Dokument se bavi izgradnjom svjetlovodne mreže u Hrvatskoj uz financijsku potporu EU fondova, ističući izazove i prilike za razvoj telekomunikacijske infrastrukture. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, za ovaj projekt je rezervirano 11,7 milijardi eura, dok se naglašava važnost pravilnog definiranja bijelih, sivih i crnih područja. Također se razmatraju iskustva drugih zemalja, kao i planovi za implementaciju širokopojasne mreže unutar gradova.

1. U V O D N O P R E D AVA N J E
Svjetlovodne mreže kao
infrastruktura financirana iz EU
fondova
F I B E R W E E K 2 0 1 3
S U P E TA R , 2 3 . - 2 5 . T R AVA N J 2 0 1 3 .
D R . I G O R B R U S I Ć

2. Uvod
2
 Izuzetno puno mreža izgrađeno tokom zadnjih 130
godina - svaka specializirana za određene usluge
 Internet unio značajne promjene:
(1) IP u stanju prenjeti sve usluge preko jedne mreže
(2) nestalo je udaljenosti
(3) novi ponuđivači usluga
(4) “ugroženi” etablirani modeli poslovanja
(5) stalna potreba za većim brzinama pristupa
 Izazov: potreba za novom pristupnom
infrastrukturom ali kako / tko financira?!

3. FTTH/B u Europi (sredinom 2012.)
3
Izvor: FTTH Council Europe, 2012

4. Update: financiranje iz EU fondova
4
 2012.
(1) za Hrvatsku rezervirano 9,1 milliardi eura u EU
fondovima za razdoblje 2014.-2020.
(2) za izgradnju širokopojasnih mreža planirano 9,2
milliardi eura u sklopu CEF fonda
(3) NGA smjernice iz 2009. godine
 2013.
(1) za izgradnju širokopojasnih mreža odobreno samo 1
milliarda eura
(2) za Hrvatsku rezervirano 11,7 milliardi eura u EU
fondovima za razdoblje 2014.-2020.
(3) nove NGA smjernice

5. EU smjernice za financiranje širokopojasnih
mreža javnim sredstvima
5
 2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.)
(1) definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan ponuđivač) i crnih (više
ponuđivača) NGA područja
(2) financiranje javnim sredstvima dozvoljeno za bijela, moguća za siva a nije
dozvoljena za crna područja
(3) priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod tržišnim
uvjetima)
 2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.)
(1) tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično
(2) “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): dozvoljava se financiranje javnim sredstvima i u
gradovima
(3) step change: financiranje javnim sredstvima samo ako je veliki skok u brzini
pristupa za korisnika
(4) jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava konkuretnost
ponuđivača usluga
(5) transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa
infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji

6. Osobne teze
6
 Realizacije svjetlovodnih mreža je izazov u području
infrastrukture a ne u području telekomunikacije
 Sve dok nemamo svjetlovodnu pristupnu mrežu,
bavit ćemo se nedostatnim internetom - samo
svjetlovodni priključak je prava širokopojasna mreža
 Hrvatska pristupom ima jedinstvenu priliku korištenja
fondova – o nama ovisi u kojoj mjeri ćemo uspjeti u
realizaciji svjetlovodnih mreža

7. Program današnjih predavanja
7
 Preduvjet za korištenje sredstva iz fondova, moraju se definirati
bijela/siva/crna područja  Latorova studija za MPPI iz 2012.:
Tomislav Majnarić
 Za investicije je bitan regulatorni okvir  HAKOM uklanja zapreke:
Vladimir Žuti
 Slovenija već godinama koristi EU fondove za izgradnju
svjetlovodnih mreža  Koja su njihova iskustva: Miran Mihačević
 Hrvatska planira državnu svjetlovodnu mrežu  Gdje, kako i kada:
Božo Zeba
 Grad Zagreb planira realizirati 200.000 svjetlovodnih priključaka 
Zašto, kako i kada: Ivan Ivanković
 Grad Rijeka je pokrenuo projekt e-Županije za razvoj
telekomunikacijske infrastrukture na području Županije  Zašto,
kako i kada: Boris Krstanović
 Za kraj: okrugli stol sa svim predavačima

8. Zahvaljujem na pažnji!
8
Mail: igor (dot) brusic (at) gmail (dot) com