1. Goran
Matešić
dipl.iur
Primjena
novog
ZUP-­‐a
u
postupcima
pred
nezavisnim
regulatornim
8jelima
Zagreb,
studeni
2009.

2. Upravni
postupak
pred
nezavisnim
regulatornim
8jelima
=
NRT
Što
su
NRT
Definicija
statusa
NRT
znatno
bi
doprinijela
jasnijem
postupovnom
reguliranju

3. T
E
R
M
I
N
O
L
O
Š
K
A
Z
B
R
K
A
terminološko
definiranje
ili
razgraničenje
pojmova
obzirom
da
na
tom
planu
vlada
velika
raznolikost

4. Agencija
Državno
?jelo
Ustanova
sa
posebnim
ovlas?ma
Regulatorno
?jelo
Nezavisno
regulatorno
?jelo
Javno
pravno
?jelo
Nezavisna
agencija
Ustanova…..

5. zajednička
svojstva
kao
oznake
specifičnos8

6. *
Neovisnost
proračunska,
organizacijska,
kadrovska,
ustrojstvena…)
*
Pravna
osobnost
*
Posjedovanje
pune
kompetenciju
u
odlučivanju
(
ekskluzivitet
nadležnos?)
Uređenost
pravnim
propisima
?pa
zakona
*
Status
osoba
koje
izvršavaju
temeljnu
nadležnost
je
sličan
dužnosničkom
*
Pojavljuju
se
kao
pravni
regulatori,
nadzornici
ili
kontrolori
određenog
pravnog
područja,
*
Pojavljuju
se
na
određenom
području
tržišta
(promet,
pošta,
telekomunikacije,
javna
nabava,
financijsko
tržište,
tržište
energije
)

7. *
Osnivač
je
uvijek
država
što
ima
za
posljedicu
i
odgovornost
izravno
Hrvatskom
saboru,
*
Pro?v
odluka
ne
postoji
pravo
žalbe
već
je
osigurana
sudska
zaš8ta
*
Ne
svrstavaju
se
ni?
u
jedan
oblik
trodiobe
vlas8

8. Dis?nkcija
u
odnosu
na
cer?fikacijska,
akreditacijska
i
druga
?jela
sličnog
ili
istog
naziva

9. 1.2.,
Vrsta
NRT
:
-­‐
nadzorna
(
supervizija
+
sankcija)
-­‐
kontrolna(
žalbena)
kvazisudbena
-­‐
regulatorna
u
užem
smislu
-­‐
mješovita
(
kombinacija
)

10. 1.3.
Pravna
područja
na
kojima
se
javljaju
NRT
Zajednička
karakteris?ka
područja:
područja
koja
su
vezana
za
pristupanje
RH
europskoj
zajednici:
t
r
ž
i
š
t
a
-­‐
tržište
u
cjelini
(
zaš?ta
tržišnog
natjecanja)
-­‐
tržište
financijskih
usluga
-­‐
tržište
prometnih
usluga,
-­‐
tržište
telekomunikacijskih
i
poštanskih
usluga
-­‐
tržište
roba
radova
i
usluga
(javna
nabava,
JPP
i
koncesije)

11. 1.4.
Svrha
NRT
Svojevrstan
nadzor
nad
upravom
Osiguranje
određenih
uvjeta
na
tržištu:
-­‐
nediskriminacije
-­‐
transparentnos?

12. 1.5.
NRT
su
uređeni
posebnim
propisima
-­‐
Propisi
kojima
se
uređuju
odnosi
na
određenom
području
-­‐
Propisi
koji
uređuju
osnivanje
i
rad
NRT

13. 1.6.
Nadležnost
NRT
…je
uvijek
određena
zakonom…
-­‐
nadzor,
supervizija,
inspekcija
sa
ili
bez
prava
na
sankcioniranje(
iniciranje
postupka)
-­‐
kontrola
primjene
propisa
kroz
žalbeni
postupak
koji
se
vodi
pred
NRT
-­‐
pravno
reguliranje
donošenjem
općih
(podzakonskih)
akata
(
posebnih
akata)
-­‐
djelatnost
središnje
nacionalne
banke

14. 1.7.
Karakteris8ke
NRT
1. Samostalnost
i
nezavisnost
–
kao
pretpostavka
objek?vne
primjene
prava
2. Osnivač
Republika
Hrvatska
–
autoritet
državne
vlas?
3. Osnovani
pravnim
aktom
ranga
zakona
4. Status
“arbitara”
kvazidužnosnički
5. Odluke
izrađene
u
pisanom
obliku(
sa
obrazloženjem
razloga
i
poukom
o
pravnom
sredstvu)

15. 1.7.Karakteris8ke
NRT
-­‐
nastavak
7.
Specifična
nadležnost:
nadzor,
kontrola
regulacija
8.
Odgovornost
NRT
:
Hrvatskom
saboru
9.
Pro8v
odluka
NRT
nema
prava
na
žalbu
već
na
sudsku
zaš8tu
10.Statusni
oblik
:
raznolikost
ali
ipak
samo
agencije,
ustanove
sa
javnim
ovlas?ma,
državno
?jelo
11.Po
svom
ustavnopravnom
statusu
ne
svrstavaju
se
u
trodiobu
vlas8

16. 2. NRT
II
postupovne
odredbe
…
posebne
postupovne
odredbe
kao
značajka
NRT…

17. 4. ZUP
osnovni
upravni
postupak
pred
NRT
Sadašnja
pravna
situacija
(stari
ZUP):
Posebni
propisi:
-­‐uređena
posebna
pravna
područja
-­‐posebni
upravni
postupci
-­‐propisana
supsidijarna
primjena
ZUP-­‐a

18. Pravilo
br.1
Odredbe
posebnih
upravnih
postupaka
primjenjuju
se
prioritetno
i
derogiraju
primjenu
(istoznačnih)
odredbi
općeg
upravnog
postupka.
Pravilo
br.2
O d r e d b e
o p ć e g
u p r a v n o g
p o s t u p k a
primjenjuju
se
supsidijarno
nakon
primarne
primjene
posebnih
postupaka

19. Posljedica
primjene
Pravila
1.
-­‐
posebni
postupak
je
?me
što
ima
prioritet
i
što
derogira
opći,
temeljni
,osnovni,
bazični,
prvorazredni,
početni
Posljedica
primjene
Pravila
2.
-­‐
opći
postupak
je
supsidijaran,
podredan
drugoredan,
pomoćan
koji
dolazi
nakon
i
iza
osnovnog
i
temeljnog

20. Posljedica
primjene
Pravila
1.
i
Pravila
2.
Primjena
(
što
znači
i
prethodno
tumačenje)
pravila
posebnog
postupka
je
osnovna
prvenstvena,
a
primjena
pravila
općeg
postupka
drugorazredna
i
podredna.
posebno
kao
osnovno,
a
opće
kao
podredno

21. U
realnos?
:
nikada
osim
općeg
upravnog
postupka
nije
postojao
jedan
cjelovi?
posebni
upravni
postupak
(prekršajni,
carinski,
porezni
)regulatornih
?jela
Tumačenje
pojma:
-­‐
posebni
upravni
postupak
-­‐
pojedine
posebne
postupovne
odredbe

22. 4.1.
Novi
ZOUP
Opće
odredbe
-­‐
predmet
zakona
:
ZOUP
je
-­‐
skup
općih
pravila
postupanja
-­‐
koja
primjenjuju
javnopravna
8jela
-­‐
u
postupanju
u
upravnim
stvarima

23. 4.1.
Novi
ZOUP-­‐
nastavak
upravna
stvar=
objekt
upravnog
postupka
:
pravna
stvar
u
kojoj
rješava
javnopravno
?jelo
u
upravnom
postupku
odlučujući
o
pravima
i
obvezama
primjenjujući
zakona
…..

24. 4.1.
Novi
ZOUP
–
nastavak
Primjena
zakona:
Pravilo
1.
opći
upravni
postupak
primjenjuju
se
u
svim
upravnim
stvarima
Pravilo
2.
samo
pojedina
pitanja
upravnog
postupka
mogu
se
zakonom,
uredi8
drugačije
pod
uvje?ma
da
je
tu
nužno
za
postupanje
u
pojedinim
pravnim
područjima
i
da
to
nije
pro8vno
temeljnim
odredbama
i
svrsi
ZOUP-­‐
a

25. Posljedice
primjene
Pravila
1.
Opći
postupak
je
obvezan
u
svim
upravnim
stvarima.
Opći
postupak
je
obvezan
i
u
postupanju
sa
upravnim
stvarima
koje
su
uređene
posebnim
odredbama.
Opći
postupak
je
opći,
osnovni,
temeljni
N o r m e
o p ć e g
p o st u p ka
ka o
o s n o v n o
uključujući
i
načela
ključne
su
u
primjeni
i
tumačenju
i
normi
posebnih
odredbi.

26. Posljedice
primjene
Pravila
2.
-­‐
samo
pojedina
pitanja
upravnog
postupka
mogu
se
zakonom,
uredi8
drugačije
Tumačenjem
a
contrario
:
-­‐
nije
moguće
propisa5
cjelovi5
posebni
upravni
postupak
već
samo
pojedina
pitanja
uredi5
drugačije
-­‐
nije
moguće
norme
posebnih
odredbi
propisa5
aktom
ispod
ranga
zakona

27. -­‐
uvjet
za
postojanje
drugačijih
(posebnih)
upravnih
postupovnih
odredbi
jeste
:
-­‐
da
su
uređene
zakonom,
-­‐
j e
t o
n u ž n o
z a
p o s t u p a n j e
u
pojedinim
pravnim
područjima
-­‐
d a
t o
n i j e
p r o 8 v n o
t e m e l j n i m
odredbama
i
svrsi
ZOUP-­‐a
UVJET
SE
ODNOSI
NA
ZAKONODAVCA
,A
NE
NA
ADRESATE
(osim
u
sporu
o
ustavnos?
i
zakonitos?)

28. Posljedica
primjene
Pravila
1.
i
Pravila
2.
O d r e d b e
o p ć e g
u p r a v n o g
p o s t u p k a
primijenit
će
se
uvijek
i
kao
osnovne
i
opće.
(Ne
nikada
više
kao
podredne
i
supsidijarne)
Pojedine
postupovne
odredebe
posebne
naravi
primjenit
će
se
prioritetno
(
lex
speciali
derogat
generali)
opće
kao
osnovno
a
posebno
kao
prioritetno

29.
Novi
ZOUP
uspostavlja
drugačiji
odnos
između
normi
općeg
postupka
i
pojedinih
normi
koje
na
drugačiji
način
(norme
posebne
prirode)
uređuju
pravnu
materiju.

30.
Posljedica
drugačijeg
odnosa
između
općeg
postupka
i
posebnih
normi
traži
redefiniciju
( n o v o
t u m a č e n j e
v a ž e n j a )
p r i m j e n e
postupovnih
odredbi.

31. 4.2.
Važenje
upravnih
postupovnih
propisa
ZOUP
stupa
na
snagu
01.01.2010.
(koji
ne
poznaje
supsidijarnost
općeg
upravnog
postupka
nego
njegovu
osnovnost
i
obveznos?)
Svi
propisi
koji
su
propisali
posebne
upravne
postupke
(i
supsidijarnu
primjenu
ZUP-­‐a)
već
su
na
snazi

32. lex
posteriori
derogat
priori
derogacija
odredbi
o
supsidijarnos5
ZUP-­‐a
Lex
speciali
derogat
generali
bi
trebalo
bi5
primijenjeno
u
kombinaciji
sa
ocjenom
o
različitos5/suprotnos5

33. 4.3.
Konkurencija
u
primjeni
postupovnih
propisa
a. Posebni
propis
predviđa
supsidijarni
primjenu
Z(O)UP-­‐a
b. Posebni
propis
sadrži
odredbe
drugačije
od
odredbi
istog
sadržaja
u
ZOUP-­‐u
c. Posebni
propis
posjeduje
odredbe
koje
su
iden?čne
odredbama
ZOUP-­‐a

34. a. Posebni
propis
propisuje
supsidijarnu
primjenu
Z(O)UP-­‐a
Ta k v e
o d r e d b e
p o s e b n i h
z a ko n a
p o
izloženom
pravilu
tumačenja
,
lex
posteriori…
treba
smatra?
derogiranim
stupanjem
na
snagu
novog
ZOUP-­‐a.
Odnos
između
općeg
postupka
i
posebnih
odredbi
uređen
je
novim
ZOUP-­‐om

35. b.
Posebni
propis
sadrži
odredbe
drugačije
od
odredbi
istog
sadržaja
u
ZOUP-­‐u
Postupovna
različitost
se
po
novom
ZOUP-­‐u
mora
provjerava?.
ZOUP
je
odredio
uvjete
za
normiranje
različitos?.
Ti
uvje?
odnose
se
i
na
postojeće
posebne
postupovne
odredbe.
N o v i
Z O U P,
d a k l e
z a h t j e v a
r e v i z i j u
tumačenja
propisa
u
primjeni

36.
ZOUP
je
temelja
i
obvezan
a
posebne
odredbe
mogu
bi?
različite,
no
ne
i
u
suprotnos8
!
Ocjena
različitos?
posebnih
odredbi
prema
općem
postupku!

37. c. Posebni
propis
posjeduje
odredbe
koje
su
iden8čne
odredbama
ZOUP-­‐a
U
takvoj
situaciji
koja
je
teoretske
naravi
primijenit
će
se
opći,
kasniji
propis.

38. Dilema
:
Zašto
ZOUP
nije
u
prelaznim
i
završnim
odredbama
kazao
što
o
sudbini
posebnih
propisa
kao
izravne
posljedice
drugačije
ustanovljenog
odnosa
između
posebnog
i
općeg
postupka
nego
je
ostavio
praksi
tumači?
propise
po
klasičnim
pravilima
?pa
Lex
specialis…
i
lex
posteriori…

39. 4. Primjena
ZOUP-­‐a
u
postupku
pred
NRT
Specifična
uloga
NRT
zahtjeva
i
specifične
postupovne
alate
Primjenjivost
ZOUP-­‐a
će
se
tek
tes8ra8
u
postupcima
pred
NRT.
Predstoji
redefinicija
odnosa
,
tumačenja
i
primjene
novog
upravnog
postupka
kao
sustava
koji
će
izvjesno
zamijeni8
potrebu
za
nekim
posebnim
rješenjima

40. Z
a
k
l
j
u
č
i
t
i
j
e:
-­‐
i
dalje
će
osta8
potreba
za
postojanjem
i
usavršavanjem
specifičnih
posebnih
odredbi
upravnog
postupanja
javnopravnih
?jela
u
pojedinim
upravnim
područjima
-­‐
posebna
pitanja
postupka
morat
će
se
ubuduće
uređiva8
s
obzirom
na
drugačiju
konstrukciju
odnosa
općeg
upravnog
postupka

41. -­‐
Postojeće
odredbe
posebnih
propisa
trebat
će
se
redefinira8
tumačenjem
u
skladu
sa
člankom
3.
stavak
1.ZOUP-­‐a
-­‐
Novi
ZOUP
kao
opći
upravni
postupak
u
znatnoj
je
mjeri
primjereniji
radu
nezavisnih
regulatornih
8jela
-­‐
Nužno
je
statusno
ujednačavanje
regula?ve
nezavisnih
regulatornih
?jela

42. hvala
na
pozornos?