SlideShare a Scribd company logo
BROJNI SISTEMI
Brojni sistemi
 Brojni sistemi predstavljaju način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza
simbola koji se nazivaju cifre brojnog sistema.
 Brojni sistem sastoji se od:
 skupa cifara
 pravila za pisanje cifara.
BROJNI SISTEMI
Nepozicione Pozicione
Nepozicioni brojni sistem
 Nepozicioni brojni sistemi su oni kod kojih značenje pojedine cifre ne zavisi
od njenog položaja u zapisanom broju.
 Najpoznatiji nepozicioni brojni sistem, koji se i danas upotrebljava, je sistem
rimskih brojeva.
 On se sastoji od sledećih cifara:
cifra I V X L C D M
vrednost 1 5 10 50 100 500 1000
Nepozicioni brojni sistem
 Pravila za njihovo zapisivanje su:
 ako nekoliko jednakih cifara stoji jedna uz drugu, onda im se vrednosti
sabiraju (npr. XXX znači X + X + X, tj. zapisan je broj 30);
 ako su uzastopno zapisane dve različite cifre od kojih levo stoji ona s većom
vrednošću, onda se njihove vrednosti sabiraju (npr. XVI znači X + V + I, tj.
zapisan je broj 16);
 ako su uzastopno zapisane dve različite cifre od kojih levo stoji ona s manjom
vrednošću, onda se njena vrednost oduzima od desno napisane cifre (npr. XC
znači C – X, tj. zapisan je broj 90).
Poziconi brojni sistemi
 su sistemi zapisivanja brojeva u kojima vrednost broja zavisi od:
 cifara upotrebljenih za sapisivanje broja
 pozicije svake cifre
Svaki pozicioni brojni sistem ima svoju osnovu (bazu) i cifre
Poziconi brojni sistemi
 Osnova pozicionog brojnog sistema može biti bilo koji broj, ali su uz dekadni
brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi:
 binarni
 oktalni
 heksadekadni
Brojni sistem Osnova Cifre
Najveća
cifra
DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9
BINARNI 2 0, 1 1
OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7
HEKSADEKADNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F F
Binarni brojni sistem
 je sistem u kome se za predstavljanje brojeva koriste samo dve cifre: 0 i 1.
 To je sistem pomoću kojeg rade računari.
 U odredjenom trenutku električno kolo može biti aktivno ili ne; uključen ili
isključen; uredjaj može biti pod naponom ili ne; čestica može biti
namagnetisan ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
Dekadni brojni sistem
 Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomoću kojih zapisujemo brojeve
su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9.
 To je sistem u kojem mi od davnih vremena pa sve do danas računamo, a
razlog je jednostavan – čovek je počeo računati uz pomoć 10 prstiju na
rukama.
Prevođenje brojeva iz
jednog zapisa u drugi
binarni dekadni
1001101 2 = 1 ⋅ 26
+ 0 ⋅ 25
+ 0 ⋅ 24
+ 1 ⋅ 23
+ 1 ⋅ 22
+ 0 ⋅ 21
+ 1 ⋅ 20
=
= 26
+ 23
+ 22
+ 20
=
= 64 + 8 + 4 + 1 =
= 77 10
dekadni binarni
(10)1. 77 ? 77 : 2 38
38: 2 19
19: 2 9
9: 2 4
4: 2 2
2:1 1
1: 2 0







0
1
1
1
0
0
1
Zaustavljamo se kada dobijemo 0 kao rezultat deljenja.
Preostaje nam da dobijene ostatke prepišemo (odozdo prema gore):
 (10) 2
77 1001101
dekadni heksadekadni
6718: 16 = 419
14 = 𝐸
419: 16 = 26
3
26: 16 = 1
10 = 𝐴
1: 16 = 0
1
6718 10 = 1𝐴3𝐸 16
6718 10 =? 16
Računske operacija sa
binarnim brojevima
Sabiranje binarnih brojeva
 Binarno sabiranje obavlja se na isti način kao i decimalno sabiranje s tom
razlikom što se prenos na sledeće značajno mesto obavlja nakon postignutog
zbira 1+1.
 Ovo pravilo možemo prikazati i tabelom:
X Y X+Y Prenos
0 0 0 0
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 0 1
Sabiranje binarnih brojeva
Oduzimanje binarnih brojeva
 Binarno oduzimanje se obavlja kao i decimalno oduzimanje, osim što se
pozajmljuje 1 od bita veće težine.
 Ovo pravilo takodje možemo prikazati i tabelom:
X Y X-Y Pozajmica
0 0 0 0
0 1 1 1
1 0 1 0
1 1 0 0
Oduzimanje binarnih brojeva
Množenje binarnih brojeva
 Množenje se obavlja tako što se drugi činilac množi svakom cifrom prvog
činioca a potom se parcijalni proizvodi, pomereni za po jedno mesto u levo,
sabiraju.
 Ovo se može prikazati I tabelom:
X Y X*Y
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Množenje binarnih brojeva
Deljenje binarnih brojeva
 Deljenje binarnih brojeva se vrši po istim pravilima kao i deljenje decimalnih
brojeva, s tim sto se mora uzeti u obzir da se radi o brojno sistemu sa
osnovom 2.
 Deljenje se obavlja tako što se grupa cifara deljenika podeli deliocem,
dobijeni rezultat se pomnoži deliocem, potpiše ispod grupe cifara i primeni
binarno oduzimanje, spustiti sledeću cifru deljenika a zatim postupak
ponavljati sve dok se ne dobije potpisani binarni broj koji je manji od delioca.
Deljenje binarnih brojeva

More Related Content

What's hot

Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
NašaŠkola.Net
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Silvana Cupic
 
Relativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska MasaRelativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska Masa
guest48d62e2
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
vvlivvli
 

What's hot (20)

Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
 
Priprema za pismeni zadatak iz oet a
Priprema za pismeni zadatak iz oet aPriprema za pismeni zadatak iz oet a
Priprema za pismeni zadatak iz oet a
 
Racun podele
Racun podeleRacun podele
Racun podele
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
 
Paskal zadaci
Paskal zadaciPaskal zadaci
Paskal zadaci
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
 
Analiza i sinteza
Analiza i sintezaAnaliza i sinteza
Analiza i sinteza
 
VIII razred - Linearna funkcija
VIII razred - Linearna funkcijaVIII razred - Linearna funkcija
VIII razred - Linearna funkcija
 
Naelektrisanje
NaelektrisanjeNaelektrisanje
Naelektrisanje
 
5 alkini
5 alkini5 alkini
5 alkini
 
Relativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska MasaRelativna Molekulska Masa
Relativna Molekulska Masa
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
broj pi
broj pibroj pi
broj pi
 
soli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jdsoli osobine.primena-jd
soli osobine.primena-jd
 
Ph vrednost
Ph vrednostPh vrednost
Ph vrednost
 
Митоза и мејоза
Митоза и мејозаМитоза и мејоза
Митоза и мејоза
 
Alkoholi
AlkoholiAlkoholi
Alkoholi
 
"Greške merenja i predstavljanje rezultata merenja" - dr Marjan Stankov
"Greške merenja i predstavljanje rezultata merenja" - dr Marjan Stankov"Greške merenja i predstavljanje rezultata merenja" - dr Marjan Stankov
"Greške merenja i predstavljanje rezultata merenja" - dr Marjan Stankov
 
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznateVIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
 
14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoni14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoni
 

Viewers also liked (7)

Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin JovanovicUvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
Uvod U Racunarstvo - Martin Jovanovic
 
Zlonamerni programi
Zlonamerni programiZlonamerni programi
Zlonamerni programi
 
Kontrolna tabla
Kontrolna tablaKontrolna tabla
Kontrolna tabla
 
Zadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatikeZadaci iz Osnove informatike
Zadaci iz Osnove informatike
 
povezivanje logičkih sklopova
 povezivanje logičkih sklopova povezivanje logičkih sklopova
povezivanje logičkih sklopova
 
Osnovna logicka kola
Osnovna logicka kolaOsnovna logicka kola
Osnovna logicka kola
 
Vežbe-logički sklopovi
Vežbe-logički sklopoviVežbe-logički sklopovi
Vežbe-logički sklopovi
 

Similar to Brojni sistemi (9)

OIR1-L3.pptx
OIR1-L3.pptxOIR1-L3.pptx
OIR1-L3.pptx
 
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
 
OIR1-L4.pptx
OIR1-L4.pptxOIR1-L4.pptx
OIR1-L4.pptx
 
Abeceda računala - brojevni sustavi
Abeceda računala - brojevni sustaviAbeceda računala - brojevni sustavi
Abeceda računala - brojevni sustavi
 
Bs
BsBs
Bs
 
OIR1-L1.pptx
OIR1-L1.pptxOIR1-L1.pptx
OIR1-L1.pptx
 
22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx22_Binarna aritmetika (2).pptx
22_Binarna aritmetika (2).pptx
 
22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx22_Binarna_aritmetika.pptx
22_Binarna_aritmetika.pptx
 
Brojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdfBrojni sistemi.pdf
Brojni sistemi.pdf
 

Brojni sistemi

  • 2. Brojni sistemi  Brojni sistemi predstavljaju način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola koji se nazivaju cifre brojnog sistema.  Brojni sistem sastoji se od:  skupa cifara  pravila za pisanje cifara.
  • 4. Nepozicioni brojni sistem  Nepozicioni brojni sistemi su oni kod kojih značenje pojedine cifre ne zavisi od njenog položaja u zapisanom broju.  Najpoznatiji nepozicioni brojni sistem, koji se i danas upotrebljava, je sistem rimskih brojeva.  On se sastoji od sledećih cifara: cifra I V X L C D M vrednost 1 5 10 50 100 500 1000
  • 5. Nepozicioni brojni sistem  Pravila za njihovo zapisivanje su:  ako nekoliko jednakih cifara stoji jedna uz drugu, onda im se vrednosti sabiraju (npr. XXX znači X + X + X, tj. zapisan je broj 30);  ako su uzastopno zapisane dve različite cifre od kojih levo stoji ona s većom vrednošću, onda se njihove vrednosti sabiraju (npr. XVI znači X + V + I, tj. zapisan je broj 16);  ako su uzastopno zapisane dve različite cifre od kojih levo stoji ona s manjom vrednošću, onda se njena vrednost oduzima od desno napisane cifre (npr. XC znači C – X, tj. zapisan je broj 90).
  • 6. Poziconi brojni sistemi  su sistemi zapisivanja brojeva u kojima vrednost broja zavisi od:  cifara upotrebljenih za sapisivanje broja  pozicije svake cifre Svaki pozicioni brojni sistem ima svoju osnovu (bazu) i cifre
  • 7. Poziconi brojni sistemi  Osnova pozicionog brojnog sistema može biti bilo koji broj, ali su uz dekadni brojni sistem najpoznatiji brojni sistemi:  binarni  oktalni  heksadekadni Brojni sistem Osnova Cifre Najveća cifra DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 9 BINARNI 2 0, 1 1 OKTALNI 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 7 HEKSADEKADNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F F
  • 8. Binarni brojni sistem  je sistem u kome se za predstavljanje brojeva koriste samo dve cifre: 0 i 1.  To je sistem pomoću kojeg rade računari.  U odredjenom trenutku električno kolo može biti aktivno ili ne; uključen ili isključen; uredjaj može biti pod naponom ili ne; čestica može biti namagnetisan ili ne; laserski zrak se reflektuje ili ne.
  • 9. Dekadni brojni sistem  Osnova dekadnog sistema je broj 10, cifre pomoću kojih zapisujemo brojeve su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, i 9.  To je sistem u kojem mi od davnih vremena pa sve do danas računamo, a razlog je jednostavan – čovek je počeo računati uz pomoć 10 prstiju na rukama.
  • 11. binarni dekadni 1001101 2 = 1 ⋅ 26 + 0 ⋅ 25 + 0 ⋅ 24 + 1 ⋅ 23 + 1 ⋅ 22 + 0 ⋅ 21 + 1 ⋅ 20 = = 26 + 23 + 22 + 20 = = 64 + 8 + 4 + 1 = = 77 10
  • 12. dekadni binarni (10)1. 77 ? 77 : 2 38 38: 2 19 19: 2 9 9: 2 4 4: 2 2 2:1 1 1: 2 0        0 1 1 1 0 0 1 Zaustavljamo se kada dobijemo 0 kao rezultat deljenja. Preostaje nam da dobijene ostatke prepišemo (odozdo prema gore):  (10) 2 77 1001101
  • 13. dekadni heksadekadni 6718: 16 = 419 14 = 𝐸 419: 16 = 26 3 26: 16 = 1 10 = 𝐴 1: 16 = 0 1 6718 10 = 1𝐴3𝐸 16 6718 10 =? 16
  • 15. Sabiranje binarnih brojeva  Binarno sabiranje obavlja se na isti način kao i decimalno sabiranje s tom razlikom što se prenos na sledeće značajno mesto obavlja nakon postignutog zbira 1+1.  Ovo pravilo možemo prikazati i tabelom: X Y X+Y Prenos 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 1 0 1 1 0 1
  • 17. Oduzimanje binarnih brojeva  Binarno oduzimanje se obavlja kao i decimalno oduzimanje, osim što se pozajmljuje 1 od bita veće težine.  Ovo pravilo takodje možemo prikazati i tabelom: X Y X-Y Pozajmica 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0
  • 19. Množenje binarnih brojeva  Množenje se obavlja tako što se drugi činilac množi svakom cifrom prvog činioca a potom se parcijalni proizvodi, pomereni za po jedno mesto u levo, sabiraju.  Ovo se može prikazati I tabelom: X Y X*Y 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 1
  • 21. Deljenje binarnih brojeva  Deljenje binarnih brojeva se vrši po istim pravilima kao i deljenje decimalnih brojeva, s tim sto se mora uzeti u obzir da se radi o brojno sistemu sa osnovom 2.  Deljenje se obavlja tako što se grupa cifara deljenika podeli deliocem, dobijeni rezultat se pomnoži deliocem, potpiše ispod grupe cifara i primeni binarno oduzimanje, spustiti sledeću cifru deljenika a zatim postupak ponavljati sve dok se ne dobije potpisani binarni broj koji je manji od delioca.