Optičko sočivo jetelo izgrađeno od
providnog homogenog materijala,
ograničeno sa dve sferne ili barem jednom
sfernom i jednom ravnom površinom
Prema obliku i osobinama sočiva se dele na:
- sabirna (konvergentna) i
- rasipna (divergentna)
4.
SABIRNA SOČIVA
Ako nasabirno sočivo pada snop zraka, koji su
paralelni sa optičkom osom, oni će se posle
prelamanja seći u jednoj tački - žiži F
5.
KONSTRUKCIJA LIKOVA KODSABIRNIH SOČIVA
1. Upadni zrak paralelan glavnoj optičkoj osi posle
prelamanja prolazi kroz žižu
2. Zrak koji prolazi kroz žižu, posle prelamanja je
paralelan glavnoj optičkoj osi
3. Ako upadni zrak prolazi kroz centar sočiva prelomni
zrak prolazi bez prelamanja
6.
1. Predmet senalazi iza dvostruke žižne daljine
Lik je realan, obrnut, umanjen, nalazi se sa
druge strane sočiva iza žiže
7.
2. Predmet senalazi iza žiže
Lik je realan, obrnut, uvećan i nalazi se sa druge
strane sočiva iza dvostruke žižne daljine
8.
3. Predmet senalazi između žiže i sočiva
Lik je imaginaran, uspravan, uvećan, nalazi se
na istoj strani sočiva gde i predmet
KONSTRUKCIJA LIKOVA KODRASIPNIH SIČIVA
Pri konstrukciji lika kod rasipnih sočiva koriste se dva
karakteristična zraka
1. Zrak paralelan sa optičkom osom, prelama se kao da
je stigao iz žiže sa one strane sočiva sa koje je zrak
došao
2. Zrak 2 prolazi kroz centar sočiva bez promene pravca
Lik predmeta koji daje
rasipno sočivo dobija se
u preseku produžetaka
karakterističnih zraka,
uvek je imaginaran,
uspravan i umanjen
11.
JEDNAČINA SOČIVA
1/f=1/p+1/l
f- žižnadaljina sočiva
p- udaljenost predmeta od sočiva
l- udaljenost lika od sočiva
JAČINA SOČIVA
Jačina sočiva je jednaka recipročnoj vrednosti
žižne daljine sočiva
ω=1/f
12.
UVEĆANJE SOČIVA
Uvećanje sočivase definiše kao odnos veličine
lika i predmeta to jest jednako je apsolutnoj
vrednosti odnosa rastojanja lika i predmeta od
sočiva
U=L/P=l/p