USAID Projekat odrzivog lokalnog razvoja i CEVES sproveli su tokom 2014. godine istrazivanje konkurentnosti privatnog sektora u Srbiji. Preuzmite celo istrazivanje na: http://lokalnirazvoj.rs/sr/centar-znanja/unapre%C4%91enje-poslovanja-i-poslovne-klime
U Februaru 2015. USAID Projekat odrzivog lokalnog razvoja predstavio je partnerskim lokalnim samoupravama objedinjenu proceduru za izdavanje gradjevinskih dozvola, u skladu sa novim Zakonom o planiranju i izgradnji
The document discusses trends in target sectors for investment in Serbia. It finds that manufacturing, business support services, and logistics make up the majority of new jobs in Europe. The leading sectors for investment are automotive, machinery, electronics, software, plastics, food, chemicals, electrical equipment, and pharmaceuticals. Future investment is expected to focus on research and development, ICT, energy, pharmaceuticals, and clean technologies. Specific sectors with growth potential in Serbia include automotive, ICT, food, textile, energy, and life sciences. Manufacturing in Serbia provides access to other European markets.
This document discusses several sources of market intelligence and databases for targeting companies for foreign direct investment. It summarizes the strengths and weaknesses of databases including fDi Markets, Corporate Affiliations, Business Monitor International, Kompass, EIU World Investment Service, Datamonitor, Dun & Bradstreet, and Investment Map. These databases provide information on companies, industries, countries, foreign investment projects and trends, but vary in terms of coverage, focus, data quality and level of detail.
1. TURISTIČKA DESTINACIJA –
POJAM I KONCEPT
USAID Projekat održivog lokalnog razvoja
Beograd, jul, 2012.
2. Pojam turističke destinacije
• Geografski / fizički prostor u kome turisti provedu najmanje jedan
dan (UNWTO)
• Turistička destinacija jeste odredište turističkog putovanja koje
svojom opremljenošću omogućava prihvat i boravak turista ( Zakon o
turizmu RS)
• Turistički prostor jeste jedinstvena i nedeljiva geografska i
funkcionalna celina prirodnih i stvorenih resursa i vrednosti od
značaja za turizam ( Zakon o turizmu RS)
Turistička destinacija je sistem koji sadrži raznovrsne elemente
( turističke proizvode, dodatne usluge, atrakcije i turističke resurse )
• Može postojati na različitim nivoima: nacionalni ( Španija), regionalni
( Mallorca i sl) ; lokalni ( grad, selo, atrakcija – Disneyland)
3. Uslovi koji određuju turističku destinaciju
• turistička destinacija nema (ne mora) čvrste
administrativne granice, ona može predstavljati bilo
koje odredište od polaska do povratka turista u mesto
stalnog boravka
• Granica destinacije utvrdjena je menadžmentom
• na tržištu turističke destinacije određene su
određenim uslovima:
– Prirodnim / geografskim,
– Kulturnim,
– Atrakcijskim i sl.
4. Atraktivnosti turističke destinacije
• elementi atraktivnosti destinacije:
– klima i prirodne lepote,
– Istorijska i kulturna baština,
– Infrastruktura /dostupnost,
– Ljudski resursi / odnos prema turistima,
– Sportski, zabavni, edukativni i dr sadržaji,
– Cene
• svi elementi atraktivnosti nemaju kod svih destinacija isto
značenje
• najvažniji elementi pri ispitivanju atraktivnosti različitih
destinacija u Srbiji jesu: prirodne lepote, gastronomija, provod i
cene(?)
5. Obeležja turističke destinacije
• javni karakter ponude bazira se na dobrima koja služe
svima u destinaciji ( prirodni, istorijski, kulturni i drugi
turistički resursi)
• različiti nosioci turističke ponude imaju brojne
zajedničke ciljeve koje mogu bolje ostvariti zajedničkim
delovanjem, nego svaki posebno
• istovremeno, oni mogu biti i međusobni konkurenti
(npr. više hotela u destinaciji) pa je potrebna koordinacija
u okviru promotivnih aktivnosti, informacija, zaštite
resursa destinacije i sl.
6. Upravljanje turističkom destinacijom
• upravljanje turističkom destinacijom je dugoročan
proces koji bi trebao osigurati visok kvalitet života
stanovništva i očuvanje prirodnog okruženja i kulturnog
identiteta čitave turističke destinacije
• takav dugoročni cilj sadrži nekoliko komponenti:
– optimalan ekonomski razvoj destinacije / visok nivo
životnog standarda stanovništva,
– Ekološka održivost,
– očuvanje kulturne baštine i njeno stavljanje u funkciju
ekonomskog i opšteg razvoja
• upravljanje turističkom destinacijom na lokalnom nivou
pripada destinacijskom menadžmentu
7. Pojam destinacijskog menadžmenta
• Poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad različitih
poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog
proizvoda u cilju ostvarenja njegovog optimalnog kvaliteta,
konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih rezultata na
turističkom tržištu (Bartoluci, 2008)
• destinacija predstavlja tzv. “virtualno preduzeće” koje čini
mreža nezavisnih preduzeća s određenim zajedničkim resursima i
ciljevima poslovanja pa je potreban zajednički menadžment koji
treba upravljati zajedničkim resursima i ciljevima
• destinacijski menadžment može, ali i ne mora delovati kao
poseban menadžment na nivou destinacije, nego njegovu
strukturu čine menadžeri svih poslovnih subjekata kao nositelja
turističke ponude destinacije (menadžeri poduzeća, javnih službi,
turističke zajednice i dr.)
8. Prednosti turističke destinacije
• prednosti koje pruža destinacija su:
– Bolje korišćenje turističkog prostora,
– potpunija valorizacija turističkih resursa,
– kompleksnija, atraktivnija i kvalitetnija turistička
ponuda,
– šire mogućnosti za stvaranje turističkog identiteta na
turističkom tržištu,
– bolja promocija i distribucija na turističkom tržištu,
– kvalitetniji i sadržajniji odmor turista u destinaciji i dr.
9. OBLICI UPRAVLJANJA TURISTIČKOM DESTINACIJOM
• Deo javne uprave (opštinske / regionalne)
• Partnerstvo javnih vlasti više opština / gradova,
servisirano od samih partnera
• Partnerstvo javnih vlasti više opština / gradova,
servisirano od strane zajedničkog tela
• Lokalna(e) uprava(e) kroz outsourcing privatne
kompanije
• JPP ( DMO)
• Asocijacija privatnog sektora
10. UPRAVLJAČ TURISTIČKOG PROSTORA
• Upravljač turističkog prostora može biti postojeća javna
služba ili privredno društvo koje je osnovano za obavljanje
delatnosti u oblasti turizma, i to od strane javnog preduzeća,
odnosno Republike Srbije, autonomne pokrajine, opštine,
grada ili grada Beograda i u kome je kapital tog osnivača
većinski.
• Upravljanje turističkim prostorom može se aktom poveriti
drugom pravnom licu, koje se određuje po sprovedenom
postupku javnog oglašavanja ili prikupljanjem ponuda.
Član 14.Zakona o turizmu RS
12. Funkcija planiranja u turističkoj destinaciji
• Turistička politika i razvoj destinacije odvijaju se na
nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou
• Lokalne destinacije ne odnose se nužno na lokalne
administrativne granice
• Turističko planiranje i politika zahtevaju razumevanje
različitih interesa i uticaja koji oblikuju destinacijski razvoj i
čine ga jedinstvenim
Ne postoje dva jednaka pristupa destinacijskom planiranju i
politici
13. Integralno planiranje
• integralno planiranje – svesna i kontinuirana planska
aktivnost različitih aktera u cilju predviđanja, oblikovanja i
usmeravanja razvoja na određenom prostoru
• integralni pristup oblikuje razvoj u granicama
raspoloživih prirodnih potencijala, a objedinjuje
ekonomske, socijalne, prostorne, ekološke i
infrastrukturne aspekte
• integralno planiranje srovodi se kao strateško i
operativno planiranje
14. Integralno planiranje u destinaciji
• strateško planiranje određuje ciljeve i smernice za sve
operativne aktivnosti u okviru turističke destinacije
• strateško planiranje sadrži viziju, misiju, ciljeve i
strategiju razvoja destinacije. Period 5-10 godina
• operativno planiranje predstavlja analitički koncept
strateških planova s detaljnom razradom, vrstama
programa, nosiocima aktivnosti i sl
15. Funkcija organizovanja u turističkoj destinaciji
• Sistem povezivanja, koordiniranja i upravljanja različitim
elementima turističke ponude u cilju optimalnog ostvarivanja
planirane strategije razvoja turizma destinacije
• organizacija je nužna u svakom segmentu turističke ponude
• organizacijska kultura na nivou poslovne organizacije, kao i u
okvirima destinacijskog menadžmenta, oslikava odgovornost za
donošenje određenih odluka, pouzdanost, radnu etiku i efikasnost u
izvršavanju odluka
16. Funkcija kontrole u turističkoj destinaciji
• zbog specifičnosti turizma u kojem učestvuje više nosioca turističke
ponude iz različitih delatnosti, funkcija kontrole je nužna, posebno
“unutar turističke destinacije koja nastoji predstaviti jedinstven
proizvod”
• u centru pažnje su potrošači-turisti koji očekuju od svih
segmenata turističke ponude optimalno ispunjenje njihovih
očekivanja
• da bi se to ostvarilo, svaki nosilac ponude treba osigurati
standarde i najbolji kvalitet svog segmenta ponude
• glavni cilj je postizanje najvišeg kvaliteta proizvoda i usluga, a
menadžment na svim nivoima destinacije upravlja i kontroliše kvalitet
svih segmenata turističke ponude
• takav menadžment može se nazvati menadžment totalnog
kvaliteta
17. Elementi za ocenu kvaliteta turističke ponude
– vrsta i kvalitet ugostiteljskih, smeštajnih i drugih sadržaja,
– kvaliteta okoline (vazduh, voda, plaže, mesta, infrastrukture i
sl.)
– kvaliteta saobraćaja (putevi i ulice, povezanost, parkirališta),
– kvaliteta sigurnosti u svim područjima,
– kvaliteta rekreacijskih, kulturnih, zabavnih,zdravstvenih i
drugih sadržaja,
– kvaliteta gostoljubivosti na svim nivoima,
– kvaliteta informisanja,
– kvaliteta odnosa “vrednost za novac”,
– ostala područja kvalitete.
19. Životni ciklus destinacije
• u marketinškom smislu turističku destinaciju
tretiramo kao turistički proizvod sa svim elementima
marketing-miksa
• životni ciklus destinacije – fleksibilan model
životnog ciklusa destinacije koji označava različite
faze u razvoju destinacije kao i promene koje se u
njoj događaju tokom njenog prelaska iz jedne faze u
drugu (pojava – rast – razvoj – pad)
20. • turistička destinacija kao turistički proizvod se razvija i
može funkcionisati sve dok se poštuju sva načela
održivosti
• za održivost destinacije važna je i njena
konkurentnost na turističkom tržištu koja joj osigurava
određenu tražnju i ostvarenje ekonomskih rezultata
• za životni ciklus destinacije stalno treba raditi na
poboljšanju elementa konkurentnosti i uvažavati sva
načela i kriterijume održivog razvoja