EOLSKA
EROZIJA

Tamara Ivković I-1, Prva kragujevačka
gimazija
Eolska erozija
Eol je u
grčkoj
mitologiji bio
bog i
gospodar
vetrova.
Eolska erozija
Eol je u
grčkoj
mitologiji bio
bog i
gospodar
vetrova.

Eolska erozija predstavlja proces
formiranja oblika u reljefu pod
uticajem vetra. Rad vetra je
najizrazitiji u suvim pustinjskim i
polupustinjskim oblastima bez
vegetacije. Eolski oblici reljefa dele
se na erozivne i akumulativne.
Eolska erozija

Pustinje su područja na Zemlji koja godišnje primaju
manje od 250mm padavina. Čine 22% površine
svetskog kopna. Osim vetra, na formiranje reljefa u
pustinjama utiču i velika dnevna kolebanja
temperature, zbog kojih dolazi do pucanja, drobljenja i
usitnjavanja stenovite mase. Pustinje mogu biti
peskovite, kamenite, šljunkovite, glinovite i slane
(sone).
Eolska erozija
Pustinje su područja na Zemlji koja godišnje primaju
manje od 250mm padavina. Čine 22% površine
svetskog kopna. Osim vetra, na formiranje reljefa u
pustinjama utiču i velika dnevna kolebanja
temperature, zbog kojih dolazi do pucanja, drobljenja
i usitnjavanja stenovite mase. Pustinje mogu biti
peskovite, kamenite, šljunkovite, glinovite i slane
(sone).
Eolski erozivni oblici
Stvaraju se uglavnom u kamenitim pustinjama,
ravnim i golim stenovitim predelima bez vegetacije i
vode
pokriveni
komadima
stena
nastali
temperaturnim razaranjem.
Eolski erozivni oblici
Pustinjsko saće je sistem plitkih jajastih udubljenja,
koja su odvojena tankim stenovitim zidovima.
Nastaju selektivnom erozijom na stenama koje se
sastoje od čvršćih i mekših minerala.
Eolski erozivni oblici
Pustinjsko saće je sistem plitkih jajastih udubljenja,
koja su odvojena tankim stenovitim zidovima.
Nastaju selektivnom erozijom na stenama koje se
sastoje od čvršćih i mekših minerala.
Intenzivnom selektivnom erozijom na stenovitim
grebenima i rtovima mogu nastati i prozorci – otvori
na stenama.
Eolski erozivni oblici

Usamljene stene najviše erodiraju i postaju tanje pri
dnu, poprimajući izgled pečurke jer vetar nosi pesak
i ostale materijale do visine 1-1,5m. Tako nastaju
pečurkasti ostenjaci.
Eolski erozivni oblici
Jardang je najveći eolski erozivni oblik. To je
sistem paralelnih žljebova i brazdi olučastog
oblika izmeĎu kojih su oštri rtovi.
Eolski erozivni oblici
Jardang je najveći eolski erozivni oblik. To je
sistem paralelnih žljebova i brazdi olučastog
oblika izmeĎu kojih su oštri rtovi.
Uadi
Uadi su suve rečne doline koje su nastale u vreme
kada je kilma u pustinjama bila vlažnija ili od
današnjih vodenih tokova koji se obrazuju posle
jačih kiša.
Oni su poligenetski oblici – nastali su radom dve
sile, rečkom i eolskom erozijom.
Uadi
Uadi su suve rečne doline koje su nastale u vreme
kada je kilma u pustinjama bila vlažnija ili od
današnjih vodenih tokova koji se obrazuju posle
jačih kiša.
Oni su poligenetski oblici – nastali su radom dve
sile, rečkom i eolskom erozijom.
Eolski akumulativni oblici
Javljaju se u peskovitim pustinjama (erg u
Africi, kum u Aziji). Imaju zatalasan
brežuljkast reljef koji se dinamično menja
pod uticajem vetra.
Eolski akumulativni oblici
Dine

Barhani
Eolski akumulativni oblici
Dine

Dine su tipični oblik
reljefa u pustinji i
predstavljaju peščane
bedeme i brežuljke.
Strane dina koje su
okrenute vetru su blaže
nagnute od onih koji se
nalaze u zavetrini.

Barhani
Eolski akumulativni oblici
Dine

Dine su tipični oblik
reljefa u pustinji i
predstavljaju peščane
bedeme i brežuljke.
Strane dina koje su
okrenute vetru su blaže
nagnute od onih koji se
nalaze u zavetrini.

Barhani
Eolski akumulativni oblici
Dine

Barhani

Barhani su male dine u
obliku polumeseca ili srpa
koje se obično nalaze na
obodu peščanih pustinja.
Njihova spoljašnja strana
blago je nagnuta, dok je
unutrašnja strmija.
Eolski akumulativni oblici
Dine

Barhani

Barhani su male dine u
obliku polumeseca ili srpa
koje se obično nalaze na
obodu peščanih pustinja.
Njihova spoljašnja strana
blago je nagnuta, dok je
unutrašnja strmija.

Eolska erozija

  • 1.
    EOLSKA EROZIJA Tamara Ivković I-1,Prva kragujevačka gimazija
  • 2.
    Eolska erozija Eol jeu grčkoj mitologiji bio bog i gospodar vetrova.
  • 3.
    Eolska erozija Eol jeu grčkoj mitologiji bio bog i gospodar vetrova. Eolska erozija predstavlja proces formiranja oblika u reljefu pod uticajem vetra. Rad vetra je najizrazitiji u suvim pustinjskim i polupustinjskim oblastima bez vegetacije. Eolski oblici reljefa dele se na erozivne i akumulativne.
  • 4.
    Eolska erozija Pustinje supodručja na Zemlji koja godišnje primaju manje od 250mm padavina. Čine 22% površine svetskog kopna. Osim vetra, na formiranje reljefa u pustinjama utiču i velika dnevna kolebanja temperature, zbog kojih dolazi do pucanja, drobljenja i usitnjavanja stenovite mase. Pustinje mogu biti peskovite, kamenite, šljunkovite, glinovite i slane (sone).
  • 5.
    Eolska erozija Pustinje supodručja na Zemlji koja godišnje primaju manje od 250mm padavina. Čine 22% površine svetskog kopna. Osim vetra, na formiranje reljefa u pustinjama utiču i velika dnevna kolebanja temperature, zbog kojih dolazi do pucanja, drobljenja i usitnjavanja stenovite mase. Pustinje mogu biti peskovite, kamenite, šljunkovite, glinovite i slane (sone).
  • 6.
    Eolski erozivni oblici Stvarajuse uglavnom u kamenitim pustinjama, ravnim i golim stenovitim predelima bez vegetacije i vode pokriveni komadima stena nastali temperaturnim razaranjem.
  • 7.
    Eolski erozivni oblici Pustinjskosaće je sistem plitkih jajastih udubljenja, koja su odvojena tankim stenovitim zidovima. Nastaju selektivnom erozijom na stenama koje se sastoje od čvršćih i mekših minerala.
  • 8.
    Eolski erozivni oblici Pustinjskosaće je sistem plitkih jajastih udubljenja, koja su odvojena tankim stenovitim zidovima. Nastaju selektivnom erozijom na stenama koje se sastoje od čvršćih i mekših minerala. Intenzivnom selektivnom erozijom na stenovitim grebenima i rtovima mogu nastati i prozorci – otvori na stenama.
  • 9.
    Eolski erozivni oblici Usamljenestene najviše erodiraju i postaju tanje pri dnu, poprimajući izgled pečurke jer vetar nosi pesak i ostale materijale do visine 1-1,5m. Tako nastaju pečurkasti ostenjaci.
  • 10.
    Eolski erozivni oblici Jardangje najveći eolski erozivni oblik. To je sistem paralelnih žljebova i brazdi olučastog oblika izmeĎu kojih su oštri rtovi.
  • 11.
    Eolski erozivni oblici Jardangje najveći eolski erozivni oblik. To je sistem paralelnih žljebova i brazdi olučastog oblika izmeĎu kojih su oštri rtovi.
  • 12.
    Uadi Uadi su suverečne doline koje su nastale u vreme kada je kilma u pustinjama bila vlažnija ili od današnjih vodenih tokova koji se obrazuju posle jačih kiša. Oni su poligenetski oblici – nastali su radom dve sile, rečkom i eolskom erozijom.
  • 13.
    Uadi Uadi su suverečne doline koje su nastale u vreme kada je kilma u pustinjama bila vlažnija ili od današnjih vodenih tokova koji se obrazuju posle jačih kiša. Oni su poligenetski oblici – nastali su radom dve sile, rečkom i eolskom erozijom.
  • 14.
    Eolski akumulativni oblici Javljajuse u peskovitim pustinjama (erg u Africi, kum u Aziji). Imaju zatalasan brežuljkast reljef koji se dinamično menja pod uticajem vetra.
  • 15.
  • 16.
    Eolski akumulativni oblici Dine Dinesu tipični oblik reljefa u pustinji i predstavljaju peščane bedeme i brežuljke. Strane dina koje su okrenute vetru su blaže nagnute od onih koji se nalaze u zavetrini. Barhani
  • 17.
    Eolski akumulativni oblici Dine Dinesu tipični oblik reljefa u pustinji i predstavljaju peščane bedeme i brežuljke. Strane dina koje su okrenute vetru su blaže nagnute od onih koji se nalaze u zavetrini. Barhani
  • 18.
    Eolski akumulativni oblici Dine Barhani Barhanisu male dine u obliku polumeseca ili srpa koje se obično nalaze na obodu peščanih pustinja. Njihova spoljašnja strana blago je nagnuta, dok je unutrašnja strmija.
  • 19.
    Eolski akumulativni oblici Dine Barhani Barhanisu male dine u obliku polumeseca ili srpa koje se obično nalaze na obodu peščanih pustinja. Njihova spoljašnja strana blago je nagnuta, dok je unutrašnja strmija.