SlideShare a Scribd company logo
 Prekid sa srednjim vijekom.
 Renesansa je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi
zapadne Evrope, koji je doveo do preokreta u nauci,
filozofiji, književnosti i likovnoj umjetnosti.
 Naviši izraz renesansa je našla u Italiji, jer je u njoj
najpijre i došlo do razvoja gradova, ali se polako počinje
širiti kroz cijelu Evropu.
 Razvija se i duhovna umjetnost, koja je sve više uzimala
stilove antičke umjetnosti.
 Nositelji renesanse su humanisti.
 Kulturi su usmjerili prema čovjeku a ne prema Bogu.
 Umjetnik je obrazovan i svestran.
Uvod
Kvatroćento
(rana renesansa)
Ćinkvećento
(visoka renesansa)
 Trajao je cio 14. vijek a nastao je prije svega u gradu
Firenci, zatim u Padovi, Rimu, Veneciji...
 Što se umjetnosti tiče, velika pažnja se posvećuje
čoveku, proporcijama tijela čovjeka, perspektivi i fizici.
 Karakteristike su:
 - prikazana atmosferska perspektiva
- kontrast svjetla i sjenke
- više se ne koristi zlatna boja
- kompozicija se nalazi u prostoru
- proućava se anatomija ljudskog tijela i pokret
- proučava se optika
Koristili su tri stila (dorski, jonski i korinstki stil).
U arhitekturi se pojavljuje simetrija, harmonija i nema više
pretrpanosti kao u gotičkom stilu već je izražena
jednostavnost.
Najpoznatije arhitekte bili su : Filipo Bruneleski , Donato
Bramante
<<Bruneleskijeva
kupola, Firenca
Kapela Sv. Petra,
Rim >>
 Slikarstvo u Ranoj Renesansi počinje pojavom Mazača,
kojem je uzor bio gotički slikar Đoto di Bondone.
Mozačovi likovi su učvršćeni konturnom linijom.
 Pored Mozača - Pjero dela Frančeska je prvi naučno
dokazao perspektivu a takođe je uspio da istake zlatni
presjek!
 Sledeći slikar bio je Andrea Mantenja koji je doveo
perspektivu do vrhunca, što se i vidi na njegovoj slici
Mrtvi Hrist
 Sandro Botičeli, jedan od najvećih slikara u Ranoj
Renesansi, koji je svoje likove stavio u nestvaran
pejzaž, potpuno osvjetljen bez realnog izvora svjetla.
Pjero dela Frančeska,
Batiste Sforca i Federika
de Montefeltra >>
<<Andrea Mantanja,
Mrtav Hrist
Sandro Botičeli,
Rođenje Venere
>>
 Skulptura tokom renesanse odbija arhitektonski
okvir i postaje samostalno djelo. Zadnji dio skulpture
umjetnici obrađuju isto tako pažljivo kao i prednji.
 Jedan od najvećih skulptora je Firentinac
Donatelo. Prvi je poslije antike u bronzi izlio muški
akt u prirodnoj veličini. To je njegova statua Davida -
pravljen od bronze, prirodan stav i veličina. Donatelo
je takođe isklesao i reljef Sv. Đorđe ubiva aždaju
kao i statuu konjanika Gatamelate.
<<David
Konjanička statua
Gatamelate >>
Sv. Đorđe ubiva aždaju
 Kasna faza renesanse- koja traje do polovine 16. vijeka.
 Razvija se nauka, pogotovo matematika, fizika i
astronomija.
 U ovom periodu javljaju se četiri genija koja su
Renesansu doveli do vrhunca.
 Bila su to:
-Leonardo da Vinči
-Mikelanđelo Buonaroti
-Rafaelo Santi
-Ticijan
 Ubjedljivo najveći umjetnik u Renesansi bio je Leonardo da Vinči.
 Njegovi radovi iz oblasti matematike, anatomije, fizike, mehanike,
botanike i teorije o umjetnosti izražavaju veliko intresovanje i
poznavanje oblasti ljudskog duha.
 Često je eksperementisao, kako u nauci tako i u slikarstvu, zbog
čega je mnogo slika ostavio nedovršeno ili su kao npr. Tajna večera,
počele da propadaju zbog njegovog tehnološkog
eksperementisanja.
 Među najpoznatijim djelima su mu : Mona Liza, freska Tajna večera,
Poklonjenje mudraca, kao i mnogo skica i crteža nacrtanim
ugljenom ili mastilom, kao i nacrte za vojna oružja.
 On stvara novi stil slikanja SFUMATO – blagi prelaz između
svjetlosti i sjenke.
Skice i crteži
Nacrti oružja>>
<<Mona Liza
Tajna večera
 Drugi veliki umjetnik bio je Mikelanđelo Buonaroti.
Monumentalnost postiže rano, skulpturom Davida, gdje je isklesan
svaki mišić na tijelu muškarca, a takođe je postao simbol slobodne
firentinske republike. David je isklesan u mermeru, visok 5 metara.
 Takođe je isklesao Pietu, u grobnici Đovana i Lorenca Medičija.
Isklesao je njihove portrete i alegorije Dana i Noći (muška i ženska
figura), kao i Mojsija, Robove.
 Odgovran za preuređenje Bramanteovog nacrta u crkvi Sv. Petra i
za rješavanje izgleda njene kupole, a kao arhitekta projektovao je
Kampidoljo ispred crkve Sv. Petra u Rimu.
 Takođe jedno od njegovih najvećih dijela bile su freske u Sikstinskoj
kapeli u Vatikanu, gde je prikazao Strašni sud (njegov autoportret-
oderana koža).
To je panorama biblijske istorije od stvaranja svijeta pa nadalje.
<< David
Mikelanđelova Pieta >>
Grobnica Đulijana
Medičija>>
<<Siktinska kapela
Strašni sud
 Rafael Santi je još kao mladić otišao u Firencu gdje su na njega
veliki uticaj ostavili Leonardo i Mikelanđelo.
 Bio je najreprezentativniji slikar u renesansi.
 Nacrtao je alegoriju: - umjetnosti
- teologije
- prava
- filozofije (Aristotel i Platon)
Takođe je bio odličan portretist, i razvio je svoj način oslikavanja
bogorodice, zbog čega ga nazivaju slikarem Madona.
Među najpoznatijim djelima su mu bili : Anđeli, portret Pape Julije II, Tri
gracije...
<<Anđeli
Papa Julije II >>
Tri Gracije
Slikar iz Venecije ( slika tehnikom uljanih
boja, koja je došla iz Flandrije)
U XV vijeku slika u duhu renesanse,
najpoznatija djela su mu : Zaspala Venera,
Flora, Nebeska i zemaljska ljubav.
U XVI vijeku slika jače kontraste svjetlosti i
sjenke, dijagonalna kompozivija, -
Krunisanje Hrista
Likovna kultura 54
Likovna kultura 54
Likovna kultura 54
Likovna kultura 54
Likovna kultura 54

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Srpski srednji vek
Srpski srednji vekSrpski srednji vek
Srpski srednji vek
 
Barok u italiji
Barok u italijiBarok u italiji
Barok u italiji
 
Art nuvo
Art nuvoArt nuvo
Art nuvo
 
Barok arhitektura i skulptura
Barok arhitektura i skulpturaBarok arhitektura i skulptura
Barok arhitektura i skulptura
 
Antička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveniAntička grčka umetnost drustveni
Antička grčka umetnost drustveni
 
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
Gotika ( kiparstvo i slikarstvo )
 
Barok
BarokBarok
Barok
 
Visoka renesansa
Visoka renesansaVisoka renesansa
Visoka renesansa
 
Renesansa
RenesansaRenesansa
Renesansa
 
Apstraktno slikarstvo
Apstraktno slikarstvoApstraktno slikarstvo
Apstraktno slikarstvo
 
Gotika arhitektura
Gotika  arhitekturaGotika  arhitektura
Gotika arhitektura
 
Romanicki stil
Romanicki stil Romanicki stil
Romanicki stil
 
7 grčka umjetnost
7 grčka umjetnost7 grčka umjetnost
7 grčka umjetnost
 
Egejska umetnost
Egejska umetnostEgejska umetnost
Egejska umetnost
 
Postimpresionizam
PostimpresionizamPostimpresionizam
Postimpresionizam
 
Secesija
SecesijaSecesija
Secesija
 
Likovna kultura 31
Likovna kultura 31Likovna kultura 31
Likovna kultura 31
 
Rana renesansa
Rana renesansaRana renesansa
Rana renesansa
 
Rimska umetnost I - arhitektura
Rimska umetnost I - arhitekturaRimska umetnost I - arhitektura
Rimska umetnost I - arhitektura
 
Arhitektura renesanse
Arhitektura renesanseArhitektura renesanse
Arhitektura renesanse
 

Similar to Likovna kultura 54

Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...
Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...
Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...DarkoJovanovic20
 
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstora
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstoraOd Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstora
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstoraMilanStankovic19
 
Likovna kultura 58
Likovna kultura 58Likovna kultura 58
Likovna kultura 58aco bojic
 
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptxmehmedsehovic12
 
Likovna kultura 62
Likovna kultura 62Likovna kultura 62
Likovna kultura 62aco bojic
 
Likovna kultura 59
Likovna kultura 59Likovna kultura 59
Likovna kultura 59aco bojic
 
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljece
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljeceKultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljece
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljeceAjna19
 
Bečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdfBečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdfVanjaStojkovi1
 
Nauka I Umetnost Mj
Nauka I Umetnost  MjNauka I Umetnost  Mj
Nauka I Umetnost Mjmjovicic
 
Likovna kultura 51
Likovna kultura 51Likovna kultura 51
Likovna kultura 51aco bojic
 

Similar to Likovna kultura 54 (20)

Humanizam i renesansa
Humanizam i renesansaHumanizam i renesansa
Humanizam i renesansa
 
Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...
Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...
Romantizam - Luka Jovanović, Jovan Drikić, Lazar Đorđević, Julian Krajić, Nev...
 
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstora
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstoraOd Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstora
Od Leonarda do Poloka - istorija slikarstva i dela velikih majstora
 
Likovna kultura 58
Likovna kultura 58Likovna kultura 58
Likovna kultura 58
 
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
 
Likovna kultura 62
Likovna kultura 62Likovna kultura 62
Likovna kultura 62
 
Renesansa
RenesansaRenesansa
Renesansa
 
Leonardo da Vinči
Leonardo da VinčiLeonardo da Vinči
Leonardo da Vinči
 
Gotika
GotikaGotika
Gotika
 
Suvakovic misko postmoderna
Suvakovic misko postmodernaSuvakovic misko postmoderna
Suvakovic misko postmoderna
 
Gotika
Gotika Gotika
Gotika
 
Likovna kultura 59
Likovna kultura 59Likovna kultura 59
Likovna kultura 59
 
Mikelanđelo
MikelanđeloMikelanđelo
Mikelanđelo
 
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljece
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljeceKultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljece
Kultura na prijelazu iz 19. u 20. stoljece
 
Impresionizam 1 cas
Impresionizam 1 casImpresionizam 1 cas
Impresionizam 1 cas
 
Proporcije
ProporcijeProporcije
Proporcije
 
Impresionizam
ImpresionizamImpresionizam
Impresionizam
 
Bečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdfBečki antiklasicizam pdf.pdf
Bečki antiklasicizam pdf.pdf
 
Nauka I Umetnost Mj
Nauka I Umetnost  MjNauka I Umetnost  Mj
Nauka I Umetnost Mj
 
Likovna kultura 51
Likovna kultura 51Likovna kultura 51
Likovna kultura 51
 

More from aco bojic

37 lekcija Vizualno misljenje
37 lekcija Vizualno misljenje37 lekcija Vizualno misljenje
37 lekcija Vizualno misljenjeaco bojic
 
Likovna kultura 64
Likovna kultura 64Likovna kultura 64
Likovna kultura 64aco bojic
 
Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1aco bojic
 
Likovna kultura 63
Likovna kultura 63Likovna kultura 63
Likovna kultura 63aco bojic
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaaco bojic
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaaco bojic
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaaco bojic
 
Razvoj profesionalnih vještina
Razvoj profesionalnih vještinaRazvoj profesionalnih vještina
Razvoj profesionalnih vještinaaco bojic
 
Likovna kultura 61
Likovna kultura 61Likovna kultura 61
Likovna kultura 61aco bojic
 
Likovna kultura 60
Likovna kultura 60Likovna kultura 60
Likovna kultura 60aco bojic
 
Likovna kultura 57
Likovna kultura 57Likovna kultura 57
Likovna kultura 57aco bojic
 
Likovna kultura 56
Likovna kultura 56Likovna kultura 56
Likovna kultura 56aco bojic
 
Likovna kultura 53
Likovna kultura 53Likovna kultura 53
Likovna kultura 53aco bojic
 
Likovna kultura 52
Likovna kultura 52Likovna kultura 52
Likovna kultura 52aco bojic
 
Likovna kultura 50
Likovna kultura 50Likovna kultura 50
Likovna kultura 50aco bojic
 
Likovna kultura 47
Likovna kultura 47Likovna kultura 47
Likovna kultura 47aco bojic
 
Likovna kultura 49
Likovna kultura 49Likovna kultura 49
Likovna kultura 49aco bojic
 
Likovna kultura 48
Likovna kultura 48Likovna kultura 48
Likovna kultura 48aco bojic
 
Likovna kultura 45
Likovna kultura 45Likovna kultura 45
Likovna kultura 45aco bojic
 

More from aco bojic (20)

37 lekcija Vizualno misljenje
37 lekcija Vizualno misljenje37 lekcija Vizualno misljenje
37 lekcija Vizualno misljenje
 
Likovna kultura 64
Likovna kultura 64Likovna kultura 64
Likovna kultura 64
 
Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1
 
Likovna kultura 63
Likovna kultura 63Likovna kultura 63
Likovna kultura 63
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomija
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomija
 
Poslovna ekonomija
Poslovna ekonomijaPoslovna ekonomija
Poslovna ekonomija
 
Razvoj profesionalnih vještina
Razvoj profesionalnih vještinaRazvoj profesionalnih vještina
Razvoj profesionalnih vještina
 
Likovna kultura 61
Likovna kultura 61Likovna kultura 61
Likovna kultura 61
 
Likovna kultura 60
Likovna kultura 60Likovna kultura 60
Likovna kultura 60
 
Likovna kultura 57
Likovna kultura 57Likovna kultura 57
Likovna kultura 57
 
Likovna kultura 56
Likovna kultura 56Likovna kultura 56
Likovna kultura 56
 
Likovna kultura 53
Likovna kultura 53Likovna kultura 53
Likovna kultura 53
 
Likovna kultura 52
Likovna kultura 52Likovna kultura 52
Likovna kultura 52
 
Likovna kultura 50
Likovna kultura 50Likovna kultura 50
Likovna kultura 50
 
Likovna kultura 47
Likovna kultura 47Likovna kultura 47
Likovna kultura 47
 
Likovna kultura 49
Likovna kultura 49Likovna kultura 49
Likovna kultura 49
 
Likovna kultura 48
Likovna kultura 48Likovna kultura 48
Likovna kultura 48
 
Psihologija
PsihologijaPsihologija
Psihologija
 
Likovna kultura 45
Likovna kultura 45Likovna kultura 45
Likovna kultura 45
 

Likovna kultura 54

  • 1.
  • 2.  Prekid sa srednjim vijekom.  Renesansa je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Evrope, koji je doveo do preokreta u nauci, filozofiji, književnosti i likovnoj umjetnosti.  Naviši izraz renesansa je našla u Italiji, jer je u njoj najpijre i došlo do razvoja gradova, ali se polako počinje širiti kroz cijelu Evropu.  Razvija se i duhovna umjetnost, koja je sve više uzimala stilove antičke umjetnosti.  Nositelji renesanse su humanisti.  Kulturi su usmjerili prema čovjeku a ne prema Bogu.  Umjetnik je obrazovan i svestran. Uvod
  • 4.  Trajao je cio 14. vijek a nastao je prije svega u gradu Firenci, zatim u Padovi, Rimu, Veneciji...  Što se umjetnosti tiče, velika pažnja se posvećuje čoveku, proporcijama tijela čovjeka, perspektivi i fizici.  Karakteristike su:  - prikazana atmosferska perspektiva - kontrast svjetla i sjenke - više se ne koristi zlatna boja - kompozicija se nalazi u prostoru - proućava se anatomija ljudskog tijela i pokret - proučava se optika
  • 5. Koristili su tri stila (dorski, jonski i korinstki stil). U arhitekturi se pojavljuje simetrija, harmonija i nema više pretrpanosti kao u gotičkom stilu već je izražena jednostavnost. Najpoznatije arhitekte bili su : Filipo Bruneleski , Donato Bramante <<Bruneleskijeva kupola, Firenca Kapela Sv. Petra, Rim >>
  • 6.  Slikarstvo u Ranoj Renesansi počinje pojavom Mazača, kojem je uzor bio gotički slikar Đoto di Bondone. Mozačovi likovi su učvršćeni konturnom linijom.  Pored Mozača - Pjero dela Frančeska je prvi naučno dokazao perspektivu a takođe je uspio da istake zlatni presjek!  Sledeći slikar bio je Andrea Mantenja koji je doveo perspektivu do vrhunca, što se i vidi na njegovoj slici Mrtvi Hrist  Sandro Botičeli, jedan od najvećih slikara u Ranoj Renesansi, koji je svoje likove stavio u nestvaran pejzaž, potpuno osvjetljen bez realnog izvora svjetla.
  • 7. Pjero dela Frančeska, Batiste Sforca i Federika de Montefeltra >>
  • 8. <<Andrea Mantanja, Mrtav Hrist Sandro Botičeli, Rođenje Venere >>
  • 9.  Skulptura tokom renesanse odbija arhitektonski okvir i postaje samostalno djelo. Zadnji dio skulpture umjetnici obrađuju isto tako pažljivo kao i prednji.  Jedan od najvećih skulptora je Firentinac Donatelo. Prvi je poslije antike u bronzi izlio muški akt u prirodnoj veličini. To je njegova statua Davida - pravljen od bronze, prirodan stav i veličina. Donatelo je takođe isklesao i reljef Sv. Đorđe ubiva aždaju kao i statuu konjanika Gatamelate.
  • 11. Sv. Đorđe ubiva aždaju
  • 12.  Kasna faza renesanse- koja traje do polovine 16. vijeka.  Razvija se nauka, pogotovo matematika, fizika i astronomija.  U ovom periodu javljaju se četiri genija koja su Renesansu doveli do vrhunca.  Bila su to: -Leonardo da Vinči -Mikelanđelo Buonaroti -Rafaelo Santi -Ticijan
  • 13.  Ubjedljivo najveći umjetnik u Renesansi bio je Leonardo da Vinči.  Njegovi radovi iz oblasti matematike, anatomije, fizike, mehanike, botanike i teorije o umjetnosti izražavaju veliko intresovanje i poznavanje oblasti ljudskog duha.  Često je eksperementisao, kako u nauci tako i u slikarstvu, zbog čega je mnogo slika ostavio nedovršeno ili su kao npr. Tajna večera, počele da propadaju zbog njegovog tehnološkog eksperementisanja.  Među najpoznatijim djelima su mu : Mona Liza, freska Tajna večera, Poklonjenje mudraca, kao i mnogo skica i crteža nacrtanim ugljenom ili mastilom, kao i nacrte za vojna oružja.  On stvara novi stil slikanja SFUMATO – blagi prelaz između svjetlosti i sjenke.
  • 17.  Drugi veliki umjetnik bio je Mikelanđelo Buonaroti. Monumentalnost postiže rano, skulpturom Davida, gdje je isklesan svaki mišić na tijelu muškarca, a takođe je postao simbol slobodne firentinske republike. David je isklesan u mermeru, visok 5 metara.  Takođe je isklesao Pietu, u grobnici Đovana i Lorenca Medičija. Isklesao je njihove portrete i alegorije Dana i Noći (muška i ženska figura), kao i Mojsija, Robove.  Odgovran za preuređenje Bramanteovog nacrta u crkvi Sv. Petra i za rješavanje izgleda njene kupole, a kao arhitekta projektovao je Kampidoljo ispred crkve Sv. Petra u Rimu.  Takođe jedno od njegovih najvećih dijela bile su freske u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gde je prikazao Strašni sud (njegov autoportret- oderana koža). To je panorama biblijske istorije od stvaranja svijeta pa nadalje.
  • 21.
  • 22.  Rafael Santi je još kao mladić otišao u Firencu gdje su na njega veliki uticaj ostavili Leonardo i Mikelanđelo.  Bio je najreprezentativniji slikar u renesansi.  Nacrtao je alegoriju: - umjetnosti - teologije - prava - filozofije (Aristotel i Platon) Takođe je bio odličan portretist, i razvio je svoj način oslikavanja bogorodice, zbog čega ga nazivaju slikarem Madona. Među najpoznatijim djelima su mu bili : Anđeli, portret Pape Julije II, Tri gracije...
  • 23.
  • 26.
  • 27.
  • 28. Slikar iz Venecije ( slika tehnikom uljanih boja, koja je došla iz Flandrije) U XV vijeku slika u duhu renesanse, najpoznatija djela su mu : Zaspala Venera, Flora, Nebeska i zemaljska ljubav. U XVI vijeku slika jače kontraste svjetlosti i sjenke, dijagonalna kompozivija, - Krunisanje Hrista