Kombiniranje EU fondova i JPP-a
na projektima iz područja
širokopojasnog interneta
K O N F E R E N C I J A “ K O M B I N I R A N J E M O D E L A J AV N O P R I VAT N O G PA R T N E R S T VA I E U F O N D O VA ”

DR. IGOR BRUSIĆ
B R O A D B A N D K O O R D I N AT O R S AV E Z N E P O K R A J I N E D O N J A
AUSTRIJA

Z A G R E B , 2 5 . L I S T O PA D A , 2 0 1 3 .
HOTEL ANTUNOVIĆ
Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Nielsonov zakon: brzina pristupa za
poslovne korisnike udvostručuje se
svaki 21 mjesec a potreba privatnih
korisnika “kasne” za potrebama
poslovnih korisnika 3 godine!

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
Konačno rješenje izazova
4

  Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the

Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home)

Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008
Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
5

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
6

Hrvatska: 4,7% potencijalnih a
0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika
Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika
UK: 0,06% aktivnih korisnika
Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
7
Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
8

Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno
1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna
novih pretplatnika mjesečno
EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih
priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno
Sadašnim tempom investicija trebati će
92 godine da se bakreni priključak zamjeni
svijetlovodnim
Zašto?
9

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće

postići:
 

postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže
samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve
manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium
(koaksialne i mobilne)

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu

infrastrukturu (FTTH/FTTB):
 

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.
Zašto?
10

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće

Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se
problem nije samo
postojeće (bakrene,

postići:
 

nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji
radius ili su shared-medium

domeni telekomunikacije
već u domeni infrastrukture!

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu

infrastrukturu (FTTH/FTTB):
 

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.
EU smjernice za financiranje širokopojasnih
mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)
11

  2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.)

definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više
operatora) NGA područja
(2)  poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna
područja
(3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod
tržišnim uvjetima)
  2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.)
(1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično
(2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima
(3)  step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u
brzini pristupa za korisnika
(4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava
konkuretnost ponuđivača usluga
(5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa
infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji
(1) 
Državni poticaji za širokopojasne mreže po
godinama (u milijunima eura)
12

Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines
Primjeri JPP-a iz EU
13

Izvor: EPEC, Broadband - delivering NGA through PPP, 2012
Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
14

A: razvoj i pružanje usluga
-  vrlo velika konkurencija
-  kratki ciklusi (< 1 god.)
-  10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
-  ruteri, switchevi, modemi
-  ciklusi od 3 do 5 god.
-  10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
-  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade
-  vijek trajanja > 20 god.
-  70-80% ukupnih troškova
Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
15

A: razvoj i pružanje usluga
-  vrlo velika konkurencija
-  kratki ciklusi (< 1 god.)
-  10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža

-  ruteri, switchevi, modemi
Varijanta 1: 140 milijuna eura à
-  ciklusi od 3 do 5 god.
privatizacija državnih poticaja
-  10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
-  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade
-  vijek trajanja > 20 god.
-  70-80% ukupnih troškova
Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
16

A: razvoj i pružanje usluga
-  vrlo velika konkurencija
-  kratki ciklusi (< 1 god.)
-  10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
-  ruteri, switchevi, modemi
-  ciklusi od 3 do 5 god.
-  10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura

Varijanta 2: 750 milijuna euraormari, zgrade
-  DTK, kabeli, cijevi, à
- 
javna pasivna vijek trajanja > 20 troškova
mreža god.
-  70-80% ukupnih
Model javno-privatnog partnerstva
17

Davatelj
usluga 2

Davatelj
usluga 1

Davatelj
usluga 3

ugovori
ugovor o revenue-sharingu

...

Davatelj
usluga x

Privatni partner
(aktivna mreža)

plaćanje
Javni partner

raspoloživost
ugovor o jpp-u

EU fondovi
(isključivo za
pasivnu mrežu)

Privatni partner
(pasivna mreža)

mogu
biti
konzorcij
Osnova gospodarskog i društvenog napretka
18

Poreč
Rovinj

Krk
Cres

Senj

Zadar
Biograd
na Moru

Agregacijska svjetlovodna
mreža subvencionirana EU
sredstvima (odluka N145/2014)
i upravljana od strane OiV

Gospić
Gračac
Knin

Pristupne svjetlovodne
mreže subvencionirane
EU sredstvima (odluka
N146/2014) u Biogradu,
Krku, Poreču, Rovinju,
itd.

Trogir

Izvor karte: Wikipedia
Zahvaljujem na pažnji
19
K O N TA K T:
I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT
I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT
+ 43 2742 9000 19767

Zagreb 2013 AJPP Kombiniranje EU fondova i JPP-a kod sirokopojasne infrastrukture

  • 1.
    Kombiniranje EU fondovai JPP-a na projektima iz područja širokopojasnog interneta K O N F E R E N C I J A “ K O M B I N I R A N J E M O D E L A J AV N O P R I VAT N O G PA R T N E R S T VA I E U F O N D O VA ” DR. IGOR BRUSIĆ B R O A D B A N D K O O R D I N AT O R S AV E Z N E P O K R A J I N E D O N J A AUSTRIJA Z A G R E B , 2 5 . L I S T O PA D A , 2 0 1 3 . HOTEL ANTUNOVIĆ
  • 2.
    Godišnji porast brzinepristupa od 50% Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
  • 3.
    Godišnji porast brzinepristupa od 50% Nielsonov zakon: brzina pristupa za poslovne korisnike udvostručuje se svaki 21 mjesec a potreba privatnih korisnika “kasne” za potrebama poslovnih korisnika 3 godine! Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
  • 4.
    Konačno rješenje izazova 4  Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home) Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008
  • 5.
    Broj aktivnih FTTH/FTTBpriključaka u EU 5 Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
  • 6.
    Broj aktivnih FTTH/FTTBpriključaka u EU 6 Hrvatska: 4,7% potencijalnih a 0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika UK: 0,06% aktivnih korisnika Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
  • 7.
  • 8.
    Ciljevi “Digitalne agende2020” EU 8 Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno 1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna novih pretplatnika mjesečno EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno Sadašnim tempom investicija trebati će 92 godine da se bakreni priključak zamjeni svijetlovodnim
  • 9.
    Zašto? 9   ... secilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium (koaksialne i mobilne)   ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.
  • 10.
    Zašto? 10   ... secilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se problem nije samo postojeće (bakrene, postići:   nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius ili su shared-medium domeni telekomunikacije već u domeni infrastrukture!   ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.
  • 11.
    EU smjernice zafinanciranje širokopojasnih mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines) 11   2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.) definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više operatora) NGA područja (2)  poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna područja (3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod tržišnim uvjetima)   2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.) (1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično (2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima (3)  step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u brzini pristupa za korisnika (4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava konkuretnost ponuđivača usluga (5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji (1) 
  • 12.
    Državni poticaji zaširokopojasne mreže po godinama (u milijunima eura) 12 Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines
  • 13.
    Primjeri JPP-a izEU 13 Izvor: EPEC, Broadband - delivering NGA through PPP, 2012
  • 14.
    Kolika sredstva alociratiu HR i za što? 14 A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova
  • 15.
    Kolika sredstva alociratiu HR i za što? 15 A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi Varijanta 1: 140 milijuna eura à -  ciklusi od 3 do 5 god. privatizacija državnih poticaja -  10-15% ukupnih troškova C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova
  • 16.
    Kolika sredstva alociratiu HR i za što? 16 A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (< 1 god.) -  10-15% ukupnih troškova B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 3 do 5 god. -  10-15% ukupnih troškova C: pasivna mrežna infrastruktura Varijanta 2: 750 milijuna euraormari, zgrade -  DTK, kabeli, cijevi, à -  javna pasivna vijek trajanja > 20 troškova mreža god. -  70-80% ukupnih
  • 17.
    Model javno-privatnog partnerstva 17 Davatelj usluga2 Davatelj usluga 1 Davatelj usluga 3 ugovori ugovor o revenue-sharingu ... Davatelj usluga x Privatni partner (aktivna mreža) plaćanje Javni partner raspoloživost ugovor o jpp-u EU fondovi (isključivo za pasivnu mrežu) Privatni partner (pasivna mreža) mogu biti konzorcij
  • 18.
    Osnova gospodarskog idruštvenog napretka 18 Poreč Rovinj Krk Cres Senj Zadar Biograd na Moru Agregacijska svjetlovodna mreža subvencionirana EU sredstvima (odluka N145/2014) i upravljana od strane OiV Gospić Gračac Knin Pristupne svjetlovodne mreže subvencionirane EU sredstvima (odluka N146/2014) u Biogradu, Krku, Poreču, Rovinju, itd. Trogir Izvor karte: Wikipedia
  • 19.
    Zahvaljujem na pažnji 19 KO N TA K T: I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT + 43 2742 9000 19767