Giberelini

1. GIBERELINI
Prof. dr. Hamdija Čivić
Studenti: Vilić Aladin, Bajrić Mirvet

2. GIBERELINI
 Giberelini su velika grupa jedinjenja uzajamno jako
sličnih.
 Pripadaju diterpenima sa 4 gibanska prstena u
molekuli.
 Nešto više od trećine giberelina ima pun sastav,
odnosno svih 20 C atoma, dok su ostali izgubili jedan
i označavaju se kao 19 C giberelini.

3. OTKRIĆE
 1926. g. Gibereline je otkrio Kurosawa, kao aktivnu
materiju izolovanu iz kultura gljive Gibberela fujikuroi
 1938. g. Yabuta i Sumiki uspjeli izolirati kristale dviju
tvari koje su nazvali giberelinom A i giberelinom B.
 1958. g. Prvi put izoliran i hemijski identificirani
prirodni giberelin iz nezrelih sjemenki graha.

4. OTKRIĆE
 Danas je poznato da su giberelini prirodno prisutni u
velikom broju vrsta krito- i golosjemenjača.
 Poznato je više od stotinu različitih giberelina.
 Označavaju se brojevima prema redoslijedu njihova
otkrića (GA1, GA2, GA3,...GAn ).

5. OTKRIĆE
 Sl. 1. Biotest za dokazivanje
giberelina: patuljaste biljke
graška tretiraju se uzorkom
nepoznate koncentracije
giberelina i nakon određenog
razdoblja rasta njihova se visina
uspoređuje s visinom biljaka
tretiranih poznatim
koncentracijama giberelina.
Slika 1.

6. BIOSINTEZA GIBERELINA
 Mladi listovi vršnog pupa su glavno mjesto sinteze
giberelina.
 Nezrele sjemenke također predstavljaju bogat izvor
giberelina.
 Sinteza većine giberelina u biljkama dešava se u
hloroplastima i njihovim prekursorima.

7. BIOSINTEZA GIBERELINA
 Manje od polovice poznatih giberelina zadržava
20 C-atoma tog prekursora i oni se nazivaju
C20 –giberelinima.
 Ostali giberelini tijekom biosinteze gube C-atom broj 20 i
nazivaju se C19-giberelinima.

8. BIOSINTEZA GIBERELINA
 Sl. 2. Procesi koji pridonose stabilnoj
razini GA1 u biljnim tkivima.
 Sintezu mogu potaknuti hladni i dugi
dani ili je može prekinuti povratna
inhibicija.
 Stopa i smjer prijenosa giberelina
također utječu na njihovu razinu.
Smanjivanje razine aktivnog giberelina
kataboličkom inaktivacijom je jedini
inverzibilni odnos.
Sl. 2.

9. BIOSINTEZA GIBERELINA
 Sl. 3. Fenotipovi i genotipovi graška
koji se razlikuju po sadržaju giberelina u
vegetativnim tkivima.
 Nana mutanta (na) koja uopšte ne
sadrži gibereline ,
 Patuljasta mutanta (Na le) sadrži GA20,
 Visoka mutanta (Na Le) sadrži GA1,
 Supervisoka mutanta Slender (la crys)
ne sadrži gibereline, ali je u nje na neki,
za sada još nepoznat način, reguliran
receptor za giberelin.
Sl. 3.

10. PRIJENOS GIBERELINA
 Prijenos giberelina je istraživan pomoću egzogeno dodavanih radioaktivno
obilježenih giberelina (14C).
 Ova istraživanja su pokazala da giberelini koji se primarno sintetiziraju u mladim,
aktivno rastućim pupovima, listovima i internodijama, prenose floemom pasivno s
asimilatima.
 Brzina prijenosa giberelina je 5 do 25 mm/h.

11. FIZIOLOŠKI UČINCI GIBERELINA
 Potiču produžni rast biljke,
 Potiču cvjetanje dvogodišnjih biljki koje zahtijevaju indukciju dugim danom da bi
mogle cvjetati,
 Kontrolišu klijanje sjemenki,
 Prekidaju dormancije i indukciju sinteze hidrolitičkih enzima,
 Kontrolišu prijelaze iz juvenilne u odraslu fazu ili obrnuto.

12. FIZIOLOŠKI UČINCI GIBERELINA
 Primjenom giberelina ponekad se mogu dobiti
pravi biljni divovi.
 Sl. 4. Djelovanje giberelina na biljke kupusa u
rozeti, (lijevo) potiče se snažan rast stabljike, i
cvjetanje (desno).
(Sl. 4.)

13. PRODUŽNI RAST BILJAKA S
ROZETOM
 Sl.5. Špinat je biljka dugog dana koja u
uvjetima kratkog dana ima oblik rozete, a
stabljika se razvija samo u uvjetima dugog
dana.
 Biljke tretirane giberelinom imaju u
uvjetima kratkog dana istu morfologiju kao
da su bile izložene dugom danu.
Sl. 5.
Kratki dan
Kratki dan + GA3
Dugi dan

14. RAST PLODOVA
 Sl. 6. učinak GA3 na plodove grožđa:
 Grozd kontrolne biljke (lijevo), i grozd
vinove loze prskane s GA3 u vrijeme
cvjetanja i dozrijevanja plodova (desno).
Grožđe tretirano giberelinima ima veće
bobice i rijeđe grozdove.
Sl. 6.

15. PREKID DORMANTNOSTI SJEMENKI
I INDUKCIJA KLIJANJA
 Mobilizacija hranjivih tvari tijekom
klijanja sjemenki žitarica (Sl. 7.):
 Nakon primanja vode, embrio oslobađa
gibereline u aleuronski sloj gdje potiču
sintezu i izlučivanje amilaze i drugih
hidrolitičkih enzima koji u endospermu
razgrađuju molekule hrane do malih
topivih molekula koje apsorbira skutelum,
a koristi ih embrio tijekom razvitka sijanca.
Sl. 7.

16. HVALA NA PAŽNJI =)