanje održano 9. marta 2016. godine u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Sadržaj institucionalnih repozitorijuma ne mora se ograničavati na naučnu produkciju (teze, naučni radovi, primarni podaci) istraživača. Takozvani „sekundarni materijali“ koji nastaju tokom istraživačkog procesa ili procesa pripreme doktorske disertacije (prezentacije, radni materijali, tehnička uputstva itd.) dragoceni su za mlade istraživače ili studente koji tek usvajaju tehnike naučnog rada. U repozitorijume se mogu deponovati i skripta i edukativnim materijali koje zaposleni na univerzitetu pripremaju za svoje studente. Cilj prezentacije je da skrene pažnju na mogućnosti i prednosti ove prakse, imajući u vidu da ona još uvek nije zaživela na univerzitetima u Srbiji.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Мало сликом, мало речју, представили смо се кратко на Скупштини Друштва школских библиотекара Србије, у пролеће 2008. у Правно-биротехничкој школи у Београду.
Projektna nastava je inovativan i interesantan način rada koji su učenici sa elanom i zadovoljstvom prihvatili na času srpskog jezika i književnosti obrađujući delo Vuka Кaradžića, srednjovekovnu književnost, epohu romantizma, a u onlajn nastavi i narodnu književnost i epohu realizma. Projektna nastava se zasniva na mentorskom vođenju učenika od strane nastavnika, učeničkom istraživačkom, samostalnom i grupnom radu sa ciljem izrade projekta, i to u toku više časova, zahtevajući temeljnu metodičku pripremu i značajno angažujući učenike - stoga je veoma pogodna za onlajn nastavu. Nakon nekoliko uvodnih slajdova o elementima projektne nastave, prikazaću vam primenu projektne nastave kao startegije učenja na obradi nastavane teme „Život i del Vuka Кaradžića“.
Sa razvojem interneta promenio se način komunikacije na svim planovima, pa i u nauci. Naučnici imaju uvid u sve veće količine podataka relevantnih za njihova istraživanja, ali i mogućnost da informacije o svom radu, kao i rezultate svojih istraživanja, sami plasiraju u javnost na globalnoj mreži.
Šta istraživači mogu, a šta neizostavno treba da urade kako se informacije koje o sebi plasiraju ne bi utopile u moru drugih informacija, a njihovi rezultati pripisali drugim naučnicima istog ili sličnog imena?
Kako se uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID može olakšati identifikacija autora u citatnim bazama podataka?
Prezentacija govori i o ulozi i načinu funkcionisanja institucionalnih i tematskih repozitorijuma i društvenih mreža za naučnike.
Tokom poslednjih decenija naučno izdavaštvo pretvorilo se u izvor velikih profita, što je otvorilo prostor za različite zloupotrebe, koje je ponekad teško prepoznati. Verovatno se i vama desilo da dobijete poziv od „uglednog“ izdavača da objavite rad u „vodećem“ ili bar „perspektivnom“ časopisu. U najvećem broju slučajeva iza takvog poziva stoje pobude koje nemaju mnogo veze sa naukom, a izdavače koje takve pozive šalju zovemo „predatorima“.
Na ovom predavanju pokušaćemo da objasnimo do kakvih zloupotreba može doći i da ukažemo na šta sve treba obratiti pažnju kako bi se „predatori“ i potencijalni „predatori“ na vreme prepoznali.
Мало сликом, мало речју, представили смо се кратко на Скупштини Друштва школских библиотекара Србије, у пролеће 2008. у Правно-биротехничкој школи у Београду.
Projektna nastava je inovativan i interesantan način rada koji su učenici sa elanom i zadovoljstvom prihvatili na času srpskog jezika i književnosti obrađujući delo Vuka Кaradžića, srednjovekovnu književnost, epohu romantizma, a u onlajn nastavi i narodnu književnost i epohu realizma. Projektna nastava se zasniva na mentorskom vođenju učenika od strane nastavnika, učeničkom istraživačkom, samostalnom i grupnom radu sa ciljem izrade projekta, i to u toku više časova, zahtevajući temeljnu metodičku pripremu i značajno angažujući učenike - stoga je veoma pogodna za onlajn nastavu. Nakon nekoliko uvodnih slajdova o elementima projektne nastave, prikazaću vam primenu projektne nastave kao startegije učenja na obradi nastavane teme „Život i del Vuka Кaradžića“.
Sa razvojem interneta promenio se način komunikacije na svim planovima, pa i u nauci. Naučnici imaju uvid u sve veće količine podataka relevantnih za njihova istraživanja, ali i mogućnost da informacije o svom radu, kao i rezultate svojih istraživanja, sami plasiraju u javnost na globalnoj mreži.
Šta istraživači mogu, a šta neizostavno treba da urade kako se informacije koje o sebi plasiraju ne bi utopile u moru drugih informacija, a njihovi rezultati pripisali drugim naučnicima istog ili sličnog imena?
Kako se uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID može olakšati identifikacija autora u citatnim bazama podataka?
Prezentacija govori i o ulozi i načinu funkcionisanja institucionalnih i tematskih repozitorijuma i društvenih mreža za naučnike.
Tokom poslednjih decenija naučno izdavaštvo pretvorilo se u izvor velikih profita, što je otvorilo prostor za različite zloupotrebe, koje je ponekad teško prepoznati. Verovatno se i vama desilo da dobijete poziv od „uglednog“ izdavača da objavite rad u „vodećem“ ili bar „perspektivnom“ časopisu. U najvećem broju slučajeva iza takvog poziva stoje pobude koje nemaju mnogo veze sa naukom, a izdavače koje takve pozive šalju zovemo „predatorima“.
Na ovom predavanju pokušaćemo da objasnimo do kakvih zloupotreba može doći i da ukažemo na šta sve treba obratiti pažnju kako bi se „predatori“ i potencijalni „predatori“ na vreme prepoznali.
U akademskim bazama podataka ponekad je teško identifikovati autore, naročito u slučajevima kada su kombinacija imena i prezimena česte, ili se radi o naučnicama koje su promenile prezime. Jedinstvena identifikacija može biti problem čak i kod autora čija imena nisu tako česta, ali su tokom karijere više puta menjali afilijaciju. Zato se relativno često dešava da u akademskim bazama podataka radovi jednog naučnika greškom budu pripisani drugom, što stvara pogrešnu sliku o njihovom učinku i uticaju.
Šta raditi u tim slučajevima?
Na ovom predavanju biće reči o tome zašto dolazi do grešaka u indeksnim i drugim akademskim bazama podataka i kako se te greške mogu ispraviti.
Objasnićemo kako se identifikacija autora može olakšati uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID i pokazaćemo kako se uređuju profili na ovim servisima.
Presentation "Challenges in research ethics" by Milica Ševkušić, Re@WBC ERASMUS + Project, Training for trainers, April 5–7, 2017, University of Belgrade
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL
Narodna biblioteka Srbije, 29. novembar 2016.
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL u okviru EIFL Open Access Programme: open access advocacy campaigns in eIFL partner countries to reach out to research communities.
DOI
Redakcijska dokumentacija
Metapodaci u elektronskim časopisima
Bibliometrijski podaci
Altmetric
Pišete pregledni rad i želite da u njemu objavite grafičke priloge koje ste vi ili neko drugi ranije objavili u nekom časopisu. Objavili ste naučni rad koji želite da uključite u zbornik radova ili monografiju. Za to vam je često potrebna saglasnost nosilaca autorskih prava.
Tipične procedure dobijanja saglasnosti za ponovno objavljivanje takvih sadržaja.
Kako funkcioniše servis RightsLink?
Kako treba napisati molbu u slučajevima kada se zahtev ne može poslati preko servisa RightsLink?
Šta su Creative Commons licence?
Kako izabrati Creative Commons licencu? Koji moduli licence se koriste za metapodatke, primarne podatke, fotografije, audio i video materijale, edukativne kurseve, knjige, naučne radove itd.?
U okviru prezentacije biće dat pregled izvora koji pružaju podatke o citiranosti kao što su Web of Science, Scopus, Google Scholar, kako bi se objasnile sličnosti i razlike među njima i njihovo mesto u evaluaciji rada istraživača. Objasniće se način izrade pregleda citiranih radova u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“, odnosno rezultati koje istraživači dobijaju kada Biblioteci upute zahtev za izradu citiranosti. Predstaviće se i baza Journal Citation Report (JCR) ili SCI liste i druge liste kategorizovanih časopisa. Jedan deo izlaganja biće posvećen drugim bibliometrijskim indikatorima, pre svega Hiršovom indeksu.
Predavanje Vesne Vuksan održano 12. juna 2014. godine u Biblioteci Instituta za naučne informacije Vojno-medicinske akademije u Beogradu
Tema otvara pitanja iz sveta bibliotekarstva koja danas, čini se, traže odgovore više nego ikad: šta nas pokreće u okruženju koje se stalno menja? Kako iskočiti „iz kutije“ i učiniti posao zabavnijim sebi i drugima? Zašto javnost i dalje misli da svi imamo preko 60 godina i nosimo punđe? Na koje sve načine možemo da budemo čvrsta spona između korisnika i znanja? Kako iskoristiti tehnološke inovacije u ostvarenju naše misije?
Biblioteke, ta nedvosmisleno kreativna mesta, odišu mogućnostima za raznovrsna ostvarenja, samo ih treba na pravi način, i uz prave ljude, prepoznati i – ne propustiti.
More from Sekcija bibliotekara i knjznicara ZIS (20)
Uloga univerzitetske biblioteke u prosecu kreiranja, pohranjivanja i povećanja vidljivosti doktorskih disertacija
1. Улога универзитетске библиотеке у
процесу креирања, похрањивања и
о ећа а ос о орсповећања видљивости докторских
дисертацијадисертација
Др Драгана Столић
У б б “С М ћ”Универзитетска библиотека “Светозар Марковић”
Београд, 7. март 2016.
This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License. To view a copy of this
li i it htt // ti /li /b /4 0/license, visit http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.
2. ММотив и повод
• Искуство и пракса Универзитетске библиотеке
• 2011 – Репозиторијум, 2012 – Етезе
• Депоновање: око 700 дисертација годишњеДепоновање: око 700 дисертација годишње
О б 2015 б• Октобар 2015 – обука докторанада
• Докторанди?
3. П ф јПрофил студента докторских студија
• Хетерогена група!
– академске традиције и културеакадемске традиције и културе
– фазе у истраживачком животу
– интернационални или домаћи студенти– интернационални или домаћи студенти
– професионални ангажмани
стилови учења– стилови учења...
Maria-Carme Torras i Calvo: PhD students, Information Literacy and Library User Education: International
perspectives Les doctorants et information scientifique 10èmes rencontres FORMIST / 3ème journée d’étude desperspectives, Les doctorants et information scientifique 10èmes rencontres FORMIST / 3ème journée d étude des
URFIST Lyon, Villeurbanne 4 juin 2010 https://doctis.files.wordpress.com/2010/06/maria-carme-torras-
presentation-en.pdf
+ студенти докторских студија vs магистри+ студенти докторских студија vs. магистри
наука
4. Шта су други открили?Шта су други открили?
Истраживање 2011: универзитетске библиотеке у Копенхагену, Ослу и БечуИстраживање 2011: универзитетске библиотеке у Копенхагену, Ослу и Бечу
• Потребни сервиси већ постоје, али нису ефектно предочени
циљној групи
• Чланци из часописа су идентификовани као најважнији
информациони ресурс
• Кључна је погодност приступа, материјал који није лако
доступан често je занемарен. Вероватно због временског
притискапритиска.
• Гугл се доста користи током свих фаза, али нарочито на
почетку истраживачког процесапочетку истраживачког процеса
• Онлајн библиотечки сервиси се много користе, зграде много
мањемање
• Drachen, Thea Marie, Larsen, Asger Væring, Gullbekk, Eystein, Westbye, Hilde, and Lach, Karin. Information
Behaviour and Practices of PhD Students. n.d. http://hprints.org/hprints-00599034.Превод Д. Столић
5. Ш ? / 2Шта су други открили? / 2
• Библиографски алати се не користе колико би се
очекивало
• Велики број различитих метода се користи за
претраживање и информисаност, то је нешто што се
значајно развија током докторских студија
• Информационе навике су често установљене много пре
докторских студија, оне се даље развијају током њих, али
најчешће без подршке библиотека
б б б• Надзор и курсеви се траже од библиотеке, али морају бити
делотворни, корисни и прилагођени
• Drachen, Thea Marie, Larsen, Asger Væring, Gullbekk, Eystein, Westbye, Hilde, and Lach, Karin. Information
Behaviour and Practices of PhD Students. n.d. http://hprints.org/hprints-00599034.Превод Д. Столић
6. Ш ј ?Шта препоручују?
• Предузети одлучне кораке као би се појачали маркетинг и
брендирање
• Понудити ad hoc специјализовану, а не подршку општег
карактера
• Понудити кратку, специјализовану и конкретну обуку на
почетку докторских студија
• Библиотеке треба да подучавају студенте докторских студија
најефектнијим методама претраге у раним фазама студија
Повећати број електронских ресурса доступних онлајн и• Повећати број електронских ресурса доступних онлајн и
понудити онлајн помоћ и онлајн курсеве како би се
задовољиле потребе студената који раде и / или не могу назадовољиле потребе студената који раде и / или не могу на
присуствују лично
• Drachen, Thea Marie, Larsen, Asger Væring, Gullbekk, Eystein, Westbye, Hilde, and Lach, Karin. Information Behaviour and
Practices of PhD Students. n.d. http://hprints.org/hprints-00599034.Превод Д. Столић
7. Ш ј ? / 2Шта препоручују? / 2
• Библиотечки каталог и алати за претраживање треба да
буду што је могуће више интуитивниуду ј у у
• Библиотека треба да одржава и ажурира знање о
локалним истраживачким процесима како би омогућилар р ц у
развој библиотеке, усмерен према локалним
истраживачким заједницама
• Библиотеке треба да понуде наменски радни простор
(што је нарочито изражено од стране студената из Беча
и Осла)
• Drachen, Thea Marie, Larsen, Asger Væring, Gullbekk, Eystein, Westbye, Hilde, and Lach, Karin. Information
Behaviour and Practices of PhD Students. n.d. http://hprints.org/hprints-00599034.Превод Д. Столић
8. Још литературеЈош литературе
• Gullbekk, Eystein, Tove Rullestad, and Maria Carme Torras i Calvo.y
PhD Candidates and the Research Process: The Library's
Contribution. Oslo: Universitetsbiblioteket i Oslo, 2013.
Karin Lach & Manuela Rohrmoser: The roles of librarians in the• Karin Lach & Manuela Rohrmoser: The roles of librarians in the
research and information skills development of PhD students at
Vienna Universityy
https://iflasatellitetampere2012.files.wordpress.com/2012/08/poster
_lach_rohrmoser.pdf
9. Д сер а јаДисертација
Припрема
- Истраживање
-Прикупљање
Израда
-Писање
Консултације са
Одбрана Чување и коришћење
-Чување примерка у
библиотеци-Прикупљање
литературе
-Библиографски
алати
-Консултације са
ментором
-Обликовање
библиотеци
-Чување у
репозиторијуму
-Давање наалати
-Формулисање
теме
-Пријава теме
Давање на
коришћење
-Видљивост на мрежи
Пријава теме
УБ
ФБ
УБ
ФБ
УБ
ФБ
• За шта још има простора?ј р р
10. Обликовање докторскед р
дисертације
• Октобар 2015. – 11
• Укупно:140 студената са 24 факултета УБ
• 6 студената са УНС; УБКГ 2, УКМ 1, Унив. Уметности 1,у
прив. универзитет 1
• Teме: обликовање дисертације у складу са упутствима
Универзитета у Београду, похрањивање дисертације уу у ј у
Репозиторијум, видљивост на другим порталима.
12. ДаљеДаље...
• Информација и евиденција, мејлинг листе
• Понуда нових програма (цитатни менаџери и
)др.)
• Понуда другачијих облика едукације (онлајн)
• Библиотека као информациони центар заб о е а ао фор ац о це ар за
докторанде