2. Click to edit Master title style
2
Ponovimo
• Saobraćaj je privredna djelatnost koja obuhvata prijevoz ljudi,
robe, energije i vijesti.
• Prema površini na kojoj se obavlja, saobraćaj se dijeli na:
• Kopneni (cestovni, željeznički i cjevovodni)
• Vodeni (riječni, jezerski i morski)
• Zračni (avionski i helikopterski)
• Bosna i Hercegovina zauzima položaj između Jadranske
obale Balkanskog poluostrva i njegove unutrašnjosti
(Panonska nizija, Moravski basen).
• Stoga su i glavni putni pravci ove republike veze ove dvije
oblasti Jugoistočne Evrope.
• Glavna teškoća zemlje je njen veoma izražen planinski
karakter i teška neprohodnost, što je znatno doprinelo sporom
razvoju saobraćaja u Zemlji.
2
3. Click to edit Master title style
3
Cestovni saobraćaj
3
• Od svih vrsta saobaćaja u Bosni i Hercegovini
najrazvijeniji je cestovni saobraćaj koji se
odvija na cestama različitih vrsta i kategorija.
• Kroz teritoriju Bosne i Hercegovine prolazi
nekoliko međunarodnih ruta E661, E761 i
E762.
• Od ovih međunarodnih ruta svakaka je
najvažnija ruta kojom prolazi autoput A1 koji
spaja sjever sa jugom države.
• Postoje svakodnevne međunarodne linije za
gradove kako susjednih država tako i za
mnoge gradove zapadne Evrope i
Skandinavije.
4. Click to edit Master title style
4
Željeznički saobraćaj
4
• Željeznički saobraćaj u Bosni i
Hercegovini se odvija mrežom
željezničkih pruga čija ukupna dužina
iznosi 1031 km.
• Najvažniji željeznički pravac u velikoj mjeri
slijedi pravac autoputa A1 povezujući
sjever države i industrijski bazen
Srednje Bosne sa Jadranskim morem i
lukom Ploče.
• Na ovaj pravac nastavljaju se željeznički
pravci prema istoku (Zvorniku) i zapadu
(Bosanski Novi i Bihać).
• Najvažnije željezničke linije su:
• Ploče-Mostar-Sarajevo-Zenica-Doboj-
Bosanski Šamac-(Vinkovci) i dalje
prema Centralnoj i Istočnoj Evropi
• Bihać-Bosanski Novi-Prijedor-Banja
Luka-Doboj-Tuzla-Zvornik-(Srbija).
5. Click to edit Master title style
5
Cjevovodni saobraćaj
5
• Cjevovodni saobraćaj je poseban oblik
kopnenog saobraćaja koji se koristi za
prenos tereta u tekućem i plinovitom
obliku.
• Za dopremanje nafte koristimo
naftovode a za dopremanje plina
koristimo plinovode.
6. Click to edit Master title style
6
Riječni saobraćaj
6
• Riječni saobraćaj u Bosni i
Hercegovini vodi porijeklo još iz Ilirskog
perioda kada se saobraćaj ponajviše
razvijao zbog trgovine.
• Danas u BiH plovne rijeke su Una,
Sava, Vrbas, Drina i Neretva.
• Sava je plovna cijelom njenom dužinom
kroz BiH. Savom je moguć prolazak
brodova i do 1000 tona nosivosti.
• Pristaništa na bosanskoj obali su:
Brčko (najopremljenije), Orašje,
Šamac, Brod (naftna luka), Gradiška.
7. Click to edit Master title style
7
Jezerski saobraćaj
7
• Jezerska plovidba je naročito razvijena
na jezerima povoljnog geografskog
položaja, u privredno razvijenim i
naseljenim oblastima.
• Jezerska plovidba je najživlja po
jezerima na čijim se obalama nalaze
ekonomsko različiti rejoni (npr.
industrijski i poljoprivredni).
• U Bosni i Hercegovini potrebno je
naglasiti da se na jezerima Boračko,
Jablaničko, Buško i Modračko vodeni
saobraćaj odvija isključivo u turističke
svrhe.
8. Click to edit Master title style
8
Morski saobraćaj
8
• Bosna i Hercegovina ima vrlo kratku
morsku obalu kod Neuma i nema
pristup međunarodnim vodama, pa
stoga nema pomorskih luka.
• Od luka drugih država najveći značaj za
njeno gospodastvo ima luka Ploče u
Hrvatskoj, koja je najbliža Sarajevu i
upravo razvijena zahvaljujući
bosanskom zaleđu.
9. Click to edit Master title style
9
Zračni saobraćaj
9
• Zračni saobraćaj je najmlađi i najbrži oblik
saobraćaja a odvija se u prirodnoj sredini
(zrakom) pa nije potrebno graditi
saobraćajnice. Koristi se za prevoz putnika
i robe.
• U Bosni i Hercegovini postoji 27 službeno
upisanih zračnih luka ali samo je 4 od njih
uvršteno na popis zračnih luka sa IATA
kodom (IATA Airport Code):
• Zračna luka "Mahovljani" Banja luka -
BNX
• Zračna luka Mostar - OMO
• Zračna luka "Butmir" Sarajevo - SJJ
• Zračna luka Tuzla - TZL
• Najveća i najvažnija zračna luka je u
Sarajevu.
• U Bosni i Hercegovini službeno su upisana i
4 heliodroma (1999. godine).
10. Click to edit Master title style
10
Razvoj saobraćaja i uticaj na
privredu u Kantonu Sarajevo
11. Click to edit Master title style
11
Uticaj saobraćaja na privredni razvoj
11
• Razvoj proizvodnje stvara materijalnu
osnovu i potrebu za razvojem
saobraćaja, osnovne i neophodne
pretpostavke daljeg napretka privrede i
društva.
• Lociranjem privredne i društvene
infrastrukture u čvorištima optimalno
se integriše prostor i obezbjeđuju povljni
uslovi dostupnosti centralnih funkcija a
sama izgradnja unutar koridora može
dati optimalne efekte.
• Saobraćaj djeluje kao značajan faktor
unapređenja poljoprivredne
proizvodnje i povezivanja
poljoprivrednog proizvođača sa tržištem.
12. Click to edit Master title style
12
Uticaj saobraćaja na urbani razvoj
12
• Sa stanovišta Prostornog plana Kantona
Sarajevo bitna su dva osnovna
pokazatelja kvaliteta mreže saobraćajnica
i to:
• dostupnost prostora mjereno, gustinom,
odnosno pokivenosti prostora
saobraćajnom mrežom
• kapacitet saobraćajnica i brzina
• Danas se takođe veliki značaj se daje
kvalitetu saobraćajne mreže sa
stanovništva sigurnosti.
13. Click to edit Master title style
13
Uticaj saobraćaja na urban razvoj naselja
13
• Postojeći saobraćajni sistem na širem
području Sarajeva zastupljen je sa tri
vida saobraćaja
• Cestovni saobraćaj je dominantan u
užoj i široj urbanoj cjelini Sarajeva
• Željeznički saobraćaj je zastupljen u
malom obimu. Ograničen je na
željezničku prugu Šamac-Sarajevo-
Ploče sa željezničkom stanicom u
Sarajevu. Industrijski kolosjeci, robne
stanice i prateći željeznički objekti su
neiskorišteni i nalaze se u lošem stanju.
• Zračni saobraćaj je ograničen na jedan
aerodrom, koji trenutno opslužuje
ograničen broj međunarodnih zračnih
linija.
14. Click to edit Master title style
14
Uzroci i posljedice krize saobraćaja
na razvoj Sarajeva
14
• Poseban problem predstavljaju kapacitet raskrsnica,
koji limitiraju daljni razvoj cestovnog transporta na
području grada i proizvode velike gubitke u vremenu
putovanja.
• Sarajevo nema riješen tranzitni pravac sjever-jug,
pa se on odvija preko jednog od najopterećenijih
čvorišta u gradu, Stupske petlje.
• Uzrok krize saobraćaja u Sarajevu je nelegalna
izgradnja objekata uz saobraćajnice, pa su većinom
izlazi iz naselja ograničeni na jedan izlaz.
• Posljedice krize saobraćaja najčešće su vezane za
nedostak u funkcionisanju putne mreže koje
proizvode velike troškove saobraćaja, gubitak
vremena putnika, zakrčenost saobraćajnica i velike
negativne okolinske posljedice u najgušće
naseljenim djelovima grada.
15. Click to edit Master title style
15
Perspektive razvoja gradskog saobraćaja u Sarajevu
15
• Jedan od prvih prioriteta jeste
uspostavljanje trolejbuskih linija i to: 105
(Trg Austrije – Vogošća) i linije (Otoka –
Vogošća).
• Osim uspostavljanja ove dvije linije u
sektoru trolejbuskog saobraćaja nastoje
da produže linije do mjesta polazne
stanice koja je bila do 1992. godine a
sada se nalazi u drugom entitetu.
• Što se tiče autobuskog saobraćaja
planira se uspostavljanje novih linija
• Jedan od dugoročnih projekata je
transformacija tramvaja u lakošinski
prevoz. Ovaj vid prevoza po klasifikaciji
spada u funkcionalnu kategoriju
polubrzog tramvaja.
• Lakošinski prevoz se nalazi na putu da
postane najuspješniji lokalni šinski sistem
za prevoz putnika.
16. Click to edit Master title style
16
Utjecaj saobraćaja na
kvalitet zraka
17. Click to edit Master title style
17
Glavni uzročnici
17
• Glavni uzročnici prekomjerno zagađenog
zraka, posebno u urbanim sredinama, su:
• izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju
električne energije
• saobraćaj
• industrija
• kućanstva
• industrijski procesi i uporaba otapala
• poljoprivreda
• obrada otpada
• erupcije vulkana
• prašina nanesena vjetrom
18. Click to edit Master title style
18
Analitika zagađenosti na područiju
Sarajeva
18
• Jedna od studija objavljenih od strane
SZO prije pandemije, pokazuje na osnovu
dostupnih informacija, da su:
• saobraćaj (25%)
• sagorjevanje u poljoprivredi (22%),
• sagorjevanje domaćeg goriva (20%),
• prirodna prašina i sol (18%)
• industrijske djelatnosti (15%)
• Sarajevo je često pogođeno teškim
maglom u zimskom periodu koja se usljed
miješanja sa emitiranim zagađujućim
materijama, nastalim usljed ljudskih
djelatnosti (motori sa unutrašnjim
sagorijevanjem, loženjem, industrijska
djelatnost), pretvara u SMOG-kombinaciju
engleskih riječi “smoke” (dim) i “fog”. ”
(magla).
19. Click to edit Master title style
19
Uticaj ozona na zdravlje ljudi
19
• Učinke onečišćenja zraka na zdravlje ljudi
sustavno prati SZO kroz mnogobrojne
programe i epidemiološke studije.
• Na slici su prikazani su najčešći simptomi
učinka visokih koncentracija prizemnog
ozona na pojedine organe i tjelesne
funkcije čovjeka.
• Nepovoljnim zdravstvenim utjecajima
uslijed onečišćenja zraka najviše su
izloženi osobito osjetljivi dijelovi
populacije:
• djeca,
• trudnice
• starije osobe
• Osobito ljeti kada su koncentracije
prizemnog ozona značajno povišene.
20. Click to edit Master title style
20
Kada i zašto se obilježava dan bez automobila
2 2 . S e m p t e m b a r – E u r o p s k i d a n b e z a u t o m o b i l a - Z b o g t o g a š t o i s p u š n i
p l i n o v i i z a u t o m o b i l a z a g a đ u j u z r a k i o š t e ć u j u o z o n s k i o m o t a č
20
21. Click to edit Master title style
21
Utjecaj saobraćaja
21
• Saobraćaj u svijetu, a i u Evropi je
odgovaran za veliki dio zagađenja,
posebno zagađenje zraka.
• Transport je jedan od glavnih izvora
onečišćenja zraka, za koji su čvrsto
utvrđeni dokazi o izravnim učincima na
smrtnost, kao i na respiratorne i
kardiovaskularne bolesti.
• Godišnje se u evropskoj regiji SZO dogodi
oko 100 000 prijevremenih smrtnih
slučajeva odraslih osoba koje se mogu
pripisati zagađenju zraka.
• Značajan dio ovog tereta čine emisije iz
cestovnog prometa.
• Otprilike 40 milijuna ljudi u 115
najvećih gradova Evropske unije (EU)
izloženo je zraku koji premašuje smjernice
za kvalitetu zraka SZO za barem jednu
zagađivač.
22. Click to edit Master title style
22
POSLJEDICE ONEČIŠĆENJA
22
• Glavne su posljedice onečišćenja i
zagađenja zraka su:
• staklenički učinak
• ozonske rupe
• industrijski smog
• kisele kiše
• Što ugrožava ljudsko zdravlje, cjelokupni
život na Zemlji i mnoge proizvode ljudske
djelatnosti.
• Primarni onečišćivači zraka:
• Ugljični monoksid (CO)
• Sumpor dioksid (SO2)
• Dušikovi oksidi (NO, NO2)
• Ugljikovodici
• Lebdeće čestice
• Ozon (O3)
23. Click to edit Master title style
23
Kako možemo smanjiti zagađenje zraka
23
1. Smanjite korištenje automobila,više
hodajte.
2. Vozite biciklo
3. Koristite javni prevoz
4. Kombinirajte poslove
5. Održavajte motorna vozila
6. Redovno provjeravajte gume
7. Isključujte motor dok vozilo miruje
24. Click to edit Master title style
24
Pitanja
24
1. Šta je saobraćaj i kako se dijeli?
2. Koji su najvažniji željeznički pravac u
BiH?
3. Koje su plovne rijeke u BiH?
4. Koje je najopterećenije čvorište grada
Sarajeva?
5. Koji su glavni uzročnici zagađenog zraka?
6. Koje su posljedice onečišćenja
zagađenog zraka?
7. Koji su primarni onečišćivači zraka?
8. Kada i zašto se obilježava dan bez
automobila?
9. Kojeg datuma obilježavamo Dan planete
Zemlje?
25. Click to edit Master title style
25
25
Hvala na pažnji