Information on IPSA 2017 Conference "Looking Beyond the Crisis: Impact of Mass Migrations on the Local, Regional, National and EU Governance", 11-14 May 2017, Dubrovnik, Croatia
Information on IPSA 2017 Conference "Looking Beyond the Crisis: Impact of Mass Migrations on the Local, Regional, National and EU Governance", 11-14 May 2017, Dubrovnik, Croatia
This document announces an international conference on decentralization policies to be held from May 7-10, 2015 in Dubrovnik, Croatia. The conference is organized by several Croatian and international organizations and will explore recent decentralization reforms, including territorial restructuring, the democratizing effects of decentralization, and evaluations of current reforms. Accepted papers will be considered for publication in an international journal. The deadline for abstract submissions is January 31, 2015. The conference will take place at the Centre for Advanced Academic Studies in Dubrovnik and accommodation will be provided to invited speakers.
Tom Christensen - "The Norwegian Central Administrative System: Development F...Institut za javnu upravu
The Norwegian central administrative system has developed gradually over time. Key developments include the establishment of ministries in 1814 and the introduction of agencies in the 1850s based on Swedish and Danish models. Since 1945, the system has grown significantly with increased specialization and more regulatory agencies. Reforms since the 1980s have aimed for more efficiency through structural changes, but also increased coordination. Maintaining political control while the system is decentralized and balancing autonomy with coordination are ongoing challenges. Typical Norwegian features include shared norms between political and administrative leaders, modified hierarchies, and autonomy for agencies within set goals.
Tom Christensen - "Comparative Public Sector Reforms - Perspectives and Exper...Institut za javnu upravu
This document discusses perspectives on comparative public sector reform. It covers the instrumental perspective that sees reform as achievable through reorganization, the cultural perspective that reform is an evolutionary process, and the myth perspective where reforms spread due to norms. New Public Management aimed for efficiency but faced challenges around political control and coordination. Post-NPM reforms emphasize strengthening central control and coordination in response to problems with NPM and a more insecure world. Future government may blend old, NPM, and post-NPM approaches, with both potential positive and negative effects.
This document announces an international conference on decentralization policies to be held from May 7-10, 2015 in Dubrovnik, Croatia. The conference is organized by several Croatian and international organizations and will explore recent decentralization reforms, including territorial restructuring, the democratizing effects of decentralization, and evaluations of current reforms. Accepted papers will be considered for publication in an international journal. The deadline for abstract submissions is January 31, 2015. The conference will take place at the Centre for Advanced Academic Studies in Dubrovnik and accommodation will be provided to invited speakers.
Tom Christensen - "The Norwegian Central Administrative System: Development F...Institut za javnu upravu
The Norwegian central administrative system has developed gradually over time. Key developments include the establishment of ministries in 1814 and the introduction of agencies in the 1850s based on Swedish and Danish models. Since 1945, the system has grown significantly with increased specialization and more regulatory agencies. Reforms since the 1980s have aimed for more efficiency through structural changes, but also increased coordination. Maintaining political control while the system is decentralized and balancing autonomy with coordination are ongoing challenges. Typical Norwegian features include shared norms between political and administrative leaders, modified hierarchies, and autonomy for agencies within set goals.
Tom Christensen - "Comparative Public Sector Reforms - Perspectives and Exper...Institut za javnu upravu
This document discusses perspectives on comparative public sector reform. It covers the instrumental perspective that sees reform as achievable through reorganization, the cultural perspective that reform is an evolutionary process, and the myth perspective where reforms spread due to norms. New Public Management aimed for efficiency but faced challenges around political control and coordination. Post-NPM reforms emphasize strengthening central control and coordination in response to problems with NPM and a more insecure world. Future government may blend old, NPM, and post-NPM approaches, with both potential positive and negative effects.
2. organizacijski, funkcionalno, personalno, financijski i
pravno nezavisno regulatorno tijelo u komunalnom
gospodarstvu
⇒nadzor cijena usluga i drugih ekonomskih
parametara u pojedinim komunalnim djelatnostima,
te odlučivanje o uvjetima i pravu obavljanja
djelatnosti i zaštita korisnika tih komunalnih usluga.
3. 1. prijevoz putnika u javnom prometu,
2. održavanje čistoće, 3.
odlaganje komunalnog otpada,
4. održavanje javnih površina, 5. održavanje nerazvrstanih
cesta,
6. tržnice na malo,
7. održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika
8. obavljanje dimnjačarskih poslova, te 9. javna rasvjeta.
9/10 vodne usluge (opskrba pitkom vodom i odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda),
⇒ poslovi iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno
ostvaruju potrebe građana i javne službe koje su povjerene
u nadležnost lokalnim vlastima
4. značaj pojedinih komunalnih usluga, zbog njihovog
intenzivnog utjecaja na okoliš, prelazi granice
područja lokalnih jedinica i postaje važan za više
jedinica ili za područje regije pa i države u cijelosti, a
često njihov utjecaj na okoliš prelazi i državne granice
mogućnost privatizacije isporučitelja komunalnih
usluga tj. obavljanja komunalnih djelatnosti od strane
privatnih isporučitelja.
5. Komunalne usluge se u pravu EZ smatraju „drugim
uslugama od općeg gospodarskog interesa“ koje još
uvijek nisu podređene sektorskoj regulaciji, za koje se
primjenjuju: a) opća pravila o unutarnjem tržištu i
tržišnom natjecanju, te b) opća pravila o državnim
potporama.
načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana,
načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog
priznavanja, načelo razmjernosti i načelo
transparentnosti
U pravu EZ nema značaja pravni oblik isporučitelja
komunalnih usluga – privatni i javni isporučitelji
imaju jednake obveze
Smatra se da je uravnotežena kombinacija tržišnih
pravila i zaštite javnog interesa neophodna za
ostvarenje ciljeva komunalnih usluga.
6. Financiranje može se izvršiti: a) neposrednom
financijskom potporom iz proračuna, b) dodjelom
posebnih ili isključivih prava, c) izračunavanjem
srednjih tarifa, financiranjem zasnovanom na principu
solidarnosti i obveznog udruživanja (fond univerzalnih
službi).
Subvencije (naknade) mogu davati državne ili lokalne
vlasti iz njihovih proračuna pod uvjetima : a) da se
time ne narušava slobodno tržišno nadmetanje i b) da
su primjerene potrebi osiguranja dostupnosti usluga
javnih službi svim korisnicima.
7. Funkcionalne potrebe šire integracije u cilju boljeg
korištenja prirodnih resursa vode za piće i zaštite
okoliša od onečišćenja komunalnim otpadom i
otpadnim vodama nisu uvijek prepoznate na lokalnim
razinama
RepublikaItalija ⇒Codice d' ambiente
Republika Slovenija ⇒Zakon o varstvu okolja
8. Iz činjenice odgovornosti država - članica EU za
implementaciju prava EZ u njihove pravne sustave,
proizlazi one ne mogu prepustiti obavljanje usluga
zbrinjavanja komunalnog otpada i vodnih usluga
lokalnim jedinicama bez nadzora nezavisnog
regulatornog tijela, jer su odnosu na te usluge
preuzele značajne obveze koje proizlaze iz direktiva
EZ o vodi i otpadu (tzv. „tehničke direktive“)
9. Procjena potrebnih ulaganja za provedbu mjera tijekom
sljedećih 20 godina iznosi oko 24 milijarde kuna (3,25
milijarde eura), a predviđeni izvori financiranja su državni i
lokalni proračuni, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost i drugi izvori domaćeg i inozemnog porijekla.
Za ostvarenje europskih standarda u javnoj vodoopskrbi,
procijenjena su potrebna ulaganja od oko 13 milijardi kuna.
Ulaganja će se provoditi u skladu s Planom provedbe
Direktive o vodi za piće i planovima upravljanja vodnim
područjima.
Za ostvarenje europskih standarda u odvodnji i pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda, procijenjena su potrebna
ulaganja od oko 20 milijardi kuna. Ulaganja će se provoditi
prema Planu provedbe Direktive o pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda i prema planovima upravljanja
vodnim područjima
10. Komunalne djelatnosti vodne usluge i
zbrinjavanje komunalnog otpada u Republici
Hrvatskoj
⇒fragmentacija sustava?
⇒je li sustav uopće postoji?
11. Italija i Slovenija ⇒ javna tijela koja imaju funkciju
regulatornog tijela u navedenim djelatnostima sa
različitim nazivima : komitet, opservatorij, agencija.
Pojedina od tih tijela nisu u potpunosti nezavisna u
smislu organizacijske, funkcionalne, personalne,
financijske i pravne nezavisnosti, ali njihovo osnivanje
i rad jasno ukazuju na potrebu ustroja regulatornog
tijela za komunalne djelatnosti vodnih usluga i usluge
zbrinjavanja komunalnog otpada.
12. Comitato per la vigilanza sull’ uso delle risorse idrice,
koji je osnovan pri Ministarstvu okoliša i zaštite tla i
mora Republike Italije
Osservatorio nazionale sui rifiuti osnovan je u
Ministarstvu zaštite okoliša i zaštite kopna i mora
Republike Italije
Agencija za varstvo okolja Republike Slovenije,
osnovana pri Ministarstvu kmetijstva in okolja
Republike Slovenije
13. Republika Hrvatska:
Vijeće za vodne usluge imenuje i razrješuje Hrvatski
sabor
Sredstva za rad Vijeća i poslove stručne potpore radu
Vijeća osigurava Ministarstvo nadležno za vodno
gospodarstvo
14. 1. predlaže Vladi uredbu kojom propisuje najnižu osnovnu
cijenu vodnih usluga i vrste troškova koje cijena vodnih
usluga pokriva,
2. predlaže Vladi propis o najvišem iznosu naknade za
priključenje iz zakona kojim se uređuje financiranje
vodnoga gospodarstva,
3. nadzire zakonitost odluke o cijeni vodnih usluga,
4. nadzire zakonitost odluke o naknadi za razvoj iz zakona
kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva,
5. nadzire zakonitost odluke o naknadi za priključenje iz
zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga
gospodarstva i
6. nadzire zakonitost određivanja cijene vode isporučitelja
vodne usluge koji isporučuje vodu namijenjenu ljudskoj
potrošnji drugom isporučitelju vodne usluge.
15. U postupku nadzora zakonitosti odluke o cijeni
vodnih usluga, odluke o naknadi za razvoj iz zakona
kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva i
odluke o naknadi za priključenje iz zakona kojim se
uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, Vijeće je
ovlašteno rješenjem u upravnom postupku obustaviti
od izvršenja nezakonitu odluku.
Protiv navedenih odluka Vijeća nije dopuštena
žalba, ali je dopušten upravni spor koji se rješava u
hitnom postupku.
U postupku nadzora zakonitosti određivanja cijene
vode, Vijeće je ovlašteno donijeti privremenu mjeru i
odrediti cijenu vode do pravomoćne odluke suda.
16. U sektoru zbrinjavanja komunalnog otpada u
Republici Hrvatskoj određene pojedine funkcije
središnjeg regulatornog tijela obavlja Agencija za
zaštitu okoliša ⇒izrada godišnjeg izvješća o
komunalnom otpadu
Sredstva za rad i poslovanje Agencije osiguravaju se iz
sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske te
iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Sredstva iz
državnog proračuna Agencija ostvaruje na temelju
odobrenih programa, a može stjecati sredstva i pruža-
njem usluga u obavljanju svoje djelatnosti, te
potporama, sponzorstvom i darovanjem
17. Zaključak:
pojedine druge komunalne djelatnosti ostaju ( za sada)
djelatnosti izrazito lokalnog karaktera i za te
djelatnosti dovoljno je osigurati statističko praćenje
cijena i inspekcijski nadzor na razini države.
u komunalnim djelatnostima u Republici Hrvatskoj
dominira javni sektor, te će mogući predstojeći proces
privatizacije komunalnih usluga (osim vodnih usluga)
u budućnosti biti odlučna činjenica glede potrebe
formiranja nezavisnog regulatornog tijela za pojedine
od komunalnih usluga.