Etno-muzej TUROPOLJSKA HIŽA - spoj starog i novog vremena Branka Smolković Cerovski OŠ Brezovica,  PŠ Dragonožec
KAKO JE SVE ZAPOČELO? U našoj se područnoj školi oduvijek njegovao zavičajni govor i život naših starih te smo pokušali očuvati od zaborava kako se živjelo nekada kada ljudi nisu uživali u blagodatima današnjeg vremena.
Imali smo sreću što je u našoj sredini tada živio  80-godišnji Antun Tkalec . S njegovog smo tavana dobili tkalački stan ručno izrađen 1958.  Nikome ga nije htio prodati, već ga je nama darovao za naš budući muzej.
2000. g. je objavljen natječaj Zagrebačke banke - Očuvanje kulturne baštine, na koji smo se prijavili.  Tražili smo novac za otkup starinske drvene kuće koja će biti naš budući muzej.  Naime,  od 397  projekata iz cijele Republike – i naš je projekt ušao među  25 odabranih . U našem muzeju plaketa o  ovoj donaciji zauzima posebno mjesto. Društva „Naša djeca“ Dragonožec  krajem 2000.   g. pomaže nam u  realizaciji etno-muzeja .
U proljeće 2001. počeci izgradnje temelja za budući muzej uz školsko igralište. Djeca su pomagala čistiti.
Preseljenje otkupljene drvene kuće… … iz okolice Dragonošca na novoizgrađeni temelj.
Za dva dana  kuća je presložena… …  do krovišta
Naša  turopoljska hiža sve je ljepša … …  i ljepša
 
Još malo i spremna je za otvorenje. Ukrašavanje bojama hrvatske zastave – trobojnice.
Bojanje muzeja iznutra
Mala  etno-eko grupa  i stari crijep složen uz muzej Popravljamo staru drvenu muzejsku “stelažu” (policu).
Vrčak je opleten prućem od lijeske.
Hiža spremna za otvorenje 2001. godine.
 
Prostor uz hižu oplemenjen po starinski Stara drvena zaprežna kola
Drveni plug za oranje Bačva  za vino  na kolima
Prućem opleten prostor za piliće Slama, kukuruzovina i drva
PROŠLOGODIŠNJI ŠKOLSKI PROJEKT Prošle školske godine smo realizirali nastavni projekt nazvan  „Od lana do platna“  koji smo provodili cijelu školsku godinu želeći pritom naše učenike upoznati s procesom izrade lanenog platna od kojeg su nekada naše bake izrađivale bogate narodne nošnje.
Cilj:  osvijestiti cjeloviti  proces   dobivanja platna (kako od biljke nastane konac i platno u narodnom rukotvorstvu) doživjeti vizualno i taktilno spoznaju i osjećaj vremenski dugog i fizički iscrpljujućeg rada čiji su rezultati odjeća, zdrav san fizički umorna čovjeka, te otpad – za ogrjev, stelju i prirodnu obnovu tla OD LANA DO PLATNA (kako su to radili naši stari)
Do sjemenke  s prošlogodišnje stabljike lana 1. skupina djece
Prosijavanje lana - sjemenke
Prekopavanje i usitnjavanje tla 2. skupina djece
Priprema tla za sjetvu
Kopanje redova u koje će se posijati:  više godina staro sjeme (četiri reda)  prošlogodišnje sjeme  (pet redova)
Sijanje  lana 3.  skupina uč.
Zatrpavanje sjemena u redovima
Ljetno  cvjetanje  lana
“ Pukanje” lana nedaleko škole u Dragonošcu  - tri generacije: baka, mame i unučad
 
Sjemenke lana Priprema za  namakanje Namakanje lana Vađenje namočenog lana iz potoka nakon mjesec dana
Sušenje lana na livadi uz školu
 
Osušeni “namočeni” lan kao indijanski šatori
Obrada lana na stupi Omekšivanje stabljike da se razdvoji na predivi i  nepredivi dio.
Lan se “tuče” na stupi
Lan se “miče” – na grebenu Prvo baka Kata pokazuje kako se to radi, zatim je najmlađi pokušavaju slijediti
Mala Klara četkom-kefom češlja lan (pozder) Povesmo se prede vretenom i kolovratom (uz preslicu)
 
Vraćamo se na rad u muzej.  Priprema tkalačkog stana.
Snovanje predena
Skidanje osnutka sa snovače
 
Priprema niti za namatanje na vrtilo osnove Namatanje osnutka
Ničenice i brdo -  svaka nit na  snovači  duga oko  20 m,može se istkati oko 20 m platna - jedna  prama  = 12 niti - jedna  pasma  = 5 prama,tj.  60 niti -  14 pasmi = 840 niti ukupno na snovaču namotano  oko 17 km (16 800 m niti) (za 2 sata može se otkati  platno duljine 1 m)
Cilj i realizacija: tkanje platna prve niti potke   provučene  čunkom  kroz osnovu
Ovako se to radi: čunkom kroz osnovu provlači se nit potke… …  a zatim se brdom  privuče i pritegne  ta ista nit uz već otkano platno.
Naši najmlađi pokušavaju tkati.
Proljetna sjetva - ljetna “žetva”  Sušenje lana i sakupljanje sjemenja Namakanje i sušenje namočenog lana Obrada: stupa, kefa,trljica, greben, vreteno i kolovrat, rašak, parenica, vitel veliki i mali, klupčenjača, sukalo, snovača i tkalački stan Prisjećanje što smo sve radili
Izradili smo radni listić sa svim etapama obrade lana do platna.
Naš je trud je prepoznat.  Predsjednica Društva uručuje zahvalnicu gradonačelniku Zagreba za njegovu pomoć pri realizaciji našeg muzeja.
Muzej Turopoljska hiža I ove školske godine prostor muzeja koristimo za razne aktivnosti.  Često u njemu provodimo zavičajnu nastavu kad god je to moguće.
HVALA NA PAŽNJI!

Smolkovic Turopoljska Hiza

  • 1.
    Etno-muzej TUROPOLJSKA HIŽA- spoj starog i novog vremena Branka Smolković Cerovski OŠ Brezovica, PŠ Dragonožec
  • 2.
    KAKO JE SVEZAPOČELO? U našoj se područnoj školi oduvijek njegovao zavičajni govor i život naših starih te smo pokušali očuvati od zaborava kako se živjelo nekada kada ljudi nisu uživali u blagodatima današnjeg vremena.
  • 3.
    Imali smo srećušto je u našoj sredini tada živio 80-godišnji Antun Tkalec . S njegovog smo tavana dobili tkalački stan ručno izrađen 1958. Nikome ga nije htio prodati, već ga je nama darovao za naš budući muzej.
  • 4.
    2000. g. jeobjavljen natječaj Zagrebačke banke - Očuvanje kulturne baštine, na koji smo se prijavili. Tražili smo novac za otkup starinske drvene kuće koja će biti naš budući muzej. Naime, od 397 projekata iz cijele Republike – i naš je projekt ušao među 25 odabranih . U našem muzeju plaketa o ovoj donaciji zauzima posebno mjesto. Društva „Naša djeca“ Dragonožec krajem 2000. g. pomaže nam u realizaciji etno-muzeja .
  • 5.
    U proljeće 2001.počeci izgradnje temelja za budući muzej uz školsko igralište. Djeca su pomagala čistiti.
  • 6.
    Preseljenje otkupljene drvenekuće… … iz okolice Dragonošca na novoizgrađeni temelj.
  • 7.
    Za dva dana kuća je presložena… … do krovišta
  • 8.
    Naša turopoljskahiža sve je ljepša … … i ljepša
  • 9.
  • 10.
    Još malo ispremna je za otvorenje. Ukrašavanje bojama hrvatske zastave – trobojnice.
  • 11.
  • 12.
    Mala etno-ekogrupa i stari crijep složen uz muzej Popravljamo staru drvenu muzejsku “stelažu” (policu).
  • 13.
    Vrčak je opletenprućem od lijeske.
  • 14.
    Hiža spremna zaotvorenje 2001. godine.
  • 15.
  • 16.
    Prostor uz hižuoplemenjen po starinski Stara drvena zaprežna kola
  • 17.
    Drveni plug zaoranje Bačva za vino na kolima
  • 18.
    Prućem opleten prostorza piliće Slama, kukuruzovina i drva
  • 19.
    PROŠLOGODIŠNJI ŠKOLSKI PROJEKTProšle školske godine smo realizirali nastavni projekt nazvan „Od lana do platna“ koji smo provodili cijelu školsku godinu želeći pritom naše učenike upoznati s procesom izrade lanenog platna od kojeg su nekada naše bake izrađivale bogate narodne nošnje.
  • 20.
    Cilj: osvijestiticjeloviti proces dobivanja platna (kako od biljke nastane konac i platno u narodnom rukotvorstvu) doživjeti vizualno i taktilno spoznaju i osjećaj vremenski dugog i fizički iscrpljujućeg rada čiji su rezultati odjeća, zdrav san fizički umorna čovjeka, te otpad – za ogrjev, stelju i prirodnu obnovu tla OD LANA DO PLATNA (kako su to radili naši stari)
  • 21.
    Do sjemenke s prošlogodišnje stabljike lana 1. skupina djece
  • 22.
  • 23.
    Prekopavanje i usitnjavanjetla 2. skupina djece
  • 24.
  • 25.
    Kopanje redova ukoje će se posijati: više godina staro sjeme (četiri reda) prošlogodišnje sjeme (pet redova)
  • 26.
    Sijanje lana3. skupina uč.
  • 27.
  • 28.
  • 29.
    “ Pukanje” lananedaleko škole u Dragonošcu - tri generacije: baka, mame i unučad
  • 30.
  • 31.
    Sjemenke lana Pripremaza namakanje Namakanje lana Vađenje namočenog lana iz potoka nakon mjesec dana
  • 32.
    Sušenje lana nalivadi uz školu
  • 33.
  • 34.
    Osušeni “namočeni” lankao indijanski šatori
  • 35.
    Obrada lana nastupi Omekšivanje stabljike da se razdvoji na predivi i nepredivi dio.
  • 36.
  • 37.
    Lan se “miče”– na grebenu Prvo baka Kata pokazuje kako se to radi, zatim je najmlađi pokušavaju slijediti
  • 38.
    Mala Klara četkom-kefomčešlja lan (pozder) Povesmo se prede vretenom i kolovratom (uz preslicu)
  • 39.
  • 40.
    Vraćamo se narad u muzej. Priprema tkalačkog stana.
  • 41.
  • 42.
  • 43.
  • 44.
    Priprema niti zanamatanje na vrtilo osnove Namatanje osnutka
  • 45.
    Ničenice i brdo- svaka nit na snovači duga oko 20 m,može se istkati oko 20 m platna - jedna prama = 12 niti - jedna pasma = 5 prama,tj. 60 niti - 14 pasmi = 840 niti ukupno na snovaču namotano oko 17 km (16 800 m niti) (za 2 sata može se otkati platno duljine 1 m)
  • 46.
    Cilj i realizacija:tkanje platna prve niti potke provučene čunkom kroz osnovu
  • 47.
    Ovako se toradi: čunkom kroz osnovu provlači se nit potke… … a zatim se brdom privuče i pritegne ta ista nit uz već otkano platno.
  • 48.
  • 49.
    Proljetna sjetva -ljetna “žetva” Sušenje lana i sakupljanje sjemenja Namakanje i sušenje namočenog lana Obrada: stupa, kefa,trljica, greben, vreteno i kolovrat, rašak, parenica, vitel veliki i mali, klupčenjača, sukalo, snovača i tkalački stan Prisjećanje što smo sve radili
  • 50.
    Izradili smo radnilistić sa svim etapama obrade lana do platna.
  • 51.
    Naš je trudje prepoznat. Predsjednica Društva uručuje zahvalnicu gradonačelniku Zagreba za njegovu pomoć pri realizaciji našeg muzeja.
  • 52.
    Muzej Turopoljska hižaI ove školske godine prostor muzeja koristimo za razne aktivnosti. Često u njemu provodimo zavičajnu nastavu kad god je to moguće.
  • 53.