Pretraži ač eb-a
SearchEngine
• Pretraži ač weba (engl. web search engine)
predstavlja Internet servis, čija je svrha traže je
informacija, i to uglavnom zadavanjem ključ ih reči, a
mnogo ređe odabirom po uđe ih stavki.
• Internet je za ešto više od dve i po decenije, postao
ajveći izvor informacija u istoriji čoveča stva.
Procenjuje se da je ukupan broj dokumenata i zapisa u
bazama podataka, stotine milijardi.
3.
Pretraži ač eb-a
•Pro alaže je informacija na Internetu je postalo bitan
deo svakodnevnih život ih aktivnosti.
• Pretraživa je je druga najpopularnija aktivnost na webu,
posle elektronske pošte, sa preko 550 miliona pretraga
svaki dan.
• Alatke koje se koriste za pro alaže je informacija na vebu
zovu se pretraživači. Veruje se da je više od milion
pretraživača operativno na vebu.
4.
Pretraži ač eb-a
•Pretraživače je oguće klasifikovati na osnovu tipa
podataka koje pretražuju. Pretraživači koji pretražuju
tekstualne dokumente zovemo pretraživači dokumenata,
dok pretraživače koji pretražuju podatke koji se čuvaju
u bazama podataka zovemo pretraživači baza podataka.
• Mnogi popularni pretraživači kao što su Google i Yahoo
su pretraživači dokumenata, dok se pretraživači e-
prodavnica kao što je Amazon.com, smatraju
pretraživači a baza podataka.
5.
Pretraži ač eb-a
Najpopularnijipretraživači:
• Google – www.google.com postoji od 1996. godine
• Bing (Microsoft) – www.bing.com od 2009. godine
• Yahoo – www.yahoo.com, od 1994. godine
„Nauč i pretraživač“:
• Education World - www.educationworld.com
• Wolfram alpha - www.wolframalpha.com
Pregledač web-a
Browser
• Pregledačje program koji korisniku o ogućava
pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja na
Internetu.
• Prvi pregledači su o ogućavali samo pregled teksta
(1989 – 1992. ) a 1993. je kreiran prvi pregledač koji
je mogao da prikazuje i slike – Mosaic.
Pregledač eb-a
Browser
• Postojiveliki broj različitih pretraživača čija je
osnovna namena ista ali se razlikuju po kvalitetu i
dodatnim alatima.
• Svaki Internet pregledač je ustvari interpreter
(prevodilac). Dakle, stranica je pisana u kodu koji
pregledač interpretira kao ešto svakome razumljivo.