Mendeley je program za upravljanje referencama, čuvanje, anotiranje i razmenu dokumenata i društvena mreža za istraživače koja danas broji preko 3 miliona korisnika koji su kreirali biblioteku od preko 350 miliona dokumenata.
Tokom poslednjih decenija naučno izdavaštvo pretvorilo se u izvor velikih profita, što je otvorilo prostor za različite zloupotrebe, koje je ponekad teško prepoznati. Verovatno se i vama desilo da dobijete poziv od „uglednog“ izdavača da objavite rad u „vodećem“ ili bar „perspektivnom“ časopisu. U najvećem broju slučajeva iza takvog poziva stoje pobude koje nemaju mnogo veze sa naukom, a izdavače koje takve pozive šalju zovemo „predatorima“.
Na ovom predavanju pokušaćemo da objasnimo do kakvih zloupotreba može doći i da ukažemo na šta sve treba obratiti pažnju kako bi se „predatori“ i potencijalni „predatori“ na vreme prepoznali.
U akademskim bazama podataka ponekad je teško identifikovati autore, naročito u slučajevima kada su kombinacija imena i prezimena česte, ili se radi o naučnicama koje su promenile prezime. Jedinstvena identifikacija može biti problem čak i kod autora čija imena nisu tako česta, ali su tokom karijere više puta menjali afilijaciju. Zato se relativno često dešava da u akademskim bazama podataka radovi jednog naučnika greškom budu pripisani drugom, što stvara pogrešnu sliku o njihovom učinku i uticaju.
Šta raditi u tim slučajevima?
Na ovom predavanju biće reči o tome zašto dolazi do grešaka u indeksnim i drugim akademskim bazama podataka i kako se te greške mogu ispraviti.
Objasnićemo kako se identifikacija autora može olakšati uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID i pokazaćemo kako se uređuju profili na ovim servisima.
Presentation "Challenges in research ethics" by Milica Ševkušić, Re@WBC ERASMUS + Project, Training for trainers, April 5–7, 2017, University of Belgrade
Mendeley je program za upravljanje referencama, čuvanje, anotiranje i razmenu dokumenata i društvena mreža za istraživače koja danas broji preko 3 miliona korisnika koji su kreirali biblioteku od preko 350 miliona dokumenata.
Tokom poslednjih decenija naučno izdavaštvo pretvorilo se u izvor velikih profita, što je otvorilo prostor za različite zloupotrebe, koje je ponekad teško prepoznati. Verovatno se i vama desilo da dobijete poziv od „uglednog“ izdavača da objavite rad u „vodećem“ ili bar „perspektivnom“ časopisu. U najvećem broju slučajeva iza takvog poziva stoje pobude koje nemaju mnogo veze sa naukom, a izdavače koje takve pozive šalju zovemo „predatorima“.
Na ovom predavanju pokušaćemo da objasnimo do kakvih zloupotreba može doći i da ukažemo na šta sve treba obratiti pažnju kako bi se „predatori“ i potencijalni „predatori“ na vreme prepoznali.
U akademskim bazama podataka ponekad je teško identifikovati autore, naročito u slučajevima kada su kombinacija imena i prezimena česte, ili se radi o naučnicama koje su promenile prezime. Jedinstvena identifikacija može biti problem čak i kod autora čija imena nisu tako česta, ali su tokom karijere više puta menjali afilijaciju. Zato se relativno često dešava da u akademskim bazama podataka radovi jednog naučnika greškom budu pripisani drugom, što stvara pogrešnu sliku o njihovom učinku i uticaju.
Šta raditi u tim slučajevima?
Na ovom predavanju biće reči o tome zašto dolazi do grešaka u indeksnim i drugim akademskim bazama podataka i kako se te greške mogu ispraviti.
Objasnićemo kako se identifikacija autora može olakšati uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID i pokazaćemo kako se uređuju profili na ovim servisima.
Presentation "Challenges in research ethics" by Milica Ševkušić, Re@WBC ERASMUS + Project, Training for trainers, April 5–7, 2017, University of Belgrade
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL
Narodna biblioteka Srbije, 29. novembar 2016.
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL u okviru EIFL Open Access Programme: open access advocacy campaigns in eIFL partner countries to reach out to research communities.
DOI
Redakcijska dokumentacija
Metapodaci u elektronskim časopisima
Bibliometrijski podaci
Altmetric
Pišete pregledni rad i želite da u njemu objavite grafičke priloge koje ste vi ili neko drugi ranije objavili u nekom časopisu. Objavili ste naučni rad koji želite da uključite u zbornik radova ili monografiju. Za to vam je često potrebna saglasnost nosilaca autorskih prava.
Tipične procedure dobijanja saglasnosti za ponovno objavljivanje takvih sadržaja.
Kako funkcioniše servis RightsLink?
Kako treba napisati molbu u slučajevima kada se zahtev ne može poslati preko servisa RightsLink?
Šta su Creative Commons licence?
Koncept Otvorene nauke (Open Science), nove paradigme obrazovanja, kao i najposećenije platforme za masovne onlajn kurseve – Coursera i EdH, Udacity
Sadržaj predavanja:
Nova paradigma obrazovanja – otvorena nauka, nov koncept obrazovanja i doživotno učenje
Predstavljanje najposećenijih platformi Coursera, EdH, Udacity
Masovni otvoreni onlajn kursevi prestižnih svetskih univerziteta Društvene mreže i učenje
Predavanje održano 9. marta 2016. godine u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Sadržaj institucionalnih repozitorijuma ne mora se ograničavati na naučnu produkciju (teze, naučni radovi, primarni podaci) istraživača. Takozvani „sekundarni materijali“ koji nastaju tokom istraživačkog procesa ili procesa pripreme doktorske disertacije (prezentacije, radni materijali, tehnička uputstva itd.) dragoceni su za mlade istraživače ili studente koji tek usvajaju tehnike naučnog rada. U repozitorijume se mogu deponovati i skripta i edukativnim materijali koje zaposleni na univerzitetu pripremaju za svoje studente. Cilj prezentacije je da skrene pažnju na mogućnosti i prednosti ove prakse, imajući u vidu da ona još uvek nije zaživela na univerzitetima u Srbiji.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Univerzitetska biblioteka je aktivni učesnik u složenom i zahtevnom procesu nastanka doktorskih disertacija. Izlaganje želi da skrene pažnju, na osnovu rada i iskustva Univerzitetske biblioteke „Svetozar Markovic“, na one faze u tom postupku u kojima je uloga biblioteke narocito znacajna i nezaobilazna. Biće istaknuto da se pred akademsku biblioteku danas, pored očekivane i tradicionalne uloge, kao što je deponovanje ili davanje na korišćenje ovakvog materijala, postavljaju mnogo veći zadaci koji zadiru u sam čin stvaranja disertacija i unapredjenja nastavnog procesa.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Kako izabrati Creative Commons licencu? Koji moduli licence se koriste za metapodatke, primarne podatke, fotografije, audio i video materijale, edukativne kurseve, knjige, naučne radove itd.?
Sa razvojem interneta promenio se način komunikacije na svim planovima, pa i u nauci. Naučnici imaju uvid u sve veće količine podataka relevantnih za njihova istraživanja, ali i mogućnost da informacije o svom radu, kao i rezultate svojih istraživanja, sami plasiraju u javnost na globalnoj mreži.
Šta istraživači mogu, a šta neizostavno treba da urade kako se informacije koje o sebi plasiraju ne bi utopile u moru drugih informacija, a njihovi rezultati pripisali drugim naučnicima istog ili sličnog imena?
Kako se uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID može olakšati identifikacija autora u citatnim bazama podataka?
Prezentacija govori i o ulozi i načinu funkcionisanja institucionalnih i tematskih repozitorijuma i društvenih mreža za naučnike.
U okviru prezentacije biće dat pregled izvora koji pružaju podatke o citiranosti kao što su Web of Science, Scopus, Google Scholar, kako bi se objasnile sličnosti i razlike među njima i njihovo mesto u evaluaciji rada istraživača. Objasniće se način izrade pregleda citiranih radova u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“, odnosno rezultati koje istraživači dobijaju kada Biblioteci upute zahtev za izradu citiranosti. Predstaviće se i baza Journal Citation Report (JCR) ili SCI liste i druge liste kategorizovanih časopisa. Jedan deo izlaganja biće posvećen drugim bibliometrijskim indikatorima, pre svega Hiršovom indeksu.
Predavanje Vesne Vuksan održano 12. juna 2014. godine u Biblioteci Instituta za naučne informacije Vojno-medicinske akademije u Beogradu
Tema otvara pitanja iz sveta bibliotekarstva koja danas, čini se, traže odgovore više nego ikad: šta nas pokreće u okruženju koje se stalno menja? Kako iskočiti „iz kutije“ i učiniti posao zabavnijim sebi i drugima? Zašto javnost i dalje misli da svi imamo preko 60 godina i nosimo punđe? Na koje sve načine možemo da budemo čvrsta spona između korisnika i znanja? Kako iskoristiti tehnološke inovacije u ostvarenju naše misije?
Biblioteke, ta nedvosmisleno kreativna mesta, odišu mogućnostima za raznovrsna ostvarenja, samo ih treba na pravi način, i uz prave ljude, prepoznati i – ne propustiti.
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL
Narodna biblioteka Srbije, 29. novembar 2016.
Radionica u okviru projekta "Revisiting Open Access Journal Policies and Practices in Serbia", koji se realizuje uz podršku međunarodnog konzorcijuma eIFL u okviru EIFL Open Access Programme: open access advocacy campaigns in eIFL partner countries to reach out to research communities.
DOI
Redakcijska dokumentacija
Metapodaci u elektronskim časopisima
Bibliometrijski podaci
Altmetric
Pišete pregledni rad i želite da u njemu objavite grafičke priloge koje ste vi ili neko drugi ranije objavili u nekom časopisu. Objavili ste naučni rad koji želite da uključite u zbornik radova ili monografiju. Za to vam je često potrebna saglasnost nosilaca autorskih prava.
Tipične procedure dobijanja saglasnosti za ponovno objavljivanje takvih sadržaja.
Kako funkcioniše servis RightsLink?
Kako treba napisati molbu u slučajevima kada se zahtev ne može poslati preko servisa RightsLink?
Šta su Creative Commons licence?
Koncept Otvorene nauke (Open Science), nove paradigme obrazovanja, kao i najposećenije platforme za masovne onlajn kurseve – Coursera i EdH, Udacity
Sadržaj predavanja:
Nova paradigma obrazovanja – otvorena nauka, nov koncept obrazovanja i doživotno učenje
Predstavljanje najposećenijih platformi Coursera, EdH, Udacity
Masovni otvoreni onlajn kursevi prestižnih svetskih univerziteta Društvene mreže i učenje
Predavanje održano 9. marta 2016. godine u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Sadržaj institucionalnih repozitorijuma ne mora se ograničavati na naučnu produkciju (teze, naučni radovi, primarni podaci) istraživača. Takozvani „sekundarni materijali“ koji nastaju tokom istraživačkog procesa ili procesa pripreme doktorske disertacije (prezentacije, radni materijali, tehnička uputstva itd.) dragoceni su za mlade istraživače ili studente koji tek usvajaju tehnike naučnog rada. U repozitorijume se mogu deponovati i skripta i edukativnim materijali koje zaposleni na univerzitetu pripremaju za svoje studente. Cilj prezentacije je da skrene pažnju na mogućnosti i prednosti ove prakse, imajući u vidu da ona još uvek nije zaživela na univerzitetima u Srbiji.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Univerzitetska biblioteka je aktivni učesnik u složenom i zahtevnom procesu nastanka doktorskih disertacija. Izlaganje želi da skrene pažnju, na osnovu rada i iskustva Univerzitetske biblioteke „Svetozar Markovic“, na one faze u tom postupku u kojima je uloga biblioteke narocito znacajna i nezaobilazna. Biće istaknuto da se pred akademsku biblioteku danas, pored očekivane i tradicionalne uloge, kao što je deponovanje ili davanje na korišćenje ovakvog materijala, postavljaju mnogo veći zadaci koji zadiru u sam čin stvaranja disertacija i unapredjenja nastavnog procesa.
Predavanje održano 7. marta 2016. godine u Univezitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, povodom obeležavanja Nedelje otvorenog obrazovanja 2016.
Kako izabrati Creative Commons licencu? Koji moduli licence se koriste za metapodatke, primarne podatke, fotografije, audio i video materijale, edukativne kurseve, knjige, naučne radove itd.?
Sa razvojem interneta promenio se način komunikacije na svim planovima, pa i u nauci. Naučnici imaju uvid u sve veće količine podataka relevantnih za njihova istraživanja, ali i mogućnost da informacije o svom radu, kao i rezultate svojih istraživanja, sami plasiraju u javnost na globalnoj mreži.
Šta istraživači mogu, a šta neizostavno treba da urade kako se informacije koje o sebi plasiraju ne bi utopile u moru drugih informacija, a njihovi rezultati pripisali drugim naučnicima istog ili sličnog imena?
Kako se uz pomoć servisa kao što su ResearcherID i ORCID može olakšati identifikacija autora u citatnim bazama podataka?
Prezentacija govori i o ulozi i načinu funkcionisanja institucionalnih i tematskih repozitorijuma i društvenih mreža za naučnike.
U okviru prezentacije biće dat pregled izvora koji pružaju podatke o citiranosti kao što su Web of Science, Scopus, Google Scholar, kako bi se objasnile sličnosti i razlike među njima i njihovo mesto u evaluaciji rada istraživača. Objasniće se način izrade pregleda citiranih radova u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“, odnosno rezultati koje istraživači dobijaju kada Biblioteci upute zahtev za izradu citiranosti. Predstaviće se i baza Journal Citation Report (JCR) ili SCI liste i druge liste kategorizovanih časopisa. Jedan deo izlaganja biće posvećen drugim bibliometrijskim indikatorima, pre svega Hiršovom indeksu.
Predavanje Vesne Vuksan održano 12. juna 2014. godine u Biblioteci Instituta za naučne informacije Vojno-medicinske akademije u Beogradu
Tema otvara pitanja iz sveta bibliotekarstva koja danas, čini se, traže odgovore više nego ikad: šta nas pokreće u okruženju koje se stalno menja? Kako iskočiti „iz kutije“ i učiniti posao zabavnijim sebi i drugima? Zašto javnost i dalje misli da svi imamo preko 60 godina i nosimo punđe? Na koje sve načine možemo da budemo čvrsta spona između korisnika i znanja? Kako iskoristiti tehnološke inovacije u ostvarenju naše misije?
Biblioteke, ta nedvosmisleno kreativna mesta, odišu mogućnostima za raznovrsna ostvarenja, samo ih treba na pravi način, i uz prave ljude, prepoznati i – ne propustiti.
More from Sekcija bibliotekara i knjznicara ZIS (16)