TEHNIKE PRIMENJENE
POZITIVNE PSIHOLOGIJE
Aleksandar Pejčić, lajf kouč i
praktičar kursa ’’Science of
happiness’’
• pozitivna psihologija je grana naučne
psihologije
• od 2006. se proučava na Harvardu
• rezultati njenih istraživanja su srž life
coachinga
• Positive emotion
• Engagement
• Positive Relationship
• Meaning
• Accomplishment
• etimologija
• klasična filozofija
• Ciceron: Srećan čovek biti srećan i na spravi za
mučenje
Kako biti dugoročno srećan?
- Racionalni optimizam (Seligman)
- Dobri međuljudski odnosi i poverenje
- Saosećajnost i altruizam
- Zahvalnost
- Sposobnost opraštanja
- Flow (Čiksentmihalji)
- Sreća je uvek „sada i ovde“ (mindfulness) (Kabat-Zin)
- Prihvatanje sebe, drugih i sveta
- Unutrašnji mir
• Martin Seligman – naučena bespomoćnost
(depresivnost) i naučeni optimizam
• pesimistični smo kada verujemo da će se loši
događaji stalno događati, da će se širiti na ceo
naš život (preterane generalizacije) i da su
izvan naše kontrole
• optimisti veruju da su uzroci loših događaja
privremeni, da su specifični i da možemo da
uradimo nešto povodom njih
Kako radimo na sreći?
• stav PP: rad i zasluge
• viđenje sreće: konzumerizam, društvene
mreže, pritisak...
Tehnike PPP
• baziraju se na dva osnova:
1)neuroplastičnosti i
2)lekovitoj funkciji pisanja
Neuroplastičnost
• promenljiva priroda mozga koja je konstantna,
nastavljajuća
• ključna je kontrolisana upotreba pažnje
Možemo koristiti um da promenimo mozak
da promenimo um nabolje.
• Tri dobre stvari
Tipovi vezanosti
• Sigurna afektivna vezanost
• Tri tipa nesigurne vezanosti
1.Izbegavajuća
2.Anksiozna
3.Dezorganizovana (ovaj tip je poslednji uveden
i o njemu ima najmanje istraživanja)
Sigurna vezanost
• majka je umela da odgovori na dečje potrebe.
Topla i empatična, potpomagala je kod deteta
stišavanje burnih emocija, razumevanje
emocija, omogućavanje mirenja oprečnih
emocija i stvaranje psihičke stabilnosti
Uz ovakvu majku, dete:
• veruje u ljude
• vole da se povezuje
• ima dobre međuljudske odnose i brakove
• nije sklono idealizaciji i obezvređivanju, već
racionalnom optimizmu, zasnovanom na
poverenju i na nezavisnosti od drugih
• najviše profitira od socijalne podrške
Nesigurna vezanost
• majka nije bila dovoljno saosećajna ili
dovoljno prisutna (u psihološkom ili fizičkom
smislu), nije uspela da pomogne detetu da
obradi svoje rane strahove i da osmisli svoja
osećanja. Nije bila pouzdana i dete nije moglo
da se osloni na nju.
Anksiozna privrženost
• teže preteranom stapanju
• često se kače za druge i naporni su im
• želeli bi veću bliskost nego njihovi partneri
• misle da su oni loši, a drugi dobri
Izbegavajuća privrženost
• teže slobodi i nepovezivanju
• drugi bi uglavnom želeli veću bliskost nego oni
• teško se otvaraju i nepoverljivi su
• misli da su drugi loši, a za sebe reaktivno
veruju da su dobri
Dezorganizovana privrežnost
• imaju oscilacije u emocijama
• osećaju se isprazno i traže bilo kakav način da
nađu predvidivost u svetu
• najteži oblik nesigurne vezanosti – česta
zloupotreba droga, kocke i drugih vidova
samoreguacije
• misle da su sami loši, kao i drugi i svet
Vežba za građenje
društvenih odnosa
• Aktivno slušanje i parafraziranje.
Vežbanje empatije
• svako neka napiše na svom papiru ‘’ Problem koji
pokušavam da rešim je…’’, i da završi rečenicu.
• ne treba potpisivati kartice.
• mešanje kartica
• svako čita dobijeno – kao da je to lični problem
• kaže kako se oseća povodom problema. Objašnjava
grupi načine na koje problem može da se reši. Ostali
ističu da li imaju iskustva u rešavanju takvih
problema i daju svoje predloge.
Opraštanje
• osobe koje preterano lako i brzo opraštaju
(anksiozna majka i potčinjena deca)
• osobe nesposobne da oproste (odvajanje od
majke nastupilo kada dete za to nije bilo
spremno, osećaj odbačenosti – agresivna,
ljuta deca)
• narušene mogućnosti vere da će ubuduće
moći da stvara dobre odnose i mogućnost
tugovanja
Vežba „Korektivno
emocionalno iskustvo“
• Neka epizoda na koju se vraćate – vezana za
ožalošćenost, bes, povređenost, tugu,
ljubomoru... s idejama („da sam samo uradila
ili rekla to i to, znala više...“)
• Napismeno opišite događaj u formi kratke
priče – U SADAŠNJEM VREMENU I IZ VAŠEG
UGLA.
• Sada ponovo opišite istu priču onako kako
biste voleli da se dogodila.
• Suprotstavite se svom progonitelju ili se
osvetite svom mučitelju, ili volite osobu koju
ste zapostavili – kako god želite.
• Stvorite novi dijalog.
• Pribeležite svoja osećanja.
• Izmislite svoje razrešenje i kraj.
Vežba „ Pismo oproštaja“
• Pismo pišite kada možete imati potpuni mir,
bez smetnji sa strane. Najefektnije bi bilo da
ga napišete iz jednog puta.
• služi da procesuirate svoja osećanja, stoga
nemojte sebe osuđivati, pravdati, uzdržavati
se ili preterano obraćati pažnju na stil.
Pozitivna psihologija –
prevencija
• zašto ljudi nisu zahvalni?
• fokus na razloge zahvalnosti blokira misli koje
nisu u skladu sa zahvalnošću
• trampa emocijama
• kod fokusiranih na pozitivnu nadgradnju,
negativno sećanje postaje manje napadno i
stvara znatno manje emotivne nestabilnosti –
lakše zatvaraju loša životna poglavlja
Pismo zahvalnosti
• Prisetite se nekoga ko je učinio nešto za vas na
čemu ste mu veoma zahvalni, ali mu to nikada
niste pokazali.
• Pišite obraćajući se direktno toj osobi.
• Precizno opišite šta je osoba uradila, zbog
čega ste joj zahvalni i kako je ta uticalo na vas.
• Ukoliko je moguće organizujte susret sa
osobom na kojem ćete joj pročitati pismo ili
joj ga dati da ga pročita pred vama.
Kraj

Tehnike Primenjene pozitivne psihologije - Applied Positive Psychology

  • 1.
    TEHNIKE PRIMENJENE POZITIVNE PSIHOLOGIJE AleksandarPejčić, lajf kouč i praktičar kursa ’’Science of happiness’’
  • 2.
    • pozitivna psihologijaje grana naučne psihologije • od 2006. se proučava na Harvardu • rezultati njenih istraživanja su srž life coachinga
  • 3.
    • Positive emotion •Engagement • Positive Relationship • Meaning • Accomplishment
  • 4.
    • etimologija • klasičnafilozofija • Ciceron: Srećan čovek biti srećan i na spravi za mučenje
  • 5.
    Kako biti dugoročnosrećan? - Racionalni optimizam (Seligman) - Dobri međuljudski odnosi i poverenje - Saosećajnost i altruizam - Zahvalnost - Sposobnost opraštanja - Flow (Čiksentmihalji) - Sreća je uvek „sada i ovde“ (mindfulness) (Kabat-Zin) - Prihvatanje sebe, drugih i sveta - Unutrašnji mir
  • 6.
    • Martin Seligman– naučena bespomoćnost (depresivnost) i naučeni optimizam • pesimistični smo kada verujemo da će se loši događaji stalno događati, da će se širiti na ceo naš život (preterane generalizacije) i da su izvan naše kontrole
  • 7.
    • optimisti verujuda su uzroci loših događaja privremeni, da su specifični i da možemo da uradimo nešto povodom njih
  • 8.
    Kako radimo nasreći? • stav PP: rad i zasluge • viđenje sreće: konzumerizam, društvene mreže, pritisak...
  • 9.
    Tehnike PPP • bazirajuse na dva osnova: 1)neuroplastičnosti i 2)lekovitoj funkciji pisanja
  • 10.
    Neuroplastičnost • promenljiva prirodamozga koja je konstantna, nastavljajuća • ključna je kontrolisana upotreba pažnje Možemo koristiti um da promenimo mozak da promenimo um nabolje.
  • 11.
  • 12.
    Tipovi vezanosti • Sigurnaafektivna vezanost • Tri tipa nesigurne vezanosti 1.Izbegavajuća 2.Anksiozna 3.Dezorganizovana (ovaj tip je poslednji uveden i o njemu ima najmanje istraživanja)
  • 13.
    Sigurna vezanost • majkaje umela da odgovori na dečje potrebe. Topla i empatična, potpomagala je kod deteta stišavanje burnih emocija, razumevanje emocija, omogućavanje mirenja oprečnih emocija i stvaranje psihičke stabilnosti
  • 14.
    Uz ovakvu majku,dete: • veruje u ljude • vole da se povezuje • ima dobre međuljudske odnose i brakove • nije sklono idealizaciji i obezvređivanju, već racionalnom optimizmu, zasnovanom na poverenju i na nezavisnosti od drugih • najviše profitira od socijalne podrške
  • 15.
    Nesigurna vezanost • majkanije bila dovoljno saosećajna ili dovoljno prisutna (u psihološkom ili fizičkom smislu), nije uspela da pomogne detetu da obradi svoje rane strahove i da osmisli svoja osećanja. Nije bila pouzdana i dete nije moglo da se osloni na nju.
  • 16.
    Anksiozna privrženost • težepreteranom stapanju • često se kače za druge i naporni su im • želeli bi veću bliskost nego njihovi partneri • misle da su oni loši, a drugi dobri
  • 17.
    Izbegavajuća privrženost • težeslobodi i nepovezivanju • drugi bi uglavnom želeli veću bliskost nego oni • teško se otvaraju i nepoverljivi su • misli da su drugi loši, a za sebe reaktivno veruju da su dobri
  • 18.
    Dezorganizovana privrežnost • imajuoscilacije u emocijama • osećaju se isprazno i traže bilo kakav način da nađu predvidivost u svetu • najteži oblik nesigurne vezanosti – česta zloupotreba droga, kocke i drugih vidova samoreguacije • misle da su sami loši, kao i drugi i svet
  • 19.
    Vežba za građenje društvenihodnosa • Aktivno slušanje i parafraziranje.
  • 20.
    Vežbanje empatije • svakoneka napiše na svom papiru ‘’ Problem koji pokušavam da rešim je…’’, i da završi rečenicu. • ne treba potpisivati kartice. • mešanje kartica • svako čita dobijeno – kao da je to lični problem • kaže kako se oseća povodom problema. Objašnjava grupi načine na koje problem može da se reši. Ostali ističu da li imaju iskustva u rešavanju takvih problema i daju svoje predloge.
  • 21.
    Opraštanje • osobe kojepreterano lako i brzo opraštaju (anksiozna majka i potčinjena deca) • osobe nesposobne da oproste (odvajanje od majke nastupilo kada dete za to nije bilo spremno, osećaj odbačenosti – agresivna, ljuta deca) • narušene mogućnosti vere da će ubuduće moći da stvara dobre odnose i mogućnost tugovanja
  • 22.
    Vežba „Korektivno emocionalno iskustvo“ •Neka epizoda na koju se vraćate – vezana za ožalošćenost, bes, povređenost, tugu, ljubomoru... s idejama („da sam samo uradila ili rekla to i to, znala više...“) • Napismeno opišite događaj u formi kratke priče – U SADAŠNJEM VREMENU I IZ VAŠEG UGLA. • Sada ponovo opišite istu priču onako kako biste voleli da se dogodila.
  • 23.
    • Suprotstavite sesvom progonitelju ili se osvetite svom mučitelju, ili volite osobu koju ste zapostavili – kako god želite. • Stvorite novi dijalog. • Pribeležite svoja osećanja. • Izmislite svoje razrešenje i kraj.
  • 24.
    Vežba „ Pismooproštaja“ • Pismo pišite kada možete imati potpuni mir, bez smetnji sa strane. Najefektnije bi bilo da ga napišete iz jednog puta. • služi da procesuirate svoja osećanja, stoga nemojte sebe osuđivati, pravdati, uzdržavati se ili preterano obraćati pažnju na stil.
  • 25.
    Pozitivna psihologija – prevencija •zašto ljudi nisu zahvalni? • fokus na razloge zahvalnosti blokira misli koje nisu u skladu sa zahvalnošću • trampa emocijama • kod fokusiranih na pozitivnu nadgradnju, negativno sećanje postaje manje napadno i stvara znatno manje emotivne nestabilnosti – lakše zatvaraju loša životna poglavlja
  • 26.
    Pismo zahvalnosti • Prisetitese nekoga ko je učinio nešto za vas na čemu ste mu veoma zahvalni, ali mu to nikada niste pokazali. • Pišite obraćajući se direktno toj osobi. • Precizno opišite šta je osoba uradila, zbog čega ste joj zahvalni i kako je ta uticalo na vas. • Ukoliko je moguće organizujte susret sa osobom na kojem ćete joj pročitati pismo ili joj ga dati da ga pročita pred vama.
  • 27.