2. Što je to zaštita podataka?
Zaštita podataka - proces kojim se
osigurava podatke od oštećenja pri
prijenosu i kontrolira pristup
podatcima u računalu
3. Enkripcija podataka
Enkripcija podataka je tehnologija za
zaštitu podataka koja šifrira podatke
na tvrdom disku. Enkripcija diska se
može vršiti u obliku softvera ili
hardvera.
4. Sigurnosne kopije
Sigurnosne kopije (eng. backup) se
rade kako bi se korisnici osigurali od
gubitka podataka, koje kasnije ne bi
mogli vratiti.
5. Maskiranje podataka
Maskiranje strukturiranih podataka
je proces prikrivanja (maskiranja)
određenih podataka u tablici baze
podataka kako bi podatci bili
osigurani i korisnikove informacije
osjetljivog sadržaja ne bi mogle
«procuriti» iz autorizirane okoline.
6. Brisanje podataka
Brisanje podataka je metoda kojom
se u potpunosti uništavaju svi
elektronski podatci na tvrdom disku
ili nekom drugom digitalnom mediju
kako bi se osigurali da podatci ili
informacije ne procure nakon što se
uređaj prestane koristiti.
7. Centar za sigurniji internet
Centar za sigurniji Internet (CSI) je
hrvatski nacionalni centar za sigurnost
djece na internetu, osnovan 5. lipnja 2012
godine u Zagrebu .
Misija Centra za sigurniji internet je
postojanje referentnog centra znanja i
vještina koji postavlja standarde u
sigurnosti korištenja interneta te
pomicanje vrijednosti internetskih
tehnologija na dobrobit šire društvene
zajednice .
8. Što je to internet
Internet je javno dostupna globalna
paketna podatkovna mreža koja
zajedno povezuje računala i
računalne mreže korištenjem
istoimenog protokola
Internet je osnovan 1969. godine u
SAD-u od strane američkog
Ministarstva obrane.
9. Loše strane interneta
Računalni virus je računalni
program koji može "zaraziti" druge
programe tako da u njih unese
kopiju samog sebe (koja može biti
modificirana). Virus se može proširiti
računalnim sustavom ili mrežom
koristeći se ovlastima korisnika koji
su zaraženi. Svaki program koji je
zaražen postaje virus i tako zaraza
raste .
10. Loše strane interneta
Računalnim virusima se često
nazivaju i drugi štetni programi,
npr. Trojanski konj i crvi, iako
oni zapravo ne inficiraju
datoteke, već imaju druge
funkcije, na primjer širenje
mrežom (crvi) te krađa
korisničkih lozinki i brojeva
kreditnih kartica .
11. Vrste računalnih virusa
boot sektor virusi – napadaju Master boot sektor
parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem
svog sadržaja u strukturu programa
svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne
programe
virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime
već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj
kod
link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni
sustav, može izazvati pravi kaos na disku
makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe
kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente