Facebook je najpopularnija društvena mreža s više od 1,230,000,000 aktivnih korisnika, no pravila o korištenju, kao što je dobna granica od 13 godina, često se ne poštuju. Mnogi korisnici, uključujući djecu, suočavaju se s rizicima poput internet zlostavljanja, lažnih profila i negativnih posljedica u školi zbog prekomjerne upotrebe. Važno je educirati se o sigurnom korištenju društvenih mreža, prepoznavanju ovisnosti i traženju pomoći u slučaju problema.

2.  Facebook je internetska društvena mreža
koju je 2004. godine osnovao Mark
Zuckerberg
 Facebook-om su se isprva služili samo
studenti s Harvarda, no kasnije je Facebook
postala najpopularnija društvena mreža s više
od 1.230,000,000 aktivnih korisnika

3.  postoji još mnogo društvenih mreža koje su
također vrlo popularne:
 Ask.fm Instagram Twitter Picasa Flickr Snapchat Viber Skype

4. 0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
DA (108 učenika - 82,4%) NE (23 učenika - 17,6%)
Imaš li profil/račun/account na facebooku ?
(iz školske online ankete)
- Facebook nije zaokupio sve učenike, ali možda oni imaju otvoren račun u nekoj drugoj
društvenoj mreži: Tumblr, Viber, WhatsApp, Google+, Twitter, Pinterest, Snapchat,
Instagram, Youtube itd.

5. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA NE
Profil/račun/account na facebooku mi je otvoren prije 13-te
godine života. ? (iz školske online ankete)
82
učenik
a
62,6% 49
učeika
.
37,4%
- Prije 13-te godine učenici ne bi smjeli imati otvoren profil na Facebooku (prema
Facebookovim pravilima)
- Zapravo, duljina boravka na internetu ovisi o godinama starosti (više godina = dulji
boravak na int.), ali za osnovnoškolski uzrast su 2 sata dnevno sasvim dovoljna

6.  dobna granica koja označava s koliko godina
smijemo imati Facebook je 13 godina
 većina ljudi se ne pridržava toga
 danas se Facebook profili rade s 9, a i manje godina
 djeci se time ne daje primjer iskrenosti i poštovanja
zakona
 djeca (a i odrasli) imaju veće šanse biti napadnuta
preko Facebook-a od strane lažnih profila i osoba
koje su napravile Facebook s lošom namjerom
 Gotovo svi roditelji razmišljaju po obrascu: „Ja sam
protiv tog da moje dijete u tako ranim godinama ima
svoj profil u Facebooku, ali kad svi drugi imaju….ne
želim da moj sin, tj. moja kćerka bude meta
podsmjeha” .

7. Netko koga ne poznajem, nudi mi prijateljstvo na
Facebooku. Ja to obično….
(iz školske online ankete)
Prihvaćam (18 učenika - 13,7%) Ne prihvaćam (113 učen. - 86,3%)
- točan bi odgovor trebao biti - ne prihvaćam
- U protivnom ulazimo u rizik zlonamjernih planova nepoznatih osoba

8. Ne poznaješ osobu koja ti je prijatelj na društvenoj mreži, vidiš mu
sliku na fejsu, lijepo se dopisujete i izgleda da se dobro slažete.....ta
druga osoba te poziva da se nađete. Ti ćeš…. (iz školske online ankete)
Prihvatiti poziv (23 učenika, 17,6%)
Odbiti poziv (108 učenika, 82,4%)
Poziv ne treba prihvatiti jer je moguće da je slika koju vidiš, zapravo,
krivotvorena, da su izjave te osobe – laži i da ta osobe nije dobronamjerna.

9.  mnogi ljudi ni ne slute kakve osobe postoje na
Facebook-u
 postoje oni koji na Facebook-u šire mržnju,
rasizam, vulgarizam, imaju kojekakve nečasne
namjere, a posljednjih godina društvene mreže
postaju kanali komunikacije za islamističke i dr.
teroriste
 takve osobe se najčešće kriju iza lažnih profila
gdje ih druge osobe ne mogu identificirati

10. 0
10
20
30
40
50
60
U slučaju da te netko povrijedi na internetu (više puta), obratit ćeš se:
(iz školske online ankete)
- „Nikom”, a možda ni „prijateljima” nije dobar odgovor jer se radi o
višestrukom internetskom zlostavljanju za koje bi trebali znati i odrasli

11. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
DA (8 učenika,
6,1%
NE (112 učenika,
85,5%)
Dijelom točno (11
učenika, 8,4%)
Jesi li ti kad stavio nešto zločesto na internet o nekom (tekst,
sliku, crtež i sl.) bez dopuštenja te osobe ?
(iz školske online ankete)
- 20 % učenika priznaju da su zloporabili internet je dosta visok
- u stvarnosti, broj je vjerojatno i veći, a neke ankete u RH govore da je to
50%

12. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA (11 učenika,
8,4%)
Donekle (30 učenik,
22,9%)
NE (91 učen.,
69,5%)
Je li ikad bilo poteškoća na internetu (netko je ružno pisao o
tebi, postavljao bez dopuštenja tvoje slike i sl.) ?
(iz školske online ankete)
- više od trećine učenika doživjelo je neki oblik zlostavljanja na internetu
- na zlostavljanje ne odgovarati zlostavljanjem
- mogu se u povjerenju obratiti roditeljima, u školi razrednici, pedagogu, učiteljima….

13. 0
10
20
30
40
50
60
70
DA (21 učenik, 17
%)
NE (68 učenika,
68%)
Djelomično (19
učenika, 15%)
Ako si nekad nešto ružno stavio na internet o nekom
drugom - je li bilo kazne za tebe?
(iz školske online ankete)
- u 68 % slučajeva nije bilo nikakve kazne za one koji su se neprilično ponašali
na internetu (!!)

14.  najbolji način je da blokiramo osobe s kojima
ne želimo biti u kontaktu
 ako nas netko napadne na Facebook-u, NE
SMIJEMO vrijeđati tu osobu, nego prekinuti
sve veze s njom (blokirati ju) ili se pokušati
pomiriti na miran način bez psovki i
vrijeđanja
 uvijek se možemo s povjerenjem obratiti
roditeljima, razrednici, pedagoginji, plavom
telefonu i sl.

15.  Facebook je najpopularnija društvena mreža s
najviše aktivnih korisnika na kojem mnogi
provode previše vremena – pojava ovisnosti
 učenici posustaju u školi, dobivaju slabe ocjene
zbog Facebook-a i drugih društvenih mreža
 Moguća je ovisnost o facebooku i drugim
društvenim mrežama, o internetu i, općenito, o
računalima
 Na Zapadu ali sad već i u Kini, postoje klinike
specijalizirane za odvikavanje

16.  Ovisnici o internetu obično zanemaruju uobičajene životne navike kako
bi što više vremena proveli na društvenoj mreži, internetu, računalu i sl.
 U ekstremnim slučajevima, virtualni svijet može služiti kao zamjena za
druženje sa vršnjacima u realnom svijetu
 često se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (kao što
su hrana i spavanje ).
 S vremenom - korisnik više ne može ograničiti vrijeme koje provodi na
internetu tj. računalu, smartfonu i sl.
 često dolazi do tipičnih obrambenih mehanizama, koji se nalaze kod
svih ovisnika: poricanje svoje ovisnosti, laganje, osjećaj krivnje
 ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je neće priznati
 U slučaju da je računalo u kvaru ili da nema interneta dolazi do lošeg
raspoloženja, nervoze, razdražljivost, nesanice i povećanog znojenja
 Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresiji i samotnjaštvu
 Kada pritisak svakodnevnog života postaje velik, dolazi do bijega
u virtualni svijet
 Mnogi korisnici surfaju satima po noći pa dolaze iscrpljeni na posao ili u
školu
 neki čak napuštaju posao da bi mogli npr. igrati igrice

17. 1. Lažete koliko vremena provodite online
2. Fizičke aktivnosti i druženje sa vršnjacima svedeni su
vam na minimum
3. Zanemarujete obaveze u kući, na poslu i u školi kako
biste provodili vrijeme online
4. Trošite previše novca na kompjutersku opremu ili
internet aktivnosti (koje Vam, zapravo, ne trebaju)
5. Osjećate stalnu želju da budete online, kada god ste
udaljeni od računala
6. Online ste da biste pobjegli od životnih problema
7. Ne obraćate pažnju na emocionalne i fizičke posljedice
zbog cjelodnevnog sjedenja ispred kompjutera
8. Negirate da imate problem
 Ako se prepoznajete u 4 ili više točaka – tada bi se
moglo raditi o internetskoj ovisnosti

18.  Poteškoća terapije protiv te vrste ovisnosti je u tome što
kompletna apstinencija nije moguća ili je malo vjerojatna
 Računala i drugi elektronički mediji su predmeti
svakodnevnog života
 Stoga se u terapiji pokušava učiti savjesno korištenje
medija
 U terapiji ovisnosti o internetu uključuje se buđenje
interesa za športske i druge aktivnosti u slobodno vrijeme
 U Hrvatskoj se problematikom ovisnosti o internetu
bavi ”Zajednica Cenacolo” kroz program "Edukacije za
život", koji za cilj ima cjelovitu izgradnju osobe u punini
njene slobode, čime osoba postiže sposobnost
odgovornog i uravnoteženog korištenja tehničkih
dostignuća bez dodatnih neželjenih posljedica
 Specijalna psihijatrijska bolnica za djecu i mladež (do 18.
godina) u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu se također bavi
ovom tematikom

19. 0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Netočno (122 učenika -
93,8%)
Točno (8 učenika - 6,2%)
Na internetu ostavljaš svoj broj mobitela ili kućnu
adresu bez puno razmišljanja.

20.  neprimjerene i vulgarne slike
 ružan rječnik
 osobni podaci - puno ime i prezime, brojevi
telefona, adrese i sl. ne bi se trebali javno
objavljivati radi sigurnosti djece i odraslih

21. 0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
manje od 100
prijatelja (42%)
od 100 do 500
prijatelja
(41,2%)
od 500 do
1000 prijatelja
(8,4%)
više od 1000
prijatelja
(8,4%)
Na facebooku imam…
- malo je vjerojatno da naši učenici (dobro) poznaju 500, 1000, 1500 ili više svojih
„prijatelja”
- ovdje bi mogla vrebati opasnost lažnih prijatelja tko zna kakvih namjera

22.  na Facebook-u bi bilo najsigurnije da se
prihvaćaju samo one osobe s kojima se
znamo uživo
 zanimljivost je da mnogi učenici viših razreda
OŠ imaju i preko 1500 „prijatelja” koje,
dakako, sve ne poznaju

27. HVALA NA PAŽNJI !