SlideShare a Scribd company logo
Reforma registracije privrednih subjekata kao preduslov i podsticaj države razvoju e-Business-a: Agencije za privredne registre Republike Srbije kao referentni model 
Branislav Dobrosavljević, Data services manager 
Agencija za privredne registre, Beograd
SADRŽAJ: 
1. Nacionalni registri – osnova e-Uprave i e-Business-a 
2. APR kao model razvoja moderne e-Uprave 
3. Zaključci i preporuke za razvoj e-Business-a
1. NACIONALNI REGISTRI – OSNOVA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A 
•Usklađivanje razvoja e-Uprave i e-Business-a 
•Neophodnost izgradnje kompletnog sistema nacionalnih registara u elektronskoj formi 
•Poseban značaj Registra privrednih subjekata APR 
•Prednosti principa „svi registri na jednom mestu“ 
•Interoperabilnost – osobina registara „by design“
USKLAĐIVANJE RAZVOJA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A 
•Postoji prirodna međuzavisnost razvoja e-Uprave (e-Government) i elektronskog poslovanja (e-Business), posebno iz perspektive primene savremenih tehnologija (IKT) i modela upravljanja poslovnim procesima, a najviše u oblasti usluga 
•Inovacije u elektronskom poslovanju obično se prvo se primenjuju u visoko-konkurentnom okruženju velikih preduzeća u ključnim branšama koje puno investiraju u razvoj (bankarstvo, telekomunikacije, farmacija, itd) 
•Ta iskustva se koriste i dalje razrađuju u kapitalnim projektima u javnom sektoru (e-Uprava), uz razvoj odgovarajuće „dobre prakse“, početnu fazu standardizacije i zakonsko regulisanje 
•Ovo omogućava „povratnu spregu“ na privatni sektor (e-Business), odnosno široku primenu potvrđenih novih pravila poslovanja i tehničkih rešenja u segmentu malih i srednjih preduzeća (MSP)
NEOPHODNOST IZGRADNJE KOMPLETNOG SISTEMA NACIONALNIH REGISTARA U ELEKTRONSKOJ FORMI 
•Nacionalni registri su šifarnici „državnog informacionog sistema“, koji treba da izgradimo na bazi poštovanja standarda i pravila koja primenjuju države EU 
•Najvažniji nacionalni registri u svim državama su: 
-Registar građana, uključujući biračke spiskove 
-Registar privrednih društava (i preduzetnika) 
-Geografski registri, uključujući registar nekretnina 
-Registri finansijskih podataka (finansijski izveštaji, bankarski računi, itd) 
•Za efikasan razvoj e-Uprave i e-Business-a neophodno je izgraditi javno dostupne i interoperabilne elektronske registre i za sve druge potrebe (drugi statusni registri – udruženja i druga pravna lica; registri raznih vrsta ugovora – zaloge, lizing, itd; registri posebne namene – npr. registar turizma, i drugi) 
•U Srbiji je jedna od glavnih smetnji razvoju e-Uprave i e-Business-a nedostatak nacionalnih registara, bilo da su oni regulisani zakonom ili ne (adrese, građani)
POSEBAN ZNAČAJ REGISTRA PRIVREDNIH SUBJEKATA APR 
•Bitan deo Registra privrednih subjekata APR, Registar privrednih društava („Register of companies“), kao važan element realizacije „Zakona o privrednim društvima“, nezaobilazan je izvor podataka o statusnim promenama u privrednim društvima svih veličina, za državne organe, pravna i fizička lica 
•U skladu sa važećim pravilima EU, podaci iz njega treba da budu biti dostupni: 
- Na Internet strani registracionog organa 
- Po zahtevu korisnika, u elektronskoj ili štampanoj formi (sa ili bez naknade) 
- U formi pogodnoj za automatizovanu razmenu podataka, npr. korišćenjem veb servisa („web service“) 
•Cilj povezivanja državnih organa putem veb servisa i srodnih tehnologija treba da bude realizacija deljenih, odnosno zajedničkih usluga državnih organa („shared services“), što će omogućiti da se i vrlo složene usluge isporučuju na jedinstven način, po mogućstvu što bliže širokom krugu korisnika 
Primeri: - „Jednošalterski sistem registracije“ u Agenciji za privredne registre 
- „Elektronska usluga registracije vozila u Srbiji“, u kojoj i APR učestvuje kao izvor podataka o zastupnicima privrednih društava
PREDNOSTI PRICIPA „SVI REGISTRI NA JEDNOM MESTU“ 
•Agencija za privredne registre od osnivanja vodi 3 raznorodna registra, a od 2009. godine taj broj stalno raste, tako da trenutno obuhvata 17 registara, sa skorom perspektivom da taj broj dostigne i premaši 20 
•Model za definisanje i realizaciju principa „svi registri na jednom mestu“ u Srbiji, kroz postavku APR kao „centralnog registra na nacionalnom nivou“ bili su registri skandinavskih zemalja (pre svega Norveške); Uspešnost ovog modela potvrđuje iskustvo niza zemalja EU, a u regionu primer Makedonije. 
•Najočiglednije prednosti ovog modela institucionalne organizacije su: 
-Koncentracija materijalnih i kadrovskih resursa, znanja i projektnih kapaciteta 
-Pojednostavljenje standardizacije internih poslovnih procesa i legislative 
-Standardizacija i viši kvalitet usluga (registracija, isporuke podataka) za sve vrste korisnika 
-Lakša realizacija „jednošalterskog sistema“ za veliki broj usluga, itd.
INTEROPERABILNOST – OSOBINA REGISTARA „BY DESIGN“ 
•Imajući u vidu ulogu nacionalnih registara kao „jedinstvenog izvora bitnih podataka“ za sve korisnike u državi, regionu, EU i šire, od samog početka osobina svakog registra mora da bude najviši nivo interoperabilnosti 
•Da bi se ovo ostvarilo, neophodni su najmanje sledeći preduslovi: 
-Zakon koji nedvosmisleno definiše namenu i sadržaj registra 
-Primenljiva podzakonska akta koja detaljno regulišu način realizacije registra 
-Dovoljni resursi (kadrovski i materijalni, posebno IKT) za razvoj i rad registra 
•Već pri projektovanju informacionog sistema registra neophodno je: 
-Poštovati pravila povezivanja i razmene podataka između državnih organa („Government Interoperability Framework“) 
-Imati u vidu tehnologije i pravila već uspostavljenih sistema u e-Upravi 
-Izgraditi konzistentan, standardizovan i jednostavan za korišćenje skup veb servisa, sa katalogom i jasnim pravilima za njihovo aktiviranje i korišćenje
2. APR KAO MODEL RAZVOJA MODERNE E-UPRAVE 
•APR - Zakonska osnova, institucionalni principi izgradnje 
•APR - Osnovni podaci 
•APR – Donatorski projekti 
•APR - Rezultati i priznanja 
•Iskustvo APR – naučene lekcije
APR - ZAKONSKA OSNOVA, INSTITUCIONALNI PRINCIPI IZGRADNJE 
a) Ključni zakoni: 
•Zakon o Agenciji za privredne registre; Zakon o javnim agencijama 
•Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre 
•Zakon o o privrednim društvima; Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji 
•Drugi zakoni koji regulišu rad registara APR 
•Zakon o opštem upravnom postupku 
b) Podzakonska akta, odluke Vlade Republike Srbije, odluke UO i direktora APR, drugi interni akti APR koji regulišu rad registara i poslovne procese APR 
c) Izgradnja nacionalnih registara kao jedinstvenih, centralizovanih, javnih elektronskih baza podataka, po principima otvorenosti i interoperabilnosti 
d) Izgradnja APR kao centralnog elektronskog registra - institucije koja na nacionalnom nivou dosledno realizuje princip „svi registri na jednom mestu“
APR – OSNOVNI PODACI (1) 
•Agencija za privredne registre (APR) osnovana je na osnovu reformskih zakona iz 2004. godine, i počela je da radi od početka 2005. godine; 
•Informacioni sistem Agencije izgrađen je kroz više faza složenog IT projekta, zaokruženog 2006. godine, administriranog od strane Svetske banke i finansiranog iz donacije Kralјevine Švedske i drugih donatora 
•APR vodi, kao poverene poslove, sledeće registre: 
•Registar privrednih subjekata (privredna društva i preduzetnici); 
•Registar udruženja i Registar stranih udruženja; 
•Registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu; 
•Registar turizma (sa više centralnih evidencija); 
•Registar finansijskog lizinga; 
•Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima; 
•Registar stečajnih masa, i druge, 
kao jedinstvene, centralizovane, visoko-raspoložive elektronske baze podataka 
•Pregled registara možete naći na sledećem slajdu, a njihove datume početka rada na Internet stranici Agencije za privredne registre: www.apr.gov.rs
APR – OSNOVNI PODACI (2): FAZE RAZVOJA 
•Prioriteti APR u prvim godinama rada (2004.-2006. godine) bili su: 
–Pojednostavlјenje i ubrzanje procesa registracije kroz brzu reformu; 
–Puna raspoloživost podataka iz registara na Internetu; 
–Uspostavlјanje regionalne i međunarodne saradnje (ECRF, EBR), itd. 
•U drugoj fazi razvoja (2007.-2009. godine) težište je pomerno ka: 
–Uspostavlјanju bliže saradnje sa najvažnijim partnerima u javnom sektoru – uspostavljanje “jednošalterskog sistema registracije” (JŠS); 
–Kvalitetu podataka, višem nivou obrade i isporuke podataka; 
–Trajnom rešenju smeštaja, priprema i početak uvođenja novih registara, itd. 
•U trećoj fazi razvoja (2010.-2012. godine), prioriteti su bili: 
–Prošrenje broja registara - zaokruživanje sistema nacionalnih registara u APR; 
–Interoperabilnost: Unapređenje JŠS kroz punu automatizaciju procesa; povezivanje veb servisima sa većim brojem partnera u javnom i privatnom sektoru; 
•U tekućoj fazi razvoja (od 2013. godine), klјučni razvojni prioriteti APR su: 
–Efikasno uvođenje kvalitetnih, široko-korišćenih elektronskih usluga, kako same „elektronske registracije“, tako i usluga isporuka podataka za sve vrste korisnika; 
–Učešće u kapitalnim nacionalnim projektima reforme javnog sektora baziranim na IKT, kao i dalјe unapređenje međunarodne saradnje i učešće u EU projektima.
NSZ FPIO RZZO NBS RZS 
Агенција за привредне регистре 
Корисник услуга АПР – после ЈШС 
ŠTA JE „JEDNOŠALTERSKI SISTEM DONEO KORISNICIMA 
Корисник услуга јавног сектора - без ЈШС
Register of Leasing 
Register of Pledges Portal 1 
Part1 - Tax Office 
Part2 -Pension Fund 
Part3 –HealthInsurance 
Part4 
…. 
Part N 
WAN 
Regional 
Offices 
Operators 
LAN 
Operators 
New DMS 
e-Archive 
Portal 2 
Internet 
G2C 
G2B 
G2G 
All New Modules 
Registration Form 
Part1 - SBRA 
Temporary 
Electronic 
Archive 
Permanent Electronic 
Archive 
DMS 
Register of Business 
Subjects 
Tax Office 
Employ.office 
Pension Fund 
Health.Insur. 
Statistic.Office 
National Bank 
Enterprises 
Banks 
SMES 
Municipalities 
G2C 
G2B 
G2G 
Information Hub / 
Additional security 
DFI 
Integrated 
Registers 
One Stop 
Shop 
Register of Public Media 
Register of associations 
Register of Foreign 
associations 
Other new registers 
……… 
“JEDNOŠALTERSKI SISTEM REGISTRACIJE” 
U INFORMACIONOM SISTEMU APR
„JEDNOŠALTERSKI SISTEM“ (ONE STOP SHOP): OVERALL USE CASE MODEL
APR - DONATORSKI PROJEKTI 
Menadžment Agencije nije brojan, ali je složan, i „linije upravljanja“ funkcionišu po principima „dobro organizovanog preduzeća“: Uporedo sa savladavanjem obimnog svakodnevnog posla, precizno se planiraju, realizuju i prate složeni razvojni projekti, ne samo razvoj novih registara, već i: 
Razvojni projekti - realizovani: 
•(2004-2006) Osnivanje Agencije – švedska donacija, projekat sa ključnom IKT komponentom, administriran od strane Svetske banke 
•(2008-2010) Kapitalan razvojni projekat iz donacije Republike Koreje (KOICA) 
•(2013) Učešće sa Institutom „Mihajlo Pupin“ u EU FP7 projektu „LOD2“ – objavljivanje podataka na nacionalnom „Open data“ portalu (CKAN) 
Projekti u toku: 
•Obuka i početna faza implementacije ITIL-a (PROFID - švedska donacija) 
•Informacioni sistem Registra lica sa privremenim ograničenjima prava (norveška donacija)
APR – REZULTATI I PRIZNANJA (1) 
Rezultati: 
•Uspešno realizovana reforma registracije u Srbiji (uspostavljen, održavan i dinamično razvijan rad sistema registara, uz stalan uporedni rast obima posla i kvaliteta usluga za sve vrste korisnika, kako u procesima registracije, tako i u procesima isporuke podataka i realizacije „deljenih usluga“ – rezultati vidljivi i u „Doing business“-u Svetske banke) 
•Velika posećenost Internet strane APR i rastući obim korišćenja usluga APR 
•Očuvani važni principi samofinansiranja i „ćutanja administracije“; 
•Najviše ocene u svim anketama koje se tiču kvaliteta usluga javnog sektora (NALED/IPSOS) i izveštajima (NALED, FIC, World Bank/IFC, EU/OECD) 
Priznanja: 
•Punopravno članstvo i učešće u organima međunarodnih organizacija: CRF, IACA, ECRF (European Commerce Registers Forum), EBR (European Business Register) 
•Međunarodno priznanje kroz mogućnost prezentiranja rezultata APR na uglednim međunarodnim sklupovima (ECRF, CRF, World Bank – IFC, itd) 
•Nagrada NALED-a „Reformator godine“ direktoru APR (2009), itd.
APR – REZULTATI I PRIZNANJA (2) 
Internet stranica APR je jedna od najposećenijih u javnom sektoru Srbije: 
Oko 1.000.000 pregledanih dokumenata dnevno 
Oko 70.000 poseta na dnevnom nivou 
Rezultat reforme registracije – Broj registrovanih privrednih društava u Srbiji: ... u godinama posle 2008., uprkos krizi, zadržan je nivo od oko 11.000 registrovanih
ISKUSTVO APR – NAUČENE LEKCIJE 
•Pre započinjanja radikalne reforme u javnom sektoru, kao što je reforma sistema registracije (ili npr. aktuelna reforma inspekcijskog sistema u Srbiji) potrebno je u najranijoj fazi obezbediti što širi konsenzus u vezi osnovnih principa reforme, u okviru Vlade i svih zainteresovanih institucija 
•S obzirom da takva reforma uključuje kompetencije nekoliko ministarstava , neophodno je da Vlada oformi međuresorno telo koje će biti zaduženo da prati i upravlja celinom reforme, i da obezbedi konzistentnost u regulativi i u implementaciji odgovarajućeg Akcionog plana 
•Dakle, ne očekujte od tehnologije (IT) da vam razreši probleme koji se nalaze na političkom, organizacionom ili semantičkom nivou! 
•Ovo pravilo se ne odnosi samo na inicijalnu fazu reforme (i uspostavljanja odgovarajućeg informacionog sistema), već i na svaki sledeći korak u razvoju koji predstavlja bitnu promenu (kao što je bilo uvođenje „jednošalterskog sistema registracije“ u Srbiji)
3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (1) 
•U Srbiji je upravo započeo proces intenzivnijeg izdavanja i šireg korišćenja „kvalifikovanih elektronskih sertifikata“, inicirano novim zakonima (za sada poreskim, a od 1.1.2015. i primena novog Zakona o računovodstvu, koji predviđa elektronsko podnošenje finansijskih izveštaja u APR) 
•Može se očekivati da će ovo da inicira dinamičan rast ponude „elektronskih servisa“ u okviru e-Uprave, što će pozitivno delovati i na mogućnost da privatni sektor unapredi sve aspekte svog elektronskog poslovanja 
• Zalažemo se za preispitivanje uloge i mogućnosti „javno-privatnog partnerstva“ („Public-private partnership“ - PPP) u oboj oblasti, posebno kada se radi o sufinansiranju i zajedničkom radu na kapitalnim projektima e-Uprave koji će bitno doprineti razvoju e-Business-a (primer: „nacionalna e-mail adresa“) 
•Mislimo da u ovom smislu inicijativa prema Vladi može da dođe i sa strane privatnog sektora (npr. privredna komora ili druge strukovne organizacije)
ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (2) 
ŠTA JOŠ MOŽE DA UČINI VLADA: 
•Da donese i realizuje program razvoja e-Uprave i e-Business-a na nivou države, što podrazumeva ne samo Zakone (npr. za elektronske arhive) i akcione planove, već i obezbeđivanje odgovarajuće „institucionalne infrastrukture“ za vođenje projekata, odnosno programa i portfolija vezanih za razvoj e-Uprave 
•Postoji niz primera u Evropi i svetu na koje se u ovom smislu možemo ugledati (iz prve ruke smo upoznali sjajne primere Republike Koreje i Gruzije): Zajednički imenitelj svima je postojanje centralnog tela za operativno upravljanje celinom razvoja e-Uprave (neposredno) i e-Business-a (posredno, kroz definisanje zakona, standarda i obezbeđivanje drugih preduslova za elektronsko poslovanje) 
•Pri donošenju zakona treba više da se vodi računa o svim modalitetima primene, za šta je najbolje rešenje da se nacrti svih podzakonskih akata pripreme pre donošenja zakona (setite se samo natezanja sa početkom primene „Zakona o elektronskom potpisu” i „Zakona o elektronskom dokumentu“!) 
i ... kao u svemu, trebaće nam svima malo sreće sa okolnostima na koje ne možemo da utičemo (pre svega svetska ekonomska i politička kriza)
ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (3) 
•Na kraju, treba se setiti da elektronsko poslovanje svoje osnovne ciljeve postiže kroz „izbacivanje nepotrebne papirologije“ (engl. „red tape“) 
•E-Uprava i e-Business se, grubo gledano, mogu podeliti u tri faze: 
-Inicijalna faza: Elektronska prijava/zahtev ili ponuda 
-Faza isporuke: Elektronsko rešenje/potvrda ili račun 
-Faza plaćanja: Elektronsko plaćanje 
•APR kao pouzdan izvor zvaničnih podataka o kupcima i dobavljačima, koji su neophodni za automatizaciju izdavanja elektronskih računa, može odigrati ključnu ulogu u njihovoj široj primeni 
•Posebno je važno što će ovi podaci uskoro biti raspoloživi u još pogodnijoj formi (veb servisi, napredna pretraži- vanja na novom „Portalu za usluge“ APR), pod vrlo povoljnim uslovima, najširem krugu korisnika.
Hvala na pažnji! 
www.apr.gov.rs bdobrosavljevic@apr.gov.rs
bdobrosavljevic@apr.gov.rs 
www.apr.gov.rs

More Related Content

Similar to Branislav Dobrosavljević, Agencija za privredne registre Republike Srbije: „Reforma registracije privrednih subjekata kao preduslov i podsticaj države u razvoju e-Business-a: Agencija za privredne registre Republike Srbije, kao referentni model“

Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
goranvranic
 
Naled 131023 branislav d final
Naled 131023 branislav d finalNaled 131023 branislav d final
Naled 131023 branislav d final
Branislav Dobrosavljevic
 
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejić
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša MatejićZastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejić
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejićkomorabl
 
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
goranvranic
 
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad MarinkovićRNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
biZbuZZ
 
ICT prezentacija udruzenja
ICT prezentacija udruzenjaICT prezentacija udruzenja
ICT prezentacija udruzenjakomorabl
 
Informacioni sistem Vlade Republike Srbije
Informacioni sistem Vlade Republike SrbijeInformacioni sistem Vlade Republike Srbije
Informacioni sistem Vlade Republike Srbije
ITDogadjaji.com
 
Otvoreni podaci u funkciji razvoja
Otvoreni podaci u funkciji razvojaOtvoreni podaci u funkciji razvoja
Otvoreni podaci u funkciji razvoja
Point_conference
 
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-UpraveMilena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
Arhivistika
 
Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.NALED Serbia
 
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
TOC - Timočki omladinski centar
 
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije - predlozi lokalnih samou...
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije  - predlozi lokalnih samou...Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije  - predlozi lokalnih samou...
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije - predlozi lokalnih samou...
NALED Serbia
 
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčević
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan RajčevićZakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčević
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčevićkomorabl
 
1 d3.cob neum150410
1 d3.cob neum1504101 d3.cob neum150410
1 d3.cob neum150410Oracle BH
 
Финални нацрт пореских и финансијских закона
Финални нацрт пореских и финансијских законаФинални нацрт пореских и финансијских закона
Финални нацрт пореских и финансијских законаSrpskiCEE
 
Reforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
Reforma parafiskalnih nameta u 5 korakaReforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
Reforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
NALED Serbia
 

Similar to Branislav Dobrosavljević, Agencija za privredne registre Republike Srbije: „Reforma registracije privrednih subjekata kao preduslov i podsticaj države u razvoju e-Business-a: Agencija za privredne registre Republike Srbije, kao referentni model“ (16)

Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
Tajana Repulec, Infodom Grupa: „Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uti...
 
Naled 131023 branislav d final
Naled 131023 branislav d finalNaled 131023 branislav d final
Naled 131023 branislav d final
 
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejić
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša MatejićZastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejić
Zastupanje i usluge RPK Niš - Saša Matejić
 
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
Miloš Stevanović, Infodom SEE, Republika Srbija: “Upravljanje poslovnim proce...
 
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad MarinkovićRNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
RNIDS aktivnosti u 2010 - Nenad Marinković
 
ICT prezentacija udruzenja
ICT prezentacija udruzenjaICT prezentacija udruzenja
ICT prezentacija udruzenja
 
Informacioni sistem Vlade Republike Srbije
Informacioni sistem Vlade Republike SrbijeInformacioni sistem Vlade Republike Srbije
Informacioni sistem Vlade Republike Srbije
 
Otvoreni podaci u funkciji razvoja
Otvoreni podaci u funkciji razvojaOtvoreni podaci u funkciji razvoja
Otvoreni podaci u funkciji razvoja
 
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-UpraveMilena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
Milena Popović Subić, Javni registri osnov e-Uprave
 
Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.Rezultati NALED-a 2014.
Rezultati NALED-a 2014.
 
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
#PomakSRB konferencija - ZIP centar za mlade - Miloš Colić
 
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije - predlozi lokalnih samou...
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije  - predlozi lokalnih samou...Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije  - predlozi lokalnih samou...
Vizija 2016: Ekonomska agenda za novu Vladu Srbije - predlozi lokalnih samou...
 
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčević
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan RajčevićZakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčević
Zakonsko okruženje kao preduslov razvoja informacionog društva - Srđan Rajčević
 
1 d3.cob neum150410
1 d3.cob neum1504101 d3.cob neum150410
1 d3.cob neum150410
 
Финални нацрт пореских и финансијских закона
Финални нацрт пореских и финансијских законаФинални нацрт пореских и финансијских закона
Финални нацрт пореских и финансијских закона
 
Reforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
Reforma parafiskalnih nameta u 5 korakaReforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
Reforma parafiskalnih nameta u 5 koraka
 

More from goranvranic

Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
goranvranic
 
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
goranvranic
 
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
goranvranic
 
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
goranvranic
 
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
goranvranic
 
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
goranvranic
 
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
goranvranic
 
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
goranvranic
 
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
goranvranic
 
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
goranvranic
 
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
goranvranic
 
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
goranvranic
 
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
goranvranic
 
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
goranvranic
 
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
goranvranic
 
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
goranvranic
 
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
goranvranic
 
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
goranvranic
 
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
goranvranic
 
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
goranvranic
 

More from goranvranic (20)

Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
Slavko Subotić, Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „Uloga menadžmenta u pok...
 
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
Sanela Agačević, Neven Miličević, Chronos Zenica: “Strateški efekti e-Busines...
 
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privr...
 
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
Milica Labus, Belox Srbija: “Upravljanje kontinuitetom poslovanja po ISO 2230...
 
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
Ljubiša Mićić, Ekonomski fakultet Banja Luka: “ERP kao integrisano softversko...
 
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
Goran Vojković, Sveučilište u Zagrebu i Zadru: „Zaštita potrošača u e-trgovin...
 
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
Branko Subotić, PwC Srbija: “IT Strategija - metodološki pristup i praksa”
 
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
Vojkan Vasković, Fakultet organizacionih nauka Beograd: „Plaćanja preko Inter...
 
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
Nebojša Bulatović, Euridika Banja Luka: „IT governance based on COBIT 5“
 
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
Milan Jevtić, Saga Beograd: „Kako upoznati Korisnika? Put od kontakt centra, ...
 
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
Goran Vranić, InfoExpert Banja Luka: „BPM i Software Asset Management (SAM)“
 
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
Dragan Jovičić, PwC Srbija: „Važnost ISMS-a u e-Business-u“
 
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
Brano Vujičić, LOOP BIH, „El-Gato - portal za slanje, prijem i plaćanje e-rač...
 
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
Ana Bosnić, PwC Srbija: „Novi trendovi u mobilnom bankarstvu i izazovi prilik...
 
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
Alan Ćatić, Infodom Sarajevo: „Metodologija odabira poslovnih procesa za mode...
 
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
Vojislav Opačić, Lanaco Banja Luka: „Elektronska razmjena podataka u oblasti ...
 
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
Goran Drakulić, Poreska uprava Republike Srpske: „Racionalizacija i poboljšan...
 
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
Daliborka Mačinković, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske: „Izazovi...
 
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
Branislav Zimonjić, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH: „Modaliteti i...
 
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
Berislav Biočić, HP SEE: “HP Cloud za e-Poslovanje”
 

Branislav Dobrosavljević, Agencija za privredne registre Republike Srbije: „Reforma registracije privrednih subjekata kao preduslov i podsticaj države u razvoju e-Business-a: Agencija za privredne registre Republike Srbije, kao referentni model“

  • 1.
  • 2. Reforma registracije privrednih subjekata kao preduslov i podsticaj države razvoju e-Business-a: Agencije za privredne registre Republike Srbije kao referentni model Branislav Dobrosavljević, Data services manager Agencija za privredne registre, Beograd
  • 3. SADRŽAJ: 1. Nacionalni registri – osnova e-Uprave i e-Business-a 2. APR kao model razvoja moderne e-Uprave 3. Zaključci i preporuke za razvoj e-Business-a
  • 4. 1. NACIONALNI REGISTRI – OSNOVA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A •Usklađivanje razvoja e-Uprave i e-Business-a •Neophodnost izgradnje kompletnog sistema nacionalnih registara u elektronskoj formi •Poseban značaj Registra privrednih subjekata APR •Prednosti principa „svi registri na jednom mestu“ •Interoperabilnost – osobina registara „by design“
  • 5. USKLAĐIVANJE RAZVOJA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A •Postoji prirodna međuzavisnost razvoja e-Uprave (e-Government) i elektronskog poslovanja (e-Business), posebno iz perspektive primene savremenih tehnologija (IKT) i modela upravljanja poslovnim procesima, a najviše u oblasti usluga •Inovacije u elektronskom poslovanju obično se prvo se primenjuju u visoko-konkurentnom okruženju velikih preduzeća u ključnim branšama koje puno investiraju u razvoj (bankarstvo, telekomunikacije, farmacija, itd) •Ta iskustva se koriste i dalje razrađuju u kapitalnim projektima u javnom sektoru (e-Uprava), uz razvoj odgovarajuće „dobre prakse“, početnu fazu standardizacije i zakonsko regulisanje •Ovo omogućava „povratnu spregu“ na privatni sektor (e-Business), odnosno široku primenu potvrđenih novih pravila poslovanja i tehničkih rešenja u segmentu malih i srednjih preduzeća (MSP)
  • 6. NEOPHODNOST IZGRADNJE KOMPLETNOG SISTEMA NACIONALNIH REGISTARA U ELEKTRONSKOJ FORMI •Nacionalni registri su šifarnici „državnog informacionog sistema“, koji treba da izgradimo na bazi poštovanja standarda i pravila koja primenjuju države EU •Najvažniji nacionalni registri u svim državama su: -Registar građana, uključujući biračke spiskove -Registar privrednih društava (i preduzetnika) -Geografski registri, uključujući registar nekretnina -Registri finansijskih podataka (finansijski izveštaji, bankarski računi, itd) •Za efikasan razvoj e-Uprave i e-Business-a neophodno je izgraditi javno dostupne i interoperabilne elektronske registre i za sve druge potrebe (drugi statusni registri – udruženja i druga pravna lica; registri raznih vrsta ugovora – zaloge, lizing, itd; registri posebne namene – npr. registar turizma, i drugi) •U Srbiji je jedna od glavnih smetnji razvoju e-Uprave i e-Business-a nedostatak nacionalnih registara, bilo da su oni regulisani zakonom ili ne (adrese, građani)
  • 7. POSEBAN ZNAČAJ REGISTRA PRIVREDNIH SUBJEKATA APR •Bitan deo Registra privrednih subjekata APR, Registar privrednih društava („Register of companies“), kao važan element realizacije „Zakona o privrednim društvima“, nezaobilazan je izvor podataka o statusnim promenama u privrednim društvima svih veličina, za državne organe, pravna i fizička lica •U skladu sa važećim pravilima EU, podaci iz njega treba da budu biti dostupni: - Na Internet strani registracionog organa - Po zahtevu korisnika, u elektronskoj ili štampanoj formi (sa ili bez naknade) - U formi pogodnoj za automatizovanu razmenu podataka, npr. korišćenjem veb servisa („web service“) •Cilj povezivanja državnih organa putem veb servisa i srodnih tehnologija treba da bude realizacija deljenih, odnosno zajedničkih usluga državnih organa („shared services“), što će omogućiti da se i vrlo složene usluge isporučuju na jedinstven način, po mogućstvu što bliže širokom krugu korisnika Primeri: - „Jednošalterski sistem registracije“ u Agenciji za privredne registre - „Elektronska usluga registracije vozila u Srbiji“, u kojoj i APR učestvuje kao izvor podataka o zastupnicima privrednih društava
  • 8. PREDNOSTI PRICIPA „SVI REGISTRI NA JEDNOM MESTU“ •Agencija za privredne registre od osnivanja vodi 3 raznorodna registra, a od 2009. godine taj broj stalno raste, tako da trenutno obuhvata 17 registara, sa skorom perspektivom da taj broj dostigne i premaši 20 •Model za definisanje i realizaciju principa „svi registri na jednom mestu“ u Srbiji, kroz postavku APR kao „centralnog registra na nacionalnom nivou“ bili su registri skandinavskih zemalja (pre svega Norveške); Uspešnost ovog modela potvrđuje iskustvo niza zemalja EU, a u regionu primer Makedonije. •Najočiglednije prednosti ovog modela institucionalne organizacije su: -Koncentracija materijalnih i kadrovskih resursa, znanja i projektnih kapaciteta -Pojednostavljenje standardizacije internih poslovnih procesa i legislative -Standardizacija i viši kvalitet usluga (registracija, isporuke podataka) za sve vrste korisnika -Lakša realizacija „jednošalterskog sistema“ za veliki broj usluga, itd.
  • 9. INTEROPERABILNOST – OSOBINA REGISTARA „BY DESIGN“ •Imajući u vidu ulogu nacionalnih registara kao „jedinstvenog izvora bitnih podataka“ za sve korisnike u državi, regionu, EU i šire, od samog početka osobina svakog registra mora da bude najviši nivo interoperabilnosti •Da bi se ovo ostvarilo, neophodni su najmanje sledeći preduslovi: -Zakon koji nedvosmisleno definiše namenu i sadržaj registra -Primenljiva podzakonska akta koja detaljno regulišu način realizacije registra -Dovoljni resursi (kadrovski i materijalni, posebno IKT) za razvoj i rad registra •Već pri projektovanju informacionog sistema registra neophodno je: -Poštovati pravila povezivanja i razmene podataka između državnih organa („Government Interoperability Framework“) -Imati u vidu tehnologije i pravila već uspostavljenih sistema u e-Upravi -Izgraditi konzistentan, standardizovan i jednostavan za korišćenje skup veb servisa, sa katalogom i jasnim pravilima za njihovo aktiviranje i korišćenje
  • 10. 2. APR KAO MODEL RAZVOJA MODERNE E-UPRAVE •APR - Zakonska osnova, institucionalni principi izgradnje •APR - Osnovni podaci •APR – Donatorski projekti •APR - Rezultati i priznanja •Iskustvo APR – naučene lekcije
  • 11. APR - ZAKONSKA OSNOVA, INSTITUCIONALNI PRINCIPI IZGRADNJE a) Ključni zakoni: •Zakon o Agenciji za privredne registre; Zakon o javnim agencijama •Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre •Zakon o o privrednim društvima; Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji •Drugi zakoni koji regulišu rad registara APR •Zakon o opštem upravnom postupku b) Podzakonska akta, odluke Vlade Republike Srbije, odluke UO i direktora APR, drugi interni akti APR koji regulišu rad registara i poslovne procese APR c) Izgradnja nacionalnih registara kao jedinstvenih, centralizovanih, javnih elektronskih baza podataka, po principima otvorenosti i interoperabilnosti d) Izgradnja APR kao centralnog elektronskog registra - institucije koja na nacionalnom nivou dosledno realizuje princip „svi registri na jednom mestu“
  • 12. APR – OSNOVNI PODACI (1) •Agencija za privredne registre (APR) osnovana je na osnovu reformskih zakona iz 2004. godine, i počela je da radi od početka 2005. godine; •Informacioni sistem Agencije izgrađen je kroz više faza složenog IT projekta, zaokruženog 2006. godine, administriranog od strane Svetske banke i finansiranog iz donacije Kralјevine Švedske i drugih donatora •APR vodi, kao poverene poslove, sledeće registre: •Registar privrednih subjekata (privredna društva i preduzetnici); •Registar udruženja i Registar stranih udruženja; •Registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu; •Registar turizma (sa više centralnih evidencija); •Registar finansijskog lizinga; •Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima; •Registar stečajnih masa, i druge, kao jedinstvene, centralizovane, visoko-raspoložive elektronske baze podataka •Pregled registara možete naći na sledećem slajdu, a njihove datume početka rada na Internet stranici Agencije za privredne registre: www.apr.gov.rs
  • 13.
  • 14. APR – OSNOVNI PODACI (2): FAZE RAZVOJA •Prioriteti APR u prvim godinama rada (2004.-2006. godine) bili su: –Pojednostavlјenje i ubrzanje procesa registracije kroz brzu reformu; –Puna raspoloživost podataka iz registara na Internetu; –Uspostavlјanje regionalne i međunarodne saradnje (ECRF, EBR), itd. •U drugoj fazi razvoja (2007.-2009. godine) težište je pomerno ka: –Uspostavlјanju bliže saradnje sa najvažnijim partnerima u javnom sektoru – uspostavljanje “jednošalterskog sistema registracije” (JŠS); –Kvalitetu podataka, višem nivou obrade i isporuke podataka; –Trajnom rešenju smeštaja, priprema i početak uvođenja novih registara, itd. •U trećoj fazi razvoja (2010.-2012. godine), prioriteti su bili: –Prošrenje broja registara - zaokruživanje sistema nacionalnih registara u APR; –Interoperabilnost: Unapređenje JŠS kroz punu automatizaciju procesa; povezivanje veb servisima sa većim brojem partnera u javnom i privatnom sektoru; •U tekućoj fazi razvoja (od 2013. godine), klјučni razvojni prioriteti APR su: –Efikasno uvođenje kvalitetnih, široko-korišćenih elektronskih usluga, kako same „elektronske registracije“, tako i usluga isporuka podataka za sve vrste korisnika; –Učešće u kapitalnim nacionalnim projektima reforme javnog sektora baziranim na IKT, kao i dalјe unapređenje međunarodne saradnje i učešće u EU projektima.
  • 15. NSZ FPIO RZZO NBS RZS Агенција за привредне регистре Корисник услуга АПР – после ЈШС ŠTA JE „JEDNOŠALTERSKI SISTEM DONEO KORISNICIMA Корисник услуга јавног сектора - без ЈШС
  • 16. Register of Leasing Register of Pledges Portal 1 Part1 - Tax Office Part2 -Pension Fund Part3 –HealthInsurance Part4 …. Part N WAN Regional Offices Operators LAN Operators New DMS e-Archive Portal 2 Internet G2C G2B G2G All New Modules Registration Form Part1 - SBRA Temporary Electronic Archive Permanent Electronic Archive DMS Register of Business Subjects Tax Office Employ.office Pension Fund Health.Insur. Statistic.Office National Bank Enterprises Banks SMES Municipalities G2C G2B G2G Information Hub / Additional security DFI Integrated Registers One Stop Shop Register of Public Media Register of associations Register of Foreign associations Other new registers ……… “JEDNOŠALTERSKI SISTEM REGISTRACIJE” U INFORMACIONOM SISTEMU APR
  • 17. „JEDNOŠALTERSKI SISTEM“ (ONE STOP SHOP): OVERALL USE CASE MODEL
  • 18. APR - DONATORSKI PROJEKTI Menadžment Agencije nije brojan, ali je složan, i „linije upravljanja“ funkcionišu po principima „dobro organizovanog preduzeća“: Uporedo sa savladavanjem obimnog svakodnevnog posla, precizno se planiraju, realizuju i prate složeni razvojni projekti, ne samo razvoj novih registara, već i: Razvojni projekti - realizovani: •(2004-2006) Osnivanje Agencije – švedska donacija, projekat sa ključnom IKT komponentom, administriran od strane Svetske banke •(2008-2010) Kapitalan razvojni projekat iz donacije Republike Koreje (KOICA) •(2013) Učešće sa Institutom „Mihajlo Pupin“ u EU FP7 projektu „LOD2“ – objavljivanje podataka na nacionalnom „Open data“ portalu (CKAN) Projekti u toku: •Obuka i početna faza implementacije ITIL-a (PROFID - švedska donacija) •Informacioni sistem Registra lica sa privremenim ograničenjima prava (norveška donacija)
  • 19. APR – REZULTATI I PRIZNANJA (1) Rezultati: •Uspešno realizovana reforma registracije u Srbiji (uspostavljen, održavan i dinamično razvijan rad sistema registara, uz stalan uporedni rast obima posla i kvaliteta usluga za sve vrste korisnika, kako u procesima registracije, tako i u procesima isporuke podataka i realizacije „deljenih usluga“ – rezultati vidljivi i u „Doing business“-u Svetske banke) •Velika posećenost Internet strane APR i rastući obim korišćenja usluga APR •Očuvani važni principi samofinansiranja i „ćutanja administracije“; •Najviše ocene u svim anketama koje se tiču kvaliteta usluga javnog sektora (NALED/IPSOS) i izveštajima (NALED, FIC, World Bank/IFC, EU/OECD) Priznanja: •Punopravno članstvo i učešće u organima međunarodnih organizacija: CRF, IACA, ECRF (European Commerce Registers Forum), EBR (European Business Register) •Međunarodno priznanje kroz mogućnost prezentiranja rezultata APR na uglednim međunarodnim sklupovima (ECRF, CRF, World Bank – IFC, itd) •Nagrada NALED-a „Reformator godine“ direktoru APR (2009), itd.
  • 20. APR – REZULTATI I PRIZNANJA (2) Internet stranica APR je jedna od najposećenijih u javnom sektoru Srbije: Oko 1.000.000 pregledanih dokumenata dnevno Oko 70.000 poseta na dnevnom nivou Rezultat reforme registracije – Broj registrovanih privrednih društava u Srbiji: ... u godinama posle 2008., uprkos krizi, zadržan je nivo od oko 11.000 registrovanih
  • 21. ISKUSTVO APR – NAUČENE LEKCIJE •Pre započinjanja radikalne reforme u javnom sektoru, kao što je reforma sistema registracije (ili npr. aktuelna reforma inspekcijskog sistema u Srbiji) potrebno je u najranijoj fazi obezbediti što širi konsenzus u vezi osnovnih principa reforme, u okviru Vlade i svih zainteresovanih institucija •S obzirom da takva reforma uključuje kompetencije nekoliko ministarstava , neophodno je da Vlada oformi međuresorno telo koje će biti zaduženo da prati i upravlja celinom reforme, i da obezbedi konzistentnost u regulativi i u implementaciji odgovarajućeg Akcionog plana •Dakle, ne očekujte od tehnologije (IT) da vam razreši probleme koji se nalaze na političkom, organizacionom ili semantičkom nivou! •Ovo pravilo se ne odnosi samo na inicijalnu fazu reforme (i uspostavljanja odgovarajućeg informacionog sistema), već i na svaki sledeći korak u razvoju koji predstavlja bitnu promenu (kao što je bilo uvođenje „jednošalterskog sistema registracije“ u Srbiji)
  • 22. 3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (1) •U Srbiji je upravo započeo proces intenzivnijeg izdavanja i šireg korišćenja „kvalifikovanih elektronskih sertifikata“, inicirano novim zakonima (za sada poreskim, a od 1.1.2015. i primena novog Zakona o računovodstvu, koji predviđa elektronsko podnošenje finansijskih izveštaja u APR) •Može se očekivati da će ovo da inicira dinamičan rast ponude „elektronskih servisa“ u okviru e-Uprave, što će pozitivno delovati i na mogućnost da privatni sektor unapredi sve aspekte svog elektronskog poslovanja • Zalažemo se za preispitivanje uloge i mogućnosti „javno-privatnog partnerstva“ („Public-private partnership“ - PPP) u oboj oblasti, posebno kada se radi o sufinansiranju i zajedničkom radu na kapitalnim projektima e-Uprave koji će bitno doprineti razvoju e-Business-a (primer: „nacionalna e-mail adresa“) •Mislimo da u ovom smislu inicijativa prema Vladi može da dođe i sa strane privatnog sektora (npr. privredna komora ili druge strukovne organizacije)
  • 23. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (2) ŠTA JOŠ MOŽE DA UČINI VLADA: •Da donese i realizuje program razvoja e-Uprave i e-Business-a na nivou države, što podrazumeva ne samo Zakone (npr. za elektronske arhive) i akcione planove, već i obezbeđivanje odgovarajuće „institucionalne infrastrukture“ za vođenje projekata, odnosno programa i portfolija vezanih za razvoj e-Uprave •Postoji niz primera u Evropi i svetu na koje se u ovom smislu možemo ugledati (iz prve ruke smo upoznali sjajne primere Republike Koreje i Gruzije): Zajednički imenitelj svima je postojanje centralnog tela za operativno upravljanje celinom razvoja e-Uprave (neposredno) i e-Business-a (posredno, kroz definisanje zakona, standarda i obezbeđivanje drugih preduslova za elektronsko poslovanje) •Pri donošenju zakona treba više da se vodi računa o svim modalitetima primene, za šta je najbolje rešenje da se nacrti svih podzakonskih akata pripreme pre donošenja zakona (setite se samo natezanja sa početkom primene „Zakona o elektronskom potpisu” i „Zakona o elektronskom dokumentu“!) i ... kao u svemu, trebaće nam svima malo sreće sa okolnostima na koje ne možemo da utičemo (pre svega svetska ekonomska i politička kriza)
  • 24. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (3) •Na kraju, treba se setiti da elektronsko poslovanje svoje osnovne ciljeve postiže kroz „izbacivanje nepotrebne papirologije“ (engl. „red tape“) •E-Uprava i e-Business se, grubo gledano, mogu podeliti u tri faze: -Inicijalna faza: Elektronska prijava/zahtev ili ponuda -Faza isporuke: Elektronsko rešenje/potvrda ili račun -Faza plaćanja: Elektronsko plaćanje •APR kao pouzdan izvor zvaničnih podataka o kupcima i dobavljačima, koji su neophodni za automatizaciju izdavanja elektronskih računa, može odigrati ključnu ulogu u njihovoj široj primeni •Posebno je važno što će ovi podaci uskoro biti raspoloživi u još pogodnijoj formi (veb servisi, napredna pretraži- vanja na novom „Portalu za usluge“ APR), pod vrlo povoljnim uslovima, najširem krugu korisnika.
  • 25. Hvala na pažnji! www.apr.gov.rs bdobrosavljevic@apr.gov.rs