2. Prekid sa srednjim vijekom.
Renesansa je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi
zapadne Evrope, koji je doveo do preokreta u nauci,
filozofiji, književnosti i likovnoj umjetnosti.
Naviši izraz renesansa je našla u Italiji, jer je u njoj
najpijre i došlo do razvoja gradova, ali se polako počinje
širiti kroz cijelu Evropu.
Razvija se i duhovna umjetnost, koja je sve više uzimala
stilove antičke umjetnosti.
Nositelji renesanse su humanisti.
Kulturi su usmjerili prema čovjeku a ne prema Bogu.
Umjetnik je obrazovan i svestran.
Uvod
4. Trajao je cio 14. vijek a nastao je prije svega u gradu
Firenci, zatim u Padovi, Rimu, Veneciji...
Što se umjetnosti tiče, velika pažnja se posvećuje
čoveku, proporcijama tijela čovjeka, perspektivi i fizici.
Karakteristike su:
- prikazana atmosferska perspektiva
- kontrast svjetla i sjenke
- više se ne koristi zlatna boja
- kompozicija se nalazi u prostoru
- proućava se anatomija ljudskog tijela i pokret
- proučava se optika
5. Koristili su tri stila (dorski, jonski i korinstki stil).
U arhitekturi se pojavljuje simetrija, harmonija i nema više
pretrpanosti kao u gotičkom stilu već je izražena
jednostavnost.
Najpoznatije arhitekte bili su : Filipo Bruneleski , Donato
Bramante
<<Bruneleskijeva
kupola, Firenca
Kapela Sv. Petra,
Rim >>
6. Slikarstvo u Ranoj Renesansi počinje pojavom Mazača,
kojem je uzor bio gotički slikar Đoto di Bondone.
Mozačovi likovi su učvršćeni konturnom linijom.
Pored Mozača - Pjero dela Frančeska je prvi naučno
dokazao perspektivu a takođe je uspio da istake zlatni
presjek!
Sledeći slikar bio je Andrea Mantenja koji je doveo
perspektivu do vrhunca, što se i vidi na njegovoj slici
Mrtvi Hrist
Sandro Botičeli, jedan od najvećih slikara u Ranoj
Renesansi, koji je svoje likove stavio u nestvaran
pejzaž, potpuno osvjetljen bez realnog izvora svjetla.
9. Skulptura tokom renesanse odbija arhitektonski
okvir i postaje samostalno djelo. Zadnji dio skulpture
umjetnici obrađuju isto tako pažljivo kao i prednji.
Jedan od najvećih skulptora je Firentinac
Donatelo. Prvi je poslije antike u bronzi izlio muški
akt u prirodnoj veličini. To je njegova statua Davida -
pravljen od bronze, prirodan stav i veličina. Donatelo
je takođe isklesao i reljef Sv. Đorđe ubiva aždaju
kao i statuu konjanika Gatamelate.
12. Kasna faza renesanse- koja traje do polovine 16. vijeka.
Razvija se nauka, pogotovo matematika, fizika i
astronomija.
U ovom periodu javljaju se četiri genija koja su
Renesansu doveli do vrhunca.
Bila su to:
-Leonardo da Vinči
-Mikelanđelo Buonaroti
-Rafaelo Santi
-Ticijan
13. Ubjedljivo najveći umjetnik u Renesansi bio je Leonardo da Vinči.
Njegovi radovi iz oblasti matematike, anatomije, fizike, mehanike,
botanike i teorije o umjetnosti izražavaju veliko intresovanje i
poznavanje oblasti ljudskog duha.
Često je eksperementisao, kako u nauci tako i u slikarstvu, zbog
čega je mnogo slika ostavio nedovršeno ili su kao npr. Tajna večera,
počele da propadaju zbog njegovog tehnološkog
eksperementisanja.
Među najpoznatijim djelima su mu : Mona Liza, freska Tajna večera,
Poklonjenje mudraca, kao i mnogo skica i crteža nacrtanim
ugljenom ili mastilom, kao i nacrte za vojna oružja.
On stvara novi stil slikanja SFUMATO – blagi prelaz između
svjetlosti i sjenke.
17. Drugi veliki umjetnik bio je Mikelanđelo Buonaroti.
Monumentalnost postiže rano, skulpturom Davida, gdje je isklesan
svaki mišić na tijelu muškarca, a takođe je postao simbol slobodne
firentinske republike. David je isklesan u mermeru, visok 5 metara.
Takođe je isklesao Pietu, u grobnici Đovana i Lorenca Medičija.
Isklesao je njihove portrete i alegorije Dana i Noći (muška i ženska
figura), kao i Mojsija, Robove.
Odgovran za preuređenje Bramanteovog nacrta u crkvi Sv. Petra i
za rješavanje izgleda njene kupole, a kao arhitekta projektovao je
Kampidoljo ispred crkve Sv. Petra u Rimu.
Takođe jedno od njegovih najvećih dijela bile su freske u Sikstinskoj
kapeli u Vatikanu, gde je prikazao Strašni sud (njegov autoportret-
oderana koža).
To je panorama biblijske istorije od stvaranja svijeta pa nadalje.
22. Rafael Santi je još kao mladić otišao u Firencu gdje su na njega
veliki uticaj ostavili Leonardo i Mikelanđelo.
Bio je najreprezentativniji slikar u renesansi.
Nacrtao je alegoriju: - umjetnosti
- teologije
- prava
- filozofije (Aristotel i Platon)
Takođe je bio odličan portretist, i razvio je svoj način oslikavanja
bogorodice, zbog čega ga nazivaju slikarem Madona.
Među najpoznatijim djelima su mu bili : Anđeli, portret Pape Julije II, Tri
gracije...
28. Slikar iz Venecije ( slika tehnikom uljanih
boja, koja je došla iz Flandrije)
U XV vijeku slika u duhu renesanse,
najpoznatija djela su mu : Zaspala Venera,
Flora, Nebeska i zemaljska ljubav.
U XVI vijeku slika jače kontraste svjetlosti i
sjenke, dijagonalna kompozivija, -
Krunisanje Hrista