69. 70. nastavna jedinica

1. BODLJOKOŠCI- Phyllum:
Echinodermata
69.-70. nastavna jedinica
Biologija za 1. razred - svi smjerovi
Violeta Novaković, profesor

2. • Rasprostranjenost- isključivo su morski organizmi;
žive na morskom dnu, sporo se krećući ili su sesilni
• celomske deuterostomije
• radijalno simetrični organizmi (petozračna
simetrija), sa uglavnom bilateralno simetričnim
larvama
• nesgemntisane životinje

3. • Spljošteni u leđno-trbušnom pravcu; na donjoj strani- usni otvor,
a na gornjoj analni otvor

4. • Skelet- unutrašnji, mezodermalnog porijekla (karakteristike
kičmenjaka)
• Izgrađen od pločica, za koje su pokretno zglobljene bodlje, kao
i mali izraštaji u obliku štipaljki sa ulogom zaštite i hvatanja
sitnih organizama;

5. • Mišićni sistem - slabo razvijen jer su nepokretni ili jako slabo
pokretni
• Sistem za disanje - dišu cijelom površinom tijela ili škrgama
ili pomoću drugih posebno diferenciranih organa
• Transportni sistem - otvorenog tipa
• Ekskretorni sistem - ne postoji; ekskrecija se vrši preko cijele
površine tijela
• Razmnožavanje – polno, odvojenih su polova, bez polnog
dimorfizma

6. • Nervni sistem – građen od 3 prstena od kojih polaze zračno
raspoređene vrpce ( jedan na donjoj strani tijela oko ždrijela,
drugi , postavljen dublje u tijelu i treći na gornjoj strani tijela);
mezodermalnog je porijekla- što je jedinstveno u živom svijetu;

7. Podjela
• Morske zvijezde
(Asteroidea)
• Morske zmiljujice
(Ophiuroidea)
• Morski ježevi
(Echinoidea)
• Morski krastavci
(Holothuroidea)
• Morski krinovi
(Crinoidea )

8. Morske zvijezde (Asteroidea)
Velike su grabljivice; hrane se
školjkama i puževima;
Dišu - pomoću kožnih škrga
Razmnožavanje:
a. bespolno- regeneracijom
b. polno

11. Morske zmiljujice (Ophiuroidea)
• Slične morskim
zvijezdama, ali sa
mnogo dužim ručicama
koje mogu biti i
razgranate

13. Morski ježevi (Echinoidea)
• Skelet - dobro
razvijen,koji potpuno
obavija tijelo i izgrađen je
od brojnih ploča za koji su
zglobljene bodlje, koje
mogu biti i jako duge i
služe, kako za kretanje,
tako i za napad i odbranu;
• pored bodlji imaju i
izraštaje u vidu štipaljki,
koje imaju ulogu čišćenja
tijela;

14. • Specifična skeletna struktura karakteristična za morske ježeve
je Aristotelova lampa; ona okružuje usni otvor i ima ulogu
struganja algi ili sitnjenja hrane;

17. Morski krastavci (Holothuroidea)
• Slabo su pokretni, žive na dnu
mora;
• Tijelo izduženo sa naznakama
bilateralne simetrije
• Imaju prilično redukovan skelet u
vidu skeletnih iglica razbacanih
po tijelu, pa im je tijelo uglavnom
mekano;
• Velika sposobnost regeneracije

20. Morski krinovi (Crinoidea)
• Tijelo im je izgrađeno
od drške na kojoj se
nalazi čašica sa
ručicama, koje okružuju
usni otvor
• Iako su pričvršćene za
podlogu, po potrebi
mogu da se „otkače“,
slobodno plivaju
ručicama i potom
ponovo zakače

23. Pitanja za utvrđivanje:
1. Šta je Aristotelova lampa?
2. Kako dijelimo bodljokošce?
3. Kakav nervni sistem imaju bodljokošci?
4. Kako se razmnožavaju morski krastavci?
5. Kakav skelet karakteriše bodljokošce?
6. Zašto su bodljokošci evolutivno napredniji od ostalih
beskičmenjaka? Koji sistem organa imaju samo bodljokošci
među beskičmenjacima?

24. Očekivani ishodi:
• Učenik će moći :
 objasniti zašto su bodljokošci celomske
deuterostomije
 interpretirati načine ishrane bodljokožaca,
 objasniti kako se kod bodljokožaca vrši razmjena
gasova tj.disanje a kako izlučivanje produkata
metabolizma
 Objasniti koji sistem organa imaju samo bodljokošci
među beskičmenjacima
 razvrsta bodljokošce