Dialog_2011_Construction and operation of NGA networks from the perspective o...
Zagreb 2010 Udruga Gradova Gradske optičke mreže
1. č ž
Optičke mreže u gradovima
ć
Igor Brusić
SBR Consulting AG
Zagreb, 08.07.2010
1
2. 1 Uvod
2 Optika u Europi
3 Modeli poslovanja
4 Zaključak
2
3. SBR
SBR Juconomy Consulting AG offers sound business, technical, regulatory and
legal advice on regulated markets in the telecoms sector and other network
industries (post, electricity, gas, railways), as well as the media and information
technology (ICT) segments
Established on 1 March 2004
Track record of >100 projects in the telecommunication sector
Consulting of utility service providers regarding the cooperation potential for fibre-
based network roll-outs and regulatory questions concerning the use of different
access technologies
Ongoing support to municipalities and utility providers with regard to building their
own broadband network infrastructure and the migration from unbundling local-loop
to an FTTX strategy
3
4. Optičke mreže
Grade se već preko 30 godina - u kabelsku kanalizaciju se postavljaju optički kablovi ili se u cijevi
uvlače optičke niti - ali sve to prvenstveno u Backbonu (npr. metro-mreže = za povezivanje gradova)
Optika je - brza (10 Gbit/s je standard, trend u smjeru 100 Gibt/s); pouzdana (manji broj
komponenata, neosjetljiva na elektromagnetska polja ); jeftina (jeftinija od bakrene parice a oprema
se proizvodi masovno); dugotrajna (preko 40 godina ako se pravilno instalira); budućnost (sa
električne se prelazi na optičku krivulju rasta)
Izazov izgradnje optičke mreže u pristupnom dijelu više nije tehničke već ekonomske prirode
Operateri imaju sve manje prihode a velike fiksne troškove
U ukupnim troškovima zemljani radovi čine 60-80%
Potražnje za optičim priključcima od strane privatnih korisnika trenutno je mala
Važnost optičke mreže će vrlo brzo biti jednaka današnjoj važnosti električne mreže!!
(Diskusija na temu: LinkedIn Grupa “Infoarena Telcom Community” Diskusija “Do kada bakrena parica?”)
4
6. Fiber roll-out policies / smjernice
USA – “regulatory holidays”, Verizona i AT&T nemaju regulatornu
obavezu davanja pristupa novoj optičkoj mreži alternativnim
operaterima
Azija – u Japanu i S. Koreji država daje značajna sredstva za
jačanje ekonomske infrastrukture
Europa – još uvijek nedefinirano, odbijeni Njemački “regulatory
holidays” i vode se rasprave o premijama za riskatna ulaganja iako
...
“Without sufficient investment in future highspeed networks, Europe risks being
outperformed by other major economies (such as Japan, Korea and the US),
which would undermine its competitiveness (EU Commission, 2007)”
6
7. 1 Uvod
2 Optika u Europi
3 Modeli poslovanja
4 Zaključak
7
8. Trenutno stanje u Europi
Investitori:
Investitori:
Gradovi ii komunalna
Gradovi komunalna
poduzeća (85%), operateri
poduzeća (85%), operateri
(15%). Do prosinca 2009.
(15%). Do prosinca 2009.
ukupno 249 FTTx projekata
ukupno 249 FTTx projekata Regulacija:
Regulacija: Stimulacija:
Stimulacija:
sa ukupno 3,5 mil. ostvarenih
sa ukupno 3,5 mil. ostvarenih Europski parlament ii
Europski parlament Izmeñu 2009 ii 2010 godine
Izmeñu 2009 2010 godine
priključaka ii 35 mil. homes
priključaka 35 mil. homes ministarski kolegij složili su
ministarski kolegij složili su EU će investirati 1 milijardu
EU će investirati 1 milijardu
passed, pri čemu je većina tih
passed, pri čemu je većina tih se u travnju 2009. oko
se u travnju 2009. oko Eura na izgradnju nove ii
Eura na izgradnju nove
priključaka provedeno od
priključaka provedeno od paketa reformi zakona o
paketa reformi zakona o širenju postojeće
širenju postojeće
strane alternativnih operatera
strane alternativnih operatera elektroničkim
elektroničkim širokopojasne mreže za
širokopojasne mreže za
(74%) – FastWeb/Italija;
(74%) – FastWeb/Italija; komunikacijama. Trenutno
komunikacijama. Trenutno pristup Internetu u ruralnim
pristup Internetu u ruralnim
B2/Švedska;
B2/Švedska; je implementacija usporena
je implementacija usporena područjima.
područjima.
Numbericable/Franzuska;
Numbericable/Franzuska; zbog pitanja blokiranja
zbog pitanja blokiranja
T2/Slovenija; Beeline ii
T2/Slovenija; Beeline pristupa Internetu u slučaju
pristupa Internetu u slučaju Za 100%-u pokrivenost
Za 100%-u pokrivenost
Comstar/Rusija.
Comstar/Rusija. kršenja copyrighta (net
kršenja copyrighta (net optikom, potrebno je 300
optikom, potrebno je 300
neutrality diskusija).
neutrality diskusija). milijardi Eura.
milijardi Eura.
8
9. Gradske optičke mreže
Stokholm, Amsterdam, Beč, Nuenen, Vasteras,
Schwerte, Singapur, Waldviertel (St. Martin,
Großschönau, Großpertholz), Burlington, Monticello,
Whittlesea, Lafayette, Vermont, Asturias, Hauts de
Seine, Köln, München, Stavanger, Rotterdam, Almere,
Zirich, itd.
9
10. Grad Krk
Na sjednici vijeća od 28.09.2009 donešena odluka o:
Obavezi postavljanja vodova pri budućim grañevinskim
radovima
Uspostavi evidencije postojećih vodova (katastar vodova)
Izradi studije izvodljivosti
Studija izvodljivosti izrañena od 11/2009 do 02/2010
Link: http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=334
Rezultati studije ukratko
Pod danim okolnostima vrlo je mala vjerojatnost da će
operateri ulagati u izgradnju optičke mreže (968 Euro po
kućanstvu)
Botleneck u vezi prema Rijeci/Zagrebu (Backbone) te
operativnim troškovima (OPEX)
Sljedeći koraci
Izrada master plana
Ispitati opcije JPP-a i financiranje kroz fondove
Marketing i edukacija
10
11. Studija: “Analiza isplativosti uvoñenja gradske
č ž
optičke mreže u Gradu Krku”
Izbor modela poslovanja
Analiza troškova i prihoda
Financiranje
Pravni i regulatorni okviri
Društveni i gospodarski učinci
Marketinška strategija i faze provedbe projekta
Sljedeći koraci
Aneks – Javno Privatno Parnterstvo (JPP)
11
12. ž
Rezultati studije gradske mreže
U gradu Krku postavljeno preko 9 km cijevi (alkatena) te postoji kabelska televizija sa
1.000 priključaka, pri čemu je 70% kabela u cijevima
Za realizaciju 2.000 priključaka visina investicije od 1,99 miliona Eura
968 Eura po kućanstvu
Projekt profitabilan samo ako je više faktora pozitivno
Prihodi pro priključku viši
Cijena Backhaula (Krk-Zagreb) niža
Trošak kapitala niži (6%)
OPEX niži
Studija pokazala da operater sasvim sigurno neće investirati u infrastrukturu
Potrebno optimirati ulazne parametre i/ili promjeniti model poslovanja
Financiranje kroz JPP ili fondove
12
13. ž
Raspodjela koštanja gradske mreže
č ž
izgradnja optičke mreže
EPMU
aktivna oprema mreže
operativni
troškovi indirektna oprema
OPEX
ž
transportna mreža
(do Zagreba)
peering / IP-upstream
oprema za rad
i upravljanje
13
16. ć
Sljedeći koraci
Izrada tendera za master plan
Optička mreža u izmjene prostornog plana
Ispitati cijenu koštanja vlastitog Backhaula (veza prema Zagrebu ili Rijeci)
Razgovori sa ISP-ovima i ponuñivačima usluga (npr. Optima Telekom, OiV, HEP, T-
HT, Metronet itd.) o suradnji
Organizacija “otvorenog mjeseca” grada Krka
Organizirati edukaciju stanovništva i suradnju sa školom (informatička grupa)
Ispitati financiranje kroz fondove
Ispitati mogućnosti JPP-a
16
17. 1 Uvod
2 Optika u Europi
3 Modeli poslovanja
4 Zaključak
17
18. Objašnjenje na primjeru Amsterdama
Izvor: Jaap Doeleman, The Amsterdam CityNet case, Turin 2008
18
19. Vertikalno integrirani model
klasični mrežni operater
usluge
posjeduje infrastrukturu
upravlja mrežom
prodaja pruža samo vlastite usluge
vertikalna integracija
proizvodi/usluge financiraju
infrastrukturu, mrežno upravljanje
poduzeće
i održavanje
ž
mrežno
investitori zahtjevaju kratke
upravljanje periode povrata uloženih
sredstava (< 5 godina)
različite regulatorne obaveze
ž
mreža /
infrastruktura
19
20. Horizontalni model poslovanja
Telefoniranje preko Interneta (“Voice over IP – VoIP”)
Televizija (“TV over IP – IPTV”), Web-TV (npr.
usluge Dienste Dienste
YouTube)
Dienste Dienste
Internet: E-Mail, Chat, Ebay, Amazon, Facebook, ...
E-učenje, E-zdravlje, Hosting/Backup, Teleworking, ...
horizontalna granica
Komutacijska oprema, usmjerivači i mrežno
upravljanje upravljanje
ž
mrežom TDM: Siemens, Alcatel, Nortel, Ericsson
ž
mreža / IP: Cisco, Juniper, Foundry, PacketFront,
aktivna Zyxel, ECI, Netgear, HP, ...
infrastruktura
horizontalna granica
ž
mreža
ž
mreža /
pasivna
infrastruktura
20
21. 1 Uvod
2 Optika u Europi
3 Modeli poslovanja
4 Zaključak
21
22. Zaključak
Operateri grade samo u/na profitabilnim područjima a pošto je
tendencija smanjivanja primanja uz fiksne troškove – izgledi za
izgradnju optičke infrastrukture od strane operatera padaju!
Gradovi pasivni dio mreže mogu izgraditi jeftinije od operatera
Da li to znači više posla za Gradove? Definitivno!
... ali za Gradove to je i jedinstvena prilika uz ispunjavanje njihovog
primarnog zadatka – pružiti stanovnicima optimalne uvjete življenja i
rada
22
23. Opcije koje SBR nudi
1. Izrada zajedničkih “uputstava” što se izgradnje gradskih optičkih mreža tiče
Financiranje, organizacija, kooperacije, regulativa, marketing, itd.
Troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama
2. Izrada detaljne studije izvodljivosti za pojedine gradove te praćenje projekta preko
dužeg vremenskog perioda
3. “Hot-line” za upite na temu gradske optičke mreže
Upiti dobivaju pismeni odgovor koji se objavljuje na stranicama udruge (upiti &
odgovori)
Obračun po satu rada, troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama
23