Mjerenja u nastavi
matematike nižih razreda
Što znači mjeriti veličine?
• Mjerenje kao ljudska aktivnost proizašla je iz
potrebe za preciznom i kvantitativnom
usporedbom veličina. Kroz povijest, svakodnevni
život, a posebno oni aspekti vezani za trgovinu i
razmjenu, polučili su potrebu za standardiziranjem
mjera i preciznim definiranjem veličina.
• Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s
mjernom jedinicom te veličine
• Preciznost mjerenja ovisi o brojčanoj skali mjernog
instrumenta
MJERENJE
• Među veličine koje mjerimo spadaju: duljina,
vrijeme, masa, temperatura, tlak, električna
stanja, …
• Svaku veličinu izražavamo u njenim osnovnim
jedinicama za mjerenje u usporedbi sa
standardom. MJERNA JEDINICA je jedinstveno
ime koje pripisujemo mjerama te veličine – npr.
metar (m) za dužinu.
• Osnovni standardi moraju biti i dostupni i
nepromjenjivi.
Metrički ili SI sustav
• SI sustav ima 7 osnovnih fizičkih veličina i njima
pripadajućih 7 mjernih jedinica.
• Osnovne mjerne jedinice uvijek se mogu reproducirati
bez korištenja etalona
• Postoji jednostavna veza izražena racionalnim
brojevima, između mjernih jedinica istog tipa. ( npr.
centimetar, milimetar, …)
• Izvedene mjerne jedinice definiraju se pomoću
osnovnim mjernih jedinica (npr. površina, obujam, …)
• Neke mjerne jedinice iznimno su dopuštene za
upotrebu, ovisno o području djelovanja, tradiciji,
rasprostranjenosti upotrebe i veze s jedinicama
metričkog sustava – litra, celzijev stupanj
Fizikalne veličine
osnovne izvedene
SI sustav mjernih jedinica
7 osnovnih mjernih
jedinica:
Fizikalna
veličina
Oznaka
fizikalne
veličine
Mjerna
jedinica
Oznaka
mjerne
jedinice
duljina d (l,s) metar m
vrijeme t sekunda s
masa m kilogram kg
temperatura T kelvin K
jakost struje I amper A
jakost
svjetlosti
IA kandela cd
Količina tvari n mol mol
Predmetci mjernih jedinica:
exa E 1018 deci d 10-1
peta P 1015 centi c 10-2
Tera T 1012 mili m 10-3
giga G 109 mikro  10-6
mega M 106 nano n 10-9
kilo k 103 piko p 10-12
hekto h 102 femto f 10-15
deka da 10 ato a 10-18
Što znači mjeriti veličine?
• Mjeriti znači kvantitativno odrediti koliko je
puta neka mjerena veličina veća (op. manja)
od veličine koju smo izabrali za mjernu
jedinicu .
Proces mjerenja možemo podijeliti u
tri etape:
• Odabir objekta i veličine koju želimo mjeriti
(npr. Stol-duljina, učionica-obujam, torba-
masa, voda-temperatura …).
• Odabrati odgovarajuću mjernu jedinicu kojom
ćemo veličinu mjeriti (metar, metar kubični,
kilogram, celzijev stupanj...).
• Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s
mjernom jedinicom. Za ovaj korak često se
služimo mjernim instrumentom.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
• Mjerenje se bazira na usporedbi etalona
mjerne jedinice s fizičkom veličinom, a time se
i sami metodički postupak mjerenja bazira na
uspoređivanju, a prvi korak na putu ka
kvalitativnom uspoređivanju je procjenjivanje
odnosa
• Usporedba dvije veličine može biti direktna ili
indirektna.
• Tranzitivnost kod mjerenja podrazumijeva da će
dijete zaključiti ako je veličina objekta A veća od
veličine objekta B, a veličina objekta B veća od
istovrsne veličine objekta C, tada će i veličina
objekta A biti veća od veličine objekta C.
• Razvijanje procjene važna je komponenta
matematičke pismenosti i važno jerazvijati je kod
djece, ne samo u okviru mjerenja već i općenito
kod svih matematičkih pojmova i koncepata.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
• Osim razvijanja procjene važno je omogućiti
djetetu stjecanje fizičkog i praktičnog iskustva
u mjerenju.
• Konzervacija (Piaget) nemogućnost male
djece da promjenom oblika tijela i skupine
objekata razumiju da nije došlo do promjene u
vrijednosti pojedine veličine objekta ili skupine
objekata.
Tri osnovna principa: procjena i usporedba,
tranzitivnosta i konzervacija.
Konzervacija
Mjerenje duljine
• Duljina je fizička veličina jednodimenzionalnih
tvorevina – crta
• Duljinu određujemo dužini, zakrivljenoj crti
kao što je kružnica, ali i bilo kojoj konačnoj
zakrivljenoj crti, kao što je duljina nekog puta
ili ceste, konopa, staze itd.
Duljina
• Osnovna mjerna jedinica joj je metar
• Mjerni instrumenti za mjerenje duljine –
mjerna vrpca, ravnalo, pomična mjerka,
mikrometarski vijak, GPS , …
Metar
• 1. puta definiran 1792.
– 10 milijunti dio udaljenosti od sjevernog pola
do ekvadora
• Kasnije načinjena šipka od platine i iridija –
prametar, koja se čuva u Uredu za mjere i
utege kraj Parisa
• Danas : udaljenost koju prođe svjetlost u
vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458
sekundi
Volumen -obujam
• Dio prostora koji zauzima neko tijelo
• Osnovna mjerna jedinica – 1 m3
• Dozvoljena za uporabu – 1 l (litra)
• 1 l = 1dm3
Čime mjerimo volumen ?
• Tijelima geometrijskih oblika volumen
određujemo pomoću neke formule
• Tekućinama i netopivim čvrstim tijelima
volumen određujemo pomoću menzure
Vrijeme
• Dva aspekta vremena :
– Vremenski interval (koliko je trajalo?)
– Vrijeme (kada se dogodilo?)
• Osnovna mjerna jedinica – 1 sekunda
• Mjerni instrument – sat (ura)
• Sekunda - vrijeme za koje atom cezija – 133
emitira 9 192 631 770 oscilacija svjetlosti

346913768-Mjerenja-ppt.ppt

  • 1.
  • 2.
    Što znači mjeritiveličine? • Mjerenje kao ljudska aktivnost proizašla je iz potrebe za preciznom i kvantitativnom usporedbom veličina. Kroz povijest, svakodnevni život, a posebno oni aspekti vezani za trgovinu i razmjenu, polučili su potrebu za standardiziranjem mjera i preciznim definiranjem veličina. • Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s mjernom jedinicom te veličine • Preciznost mjerenja ovisi o brojčanoj skali mjernog instrumenta
  • 4.
    MJERENJE • Među veličinekoje mjerimo spadaju: duljina, vrijeme, masa, temperatura, tlak, električna stanja, … • Svaku veličinu izražavamo u njenim osnovnim jedinicama za mjerenje u usporedbi sa standardom. MJERNA JEDINICA je jedinstveno ime koje pripisujemo mjerama te veličine – npr. metar (m) za dužinu. • Osnovni standardi moraju biti i dostupni i nepromjenjivi.
  • 5.
    Metrički ili SIsustav • SI sustav ima 7 osnovnih fizičkih veličina i njima pripadajućih 7 mjernih jedinica. • Osnovne mjerne jedinice uvijek se mogu reproducirati bez korištenja etalona • Postoji jednostavna veza izražena racionalnim brojevima, između mjernih jedinica istog tipa. ( npr. centimetar, milimetar, …) • Izvedene mjerne jedinice definiraju se pomoću osnovnim mjernih jedinica (npr. površina, obujam, …) • Neke mjerne jedinice iznimno su dopuštene za upotrebu, ovisno o području djelovanja, tradiciji, rasprostranjenosti upotrebe i veze s jedinicama metričkog sustava – litra, celzijev stupanj
  • 6.
  • 7.
    7 osnovnih mjernih jedinica: Fizikalna veličina Oznaka fizikalne veličine Mjerna jedinica Oznaka mjerne jedinice duljinad (l,s) metar m vrijeme t sekunda s masa m kilogram kg temperatura T kelvin K jakost struje I amper A jakost svjetlosti IA kandela cd Količina tvari n mol mol
  • 8.
    Predmetci mjernih jedinica: exaE 1018 deci d 10-1 peta P 1015 centi c 10-2 Tera T 1012 mili m 10-3 giga G 109 mikro  10-6 mega M 106 nano n 10-9 kilo k 103 piko p 10-12 hekto h 102 femto f 10-15 deka da 10 ato a 10-18
  • 9.
    Što znači mjeritiveličine? • Mjeriti znači kvantitativno odrediti koliko je puta neka mjerena veličina veća (op. manja) od veličine koju smo izabrali za mjernu jedinicu .
  • 10.
    Proces mjerenja možemopodijeliti u tri etape: • Odabir objekta i veličine koju želimo mjeriti (npr. Stol-duljina, učionica-obujam, torba- masa, voda-temperatura …). • Odabrati odgovarajuću mjernu jedinicu kojom ćemo veličinu mjeriti (metar, metar kubični, kilogram, celzijev stupanj...). • Kvantitativno usporediti mjerenu veličinu s mjernom jedinicom. Za ovaj korak često se služimo mjernim instrumentom.
  • 11.
    Tri osnovna principa:procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija. • Mjerenje se bazira na usporedbi etalona mjerne jedinice s fizičkom veličinom, a time se i sami metodički postupak mjerenja bazira na uspoređivanju, a prvi korak na putu ka kvalitativnom uspoređivanju je procjenjivanje odnosa • Usporedba dvije veličine može biti direktna ili indirektna.
  • 12.
    • Tranzitivnost kodmjerenja podrazumijeva da će dijete zaključiti ako je veličina objekta A veća od veličine objekta B, a veličina objekta B veća od istovrsne veličine objekta C, tada će i veličina objekta A biti veća od veličine objekta C. • Razvijanje procjene važna je komponenta matematičke pismenosti i važno jerazvijati je kod djece, ne samo u okviru mjerenja već i općenito kod svih matematičkih pojmova i koncepata. Tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija.
  • 13.
    • Osim razvijanjaprocjene važno je omogućiti djetetu stjecanje fizičkog i praktičnog iskustva u mjerenju. • Konzervacija (Piaget) nemogućnost male djece da promjenom oblika tijela i skupine objekata razumiju da nije došlo do promjene u vrijednosti pojedine veličine objekta ili skupine objekata. Tri osnovna principa: procjena i usporedba, tranzitivnosta i konzervacija.
  • 14.
  • 15.
    Mjerenje duljine • Duljinaje fizička veličina jednodimenzionalnih tvorevina – crta • Duljinu određujemo dužini, zakrivljenoj crti kao što je kružnica, ali i bilo kojoj konačnoj zakrivljenoj crti, kao što je duljina nekog puta ili ceste, konopa, staze itd.
  • 16.
    Duljina • Osnovna mjernajedinica joj je metar • Mjerni instrumenti za mjerenje duljine – mjerna vrpca, ravnalo, pomična mjerka, mikrometarski vijak, GPS , …
  • 17.
    Metar • 1. putadefiniran 1792. – 10 milijunti dio udaljenosti od sjevernog pola do ekvadora • Kasnije načinjena šipka od platine i iridija – prametar, koja se čuva u Uredu za mjere i utege kraj Parisa • Danas : udaljenost koju prođe svjetlost u vakuumu za vrijeme od 1/299 792 458 sekundi
  • 18.
    Volumen -obujam • Dioprostora koji zauzima neko tijelo • Osnovna mjerna jedinica – 1 m3 • Dozvoljena za uporabu – 1 l (litra) • 1 l = 1dm3
  • 19.
    Čime mjerimo volumen? • Tijelima geometrijskih oblika volumen određujemo pomoću neke formule • Tekućinama i netopivim čvrstim tijelima volumen određujemo pomoću menzure
  • 21.
    Vrijeme • Dva aspektavremena : – Vremenski interval (koliko je trajalo?) – Vrijeme (kada se dogodilo?) • Osnovna mjerna jedinica – 1 sekunda • Mjerni instrument – sat (ura) • Sekunda - vrijeme za koje atom cezija – 133 emitira 9 192 631 770 oscilacija svjetlosti