Tesi di Laurea di Sandro Lekić sull'albergo diffuso, modello di ospitalità di Giancarlo Dall'Ara, e sul contributo che l'AD può offrire allo sviluppo del turismo sostenibile in Croazia

1. VELEUČILIŠTE U KARLOVCU
POSLOVNI ODJEL
STRUČNI STUDIJ UGOSTITELJSTVA
DIFUZNI HOTELI
U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZAVRŠNI RAD
Kolegij: Poslovanje ugostiteljskih poduzeća
Izradio: Sandro Lekić
Mentor: Ivan Pukšar, mag.oec
Komentorica: mr.sc. Silvija Vitner Marković
Karlovac, rujan 2015.

2. SADRŽAJ
1. Uvod
2. Model Albergo Diffuso
2.1. Povijest razvoja turističke potražnje
2.2. Specifični oblici turizma
2.3. Povijest razvoja modela Albergo Diffuso
3. Organizacija modela Albergo Diffuso
3.1. Albergo Diffuso i održivi razvoj
3.2. Albergo Diffuso u talijanskoj praksi
4. Difuzni hoteli u Republici Hrvatskoj
4.1. Analiza obilježja turističke ponude
4.2. Strategija razvoja turizma
4.3. Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja
4.4. Razvojne mogućnosti difuznih hotela u RH
5. Zaključak

3. 1. Uvod
 Predmet rada: model Albergo Diffuso - difuzni hotel
 Cilj rada: analiza razvojnih mogućnosti difuznih hotela u
Republici Hrvatskoj
 Izvori podataka: udžbenici, znanstveno-stručni radovi,
podzakonski akti i web-stranice
 Metode prikupljanja i obrade podataka: kompilacijska,
statistička, klasifikacijska i povijesna metoda obrade podataka
prikupljenih desk istraživanjem

4. 2. Model Albergo Diffuso
 Povijest razvoja turističke potražnje
- razvoj turističke potražnje u tri generacije turista
- od jednostavnih do složenih motiva putovanja
- potreba za prilagodbom turističke ponude
- razvoj specifičnih oblika turizma
 Specifični oblici turizma
- heterogenost potražnje
- dominantni turistički motivi
- zasićenje i devastacija destinacija i resursa
- 3 skupine SOT prema resursnoj osnovi

5. Prva skupina – prema prirodnim resursima
(zdravstveni, sportski, eko, seoski, lovni i ribolovni, nautički,
robinzonski, kamping, foto-safari turizam i sl.)
Druga skupina – prema društvenim resursima
(kulturni, kongresni, na umjetnim atrakcijama, manifestacijski,
vjerski, incentive putovanja, filmski turizam i sl.)
Treća skupina – nije povezana s prirodnim i društvenim resursima
(studijska putovanja, shopping, poslovna putovanja, eskapizam,
politički, poratni, post-krizni turizam i sl.)

6.  Povijest razvoja modela Albergo Diffuso
- potres u regiji Furlanija – Julijska krajina 1976. godine
- prof. G. Dall’Ara - savjetnik u talijanskom Ministarstvu
turizma 1980. godine
- prijedlog „raspršenog” (difuznog) hotela nakon posjeta selu
Maranzanis
- preslikavanje modela na druge regije (1987. – 2000.) uz
određene prilagodbe
- promoviranje modela AD u regiji (2000. – 2010.)
- preuzimanje i primjena modela u Europi
(Francuska, Švicarska, Austrija, Španjolska, Hrvatska...)

7. 3. Organizacija modela Albergo Diffuso
Prvi korak – primjena 10 ključnih načela održivog rasta i razvoja
 Albergo Diffuso i održivi razvoj
- UN dokument „Naša zajednička budućnost” – model razvoja
koji ne ugrožava buduće naraštaje (1987.)
- Načela održivog razvoja:
1. poštovanje i briga za zajednicu,
2. poboljšanje kakvoće života,
3. zaštita vitalnosti i raznolikosti zemlje,
4. smanjenje korištenja neobnovljivih resursa,
5. poštovanje granica prihvatljivog kapaciteta zemlje,
6. promjene u osobnim stavovima i postupcima,
7. zajednice trebaju skrbiti o vlastitom okolišu,
8. stvaranje nacionalnog okvira za integraciju razvoja i zaštite
9. stvaranje globalnog saveza i
10. usklađenost s ostalim načelima UN-a.

8.  Albergo Diffuso u talijanskoj praksi
Preduvjeti realizacije:
- postojanje tradicije,
- razvijena društvena svijest,
- postojanje odgovarajuće infrastrukture.
Regije imaju autonomiju u donošenju pravnog okvira !
Osnovni uvjeti:
- postojanje tradicionalne infrastrukture
- recepcija i zajedničke prostorije (sanitarni čvor)
- minimalno 7 objekata za smještaj
- sadržaj za slobodno vrijeme (autentični doživljaj)
- restoran, trgovina, ljekarna, caffe bar, pošta/banka

9. • Individualni i kolektivni način provedbe
• Naglasak na konzervaciji umjesto restauracije
• Do kraja 2014. godine otvoreno 82 hotela
• Smanjena depopulacija i produžena sezona
• Povećana posjeta kontinentalnim destinacijama
• Povećan posjet zrelih parova iznadprosječnih primanja i obrazovanja
(Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka, V.Britanija)
• Originalna ponuda i razlika od konvencionalnog hotela u anketama
su navedeni kao prednosti:

10. 4. Difuzni hoteli u RH
 Analiza obilježja turističke ponude u RH
- tipičan primjer „sunce i more” destinacije
- sezonalnost turističke ponude
- dominacija obalnog područja
- nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta
Neadekvatna ponuda za 3. generaciju turista, ovisi o vremenskim
prilikama, konvencionalni smještajni kapaciteti – greenfield investicije,
doprinos u ekonomskom smislu manji od mogućeg.
Unatoč poboljšanju ponude u obliku nautičkog, poslovnog, kulturnog,
ruralnog, sportskog, eko i cikloturizma i dalje je evidentna sezonalnost
turističke ponude.

11. Petogodišnji statistički podaci (2009.-2014.)
Dolasci i noćenja (u tisućama)Mjesečni turistički promet (2014.)Najznačajnija emitivna tržišta (% udio, 2014.)Struktura smještajnih kapaciteta (u tisućama)

12. Analiza dokumentacije na nacionalnoj razini
 Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine
Institut za turizam i Ministarstvo turizma (2013.)
Cjeline: 1. Trenutno stanje turističke ponude
2. Prognoza razvoja turističkog tržišta i ciljevi
3. Strategija za ostvarivanje postavljenih ciljeva
- razvojna ograničenja
- razvojna načela
- strateški razvoj turističke ponude

13. Razvojna ograničenja
Kvaliteta i struktura ponude – nepovoljan odnos hotela i kućanstava,
veliki broj malih sudionika, nedostatak vanpansionske ponude,
ponuda hrane i pića ispod standarda konkurencije, prometna vezanost
Investicijska klima – loše percipirana kod ulagača, neusklađene
zemljišne knjige i nejasni propisi, dugi rokovi realizacije
Marketing i prodaja – nejasna nadležnost komercijalizacije turističkog
proizvoda, korist ne opravdava troškove promocije, pasivan i „svatko za
sebe” pristup online-marketingu
Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom – sustav obrazovanja ne
osigurava dovoljno kvalitetne kadrove, društvena svijest o turizmu na
niskoj razini
Zakonski okvir – veliki broj zakona i podzakonskih akata, birokracija,
nedovršena privatizacija

14.  Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja
(Institut za turizam na osnovu zaključaka „ Strategije”)
Ciljevi: stvaranje novih turističkih proizvoda, unapređenje
kvalitete smještaja, zajednički nastup na tržištu, sprečavanje
„sive ekonomije”, prepoznatljivost smještajnih objekata,
profesionalizacija, povećanje popunjenosti i produženje sezone
Rezultat: izmjene i dopune Pravilnika o razvrstavanju,
kategorizaciji i posebnim standardima ugost. objekata iz skupine
hoteli
Nova klasifikacija hotela: hotel baština, difuzni hotel, hotel,
aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion i
integralni hotel (*)

15. Difuzni hotel
Broji tri ili više objekata u jednom naselju, smješten u starim,
tradicijskim, ruralno-urbanim strukturama, uređen i opremljen na
tradicijski način .
Pruža usluge smještaja, doručka i ostale ugostiteljske usluge.
Zajednički sadržaji koje hotel pruža su prijamni hol s recepcijom,
zajedničke prostorije za boravak, zajednički sanitarni čvor, smještajne
jedinice i ostali sadržaji.
Smještajne jedinice difuznog hotela mogu biti sobe, hotelski
apartmani (2 ležaja u prostoriji), obiteljske sobe (2 prostorije), studio
apartmani (do 4 ležaja u prostoriji) i apartmani (do 6 ležaja u tri
prostorije).

16.  Razvojne mogućnosti difuznih hotela u RH
Određene obilježjima lokacije na kojoj postoji tradicionalna
infrastruktura i gdje su moguće adaptacije po principu brownfield
investicija.
Razvoj na lokacijama koje su ujedno povijesni centri, a koji se
uglavnom nalaze u obalnom području, u kontekstu kulturnog turizma,
gastronomije i enologije, ruralnog, planinskog, lovnog i ribolovnog, te
eko turizma.
Na kontinentalnom području uglavnom nisu sačuvani povijesni centri i
tradicionalne građevine u izvornom obliku (integralni hotel).

17.  Primjer: Difuzni hotel Šibenik
Pilot-projekt nakon donošenja Nacionalnog plana unapređenja
obiteljskog smještaja.
Ogledni primjer za uočavanje proceduralnih problema,
donošenje izmjena u zakonskom okviru i utvrđivanje točne
procedure pokretanja nove vrste hotela.
Zbog specifičnih administrativnih i infrastrukturnih problema nije
bio prvi otvoreni difuzni hotel u RH (Ražnjevića dvori, Polača).
Od ideje do realizacije prošlo je 8 godina (2006. – 2014.).
Pokrenut osnivanjem udruge „Raspršeni hotel Šibenik” kao
vlasnika hotela, a članove čine iznajmljivači, ugostitelji i vlasnici
drugih objekata u funkciji turizma.
U sastavu hotela 2014. godine nalazilo se 58 smještajnih jedinica.

18. Zaključak
Pošto je širenje masovnog turizma dovelo do devastacije i zasićenja
destinacija, te narušilo kulturnu baštinu, tradiciju i način života, u središtu
interesa modernog turizma je sprečavanje navedenih pojava. Model
Albergo Diffuso se u Italiji pokazao kao efikasan način za očuvanja kulturne
baštine, ali i kao sredstvo sprečavanja depopulacije ruralnih područja,
širenja turizma na kontinent, ekonomski napredak destinacije i produženje
turističke sezone. U RH difuzni hoteli uz navedeno imaju zadaću
diferencijacije turističke ponude, sprečavanja „sive ekonomije”, te bolju
organizaciju i podizanje kvalitete usluge u obiteljskom smještaju, a sve to u
skladu s teorijom održivog razvoja i nacionalnom strategijom razvoja
turizma i unapređenja kvalitete smještaja i usluge. Model je provediv na
lokacijama s očuvanom tradicionalnom arhitekturom i s mogućnošću
autentičnog doživljaja destinacije. Hrvatski model difuznog hotela u
konačnici se razlikuje od originalnog talijanskog modela, ponajviše zbog
spomenutih razvojnih ograničenja, ali u budućnosti ima perspektivu da
ispuni sve zadane ciljeve zbog kojih je uveden.

19. HVALA NA PAŽNJI !