SOČIVA
Optičko sočivo je telo izgrađeno od
providnog homogenog materijala,
ograničeno sa dve sferne ili barem jednom
sfernom i jednom ravnom površinom
Prema obliku i osobinama sočiva se dele na:
- sabirna (konvergentna) i
- rasipna (divergentna)
SABIRNA SOČIVA
Ako na sabirno sočivo pada snop zraka, koji su
paralelni sa optičkom osom, oni će se posle
prelamanja seći u jednoj tački - žiži F
KONSTRUKCIJA LIKOVA KOD SABIRNIH SOČIVA
1. Upadni zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle
prelamanja prolazi kroz žižu
2. Zrak koji prolazi kroz žižu, posle prelamanja je
paralelan glavnoj optičkoj osi
3. Ako upadni zrak prolazi kroz centar sočiva prelomni
zrak prolazi bez prelamanja
1. Predmet se nalazi iza dvostruke žižne daljine
Lik je realan, obrnut, umanjen, nalazi se sa
druge strane sočiva iza žiže
2. Predmet se nalazi iza žiže
Lik je realan, obrnut, uvećan i nalazi se sa druge
strane sočiva iza dvostruke žižne daljine
3. Predmet se nalazi između žiže i sočiva
Lik je imaginaran, uspravan, uvećan, nalazi se
na istoj strani sočiva gde i predmet
RASIPNA SOČIVA
Rasipna sočiva paralelan snop zraka rasipaju,
kao da izlaze iz jedne tačke žiže F
KONSTRUKCIJA LIKOVA KOD RASIPNIH SIČIVA
Pri konstrukciji lika kod rasipnih sočiva koriste se dva
karakteristična zraka
1. Zrak paralelan sa optičkom osom, prelama se kao da
je stigao iz žiže sa one strane sočiva sa koje je zrak
došao
2. Zrak 2 prolazi kroz centar sočiva bez promene pravca
Lik predmeta koji daje
rasipno sočivo dobija se
u preseku produžetaka
karakterističnih zraka,
uvek je imaginaran,
uspravan i umanjen
JEDNAČINA SOČIVA
1/f=1/p+1/l
f- žižna daljina sočiva
p- udaljenost predmeta od sočiva
l- udaljenost lika od sočiva
JAČINA SOČIVA
Jačina sočiva je jednaka recipročnoj vrednosti
žižne daljine sočiva
ω=1/f
UVEĆANJE SOČIVA
Uvećanje sočiva se definiše kao odnos veličine
lika i predmeta to jest jednako je apsolutnoj
vrednosti odnosa rastojanja lika i predmeta od
sočiva
U=L/P=l/p

Sočiva prezentacija

  • 1.
  • 2.
    Optičko sočivo jetelo izgrađeno od providnog homogenog materijala, ograničeno sa dve sferne ili barem jednom sfernom i jednom ravnom površinom Prema obliku i osobinama sočiva se dele na: - sabirna (konvergentna) i - rasipna (divergentna)
  • 4.
    SABIRNA SOČIVA Ako nasabirno sočivo pada snop zraka, koji su paralelni sa optičkom osom, oni će se posle prelamanja seći u jednoj tački - žiži F
  • 5.
    KONSTRUKCIJA LIKOVA KODSABIRNIH SOČIVA 1. Upadni zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle prelamanja prolazi kroz žižu 2. Zrak koji prolazi kroz žižu, posle prelamanja je paralelan glavnoj optičkoj osi 3. Ako upadni zrak prolazi kroz centar sočiva prelomni zrak prolazi bez prelamanja
  • 6.
    1. Predmet senalazi iza dvostruke žižne daljine Lik je realan, obrnut, umanjen, nalazi se sa druge strane sočiva iza žiže
  • 7.
    2. Predmet senalazi iza žiže Lik je realan, obrnut, uvećan i nalazi se sa druge strane sočiva iza dvostruke žižne daljine
  • 8.
    3. Predmet senalazi između žiže i sočiva Lik je imaginaran, uspravan, uvećan, nalazi se na istoj strani sočiva gde i predmet
  • 9.
    RASIPNA SOČIVA Rasipna sočivaparalelan snop zraka rasipaju, kao da izlaze iz jedne tačke žiže F
  • 10.
    KONSTRUKCIJA LIKOVA KODRASIPNIH SIČIVA Pri konstrukciji lika kod rasipnih sočiva koriste se dva karakteristična zraka 1. Zrak paralelan sa optičkom osom, prelama se kao da je stigao iz žiže sa one strane sočiva sa koje je zrak došao 2. Zrak 2 prolazi kroz centar sočiva bez promene pravca Lik predmeta koji daje rasipno sočivo dobija se u preseku produžetaka karakterističnih zraka, uvek je imaginaran, uspravan i umanjen
  • 11.
    JEDNAČINA SOČIVA 1/f=1/p+1/l f- žižnadaljina sočiva p- udaljenost predmeta od sočiva l- udaljenost lika od sočiva JAČINA SOČIVA Jačina sočiva je jednaka recipročnoj vrednosti žižne daljine sočiva ω=1/f
  • 12.
    UVEĆANJE SOČIVA Uvećanje sočivase definiše kao odnos veličine lika i predmeta to jest jednako je apsolutnoj vrednosti odnosa rastojanja lika i predmeta od sočiva U=L/P=l/p