Rimsko carstvo dobilo je ulogu Kralja sjevera u prvom stoljeću,a Kralj juga se pojavio tek u trećem stoljeću.To je bio period relativno miran i kršćani su mogli propovijedati radosnu vijest po cijelom rimskom carstvu i šire.
2. SJEVER JUG
1. Oktavijan August -
osnivač i prvi car
Rimskog carstva
(27. g. p.n.e.-14. g.n.e )
Njegov prastric je Julije Cezar.
Oktavijan je proširio Rimsko
carstvo pripajajući Egipat,
Dalmaciju, Panoniju,
Norik i Reciju te dovršavajući
osvajanje Hispanije.
Kralj juga nije postojao
do trećeg stoljeća.
3. Kralj sjevera-RIMSKO CARSTVO
14.n.e
U augustu 14. n. e. —
“u kratko vrijeme”, ili nedugo
nakon što je izdao zapovijed
o popisu stanovništva —
August je umro u dobi od 76
godina, ne zbog “gnjeva”
nekog ubojice ili “boja”,
već zbog bolesti.
Kralj sjevera je uistinu
promijenio identitet!
Sada je taj kralj postalo
Rimsko Carstvo zastupljeno
svojim carevima.
4. 2. Tiberius Claudius
Nero Caesar
(14 - 37.)g.
Tiberije se”spletkama” domogao
kraljevstva. Preferirao je defenzivnu
vanjsku politiku, pa je pažnju
usmjerio na jačanje granica.
Kao sposoban vojskovođa, ugušio
je pobunu dalmatinskih i
panonskih plemena
u Batonskom ratu, pobunu u
Germaniji,
Traciji, Galiji i Numidiji.
5. Četrnaestog nisana 33. n. e. Isus je
stajao pred rimskim upraviteljem
Poncijem Pilatom u palači u
Jeruzalemu. Židovski su svećenici
optužili Isusa za izdaju cara. No Isus je
rekao Pilatu: “Moje kraljevstvo nije dio
ovog svijeta (...) moje kraljevstvo nije
odavde.” Da rimski upravitelj ne bi
oslobodio nedužnog Isusa, Židovi su
povikali: “Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj
caru! Svatko tko sebe čini kraljem
govori protiv cara.” Nakon što su
zatražili Isusovo pogubljenje, rekli su:
“Mi nemamo kralja osim cara.” U
skladu sa zakonom o “uvredi
veličanstva”, koji je Tiberije proširio na
skoro svaku uvredu upućenu cezaru,
Pilat je Isusa predao da ga ‘skrše’,
odnosno pribiju na mučenički stup
(Ivan 18:36; 19:12-16).
6. Tiberije je bio velikodušan prema
stanovnicima onih područja gdje su
vladale teške okolnosti.
Snažna državna vlast održavala je
javnu sigurnost, a usavršeni sustav
komunikacija unapređivao je
trgovinu.
Tiberije se pobrinuo da se poslovi
vode nepristrano i dosljedno, kako
u Rimu tako i izvan njega.
Zakoni su bili dorađeni, a socijalni i
moralni kodeksi obogaćeni
unapređivanjem predhodnih
reformi.
Tiberija se smatralo tiraninom.
7. 3.Gaj Cezar
Kaligula
(47-31.)g.
Kaligula je
bio Tiberijev pranećak, a
nadimak Caligula, što na
latinskom znači čizmica,
dobio je od vojnika u očevom
vojnom logoru.
Vrlo rastrošan i ekstravagantan
- potrošio je velik dio novca
koji je Tiberije pribavio
carskoj blagajni na proslave.
8. Živio je raskalašenim životom.
Vrlo samoljubive prirode,
sagradio je hram posvećen
samome sebi na čijem se
otvaranju pojavio obučen
poput božice.
Oženio je vlastitu sestru.
Okupio je rimsku legiju kako bi
napao Britaniju, ali je
naprosto zaboravio svojoj
vojsci osigurati brodove kako
bi prešli kanal.
Bio je jako okrutan vladar.
9. 4. Klaudije
(41-54.)g.
Prvi rimski car koji se rodio
izvan Italije.
Bio je ambiciozni graditelj i
izgradio je nove puteve,
vodovod i kanale širom
carstva.
Za vrijeme njegove vladavine,
započelo je osvajanje
Britanije.
10. Judeja je za neko vrijeme
ponovo pretvorena u vazalnu
kraljevinu, za čijeg je kralja
Klaudije postavio svog
prijatelja Heroda Agripu,
ali poslije Herodove smrti
Judeja je opet postala
prokuratorska provincija.
Sa sjevernim plemenima
Rimljani su morali voditi dug i
uporan rat.
U Africi je završeno
pokoravanje Mauritanije
45.g.
11. 5. Lucije Domicije
Neron
(54-68.)g.
On je posljednji potomak julijevsko-
klaudijevske kuće.
Neron je bio svirep vlastodržac.
Ubio je mnogo ljudi,a i svoju majku.
Zbog visokih poreza izbili su ustanci u
Britaniji, Španjolskoj, Galiji i Judeji.
64.g. nakon velikog požara u Rimu
progonio je kršćane,a stradao je i
apostol Pavle.
12. 6. Tit Flavije
Vespazijan
(69-79.)g.
Bio je rimski vojskovođa za
vrijeme cara Nerona. Vojska
ga je proglasila carem dok je
gušio ustanak u Judeji.
Kada je proglašen carem,
prepustio je gušenje ustanka
svome sinu Titu.
Tokom vladavine uspješno
ugušio Jevrejsku pobunu u
Judeji.
Sagradio Koloseum.
13. 7. Tit
(79-81.)g.
70. godine uz pomoć četiri
legije konačno ugušio
ustanak, opustošio je
Jerusalem, a Jerusalemski
hram do temelja porušio.
Po povratku u Rim, Tit je
proslavio pobjedu i u Rimu
podigao čuveni
Titov slavoluk.
Bio je uspješan i voljen vladar.
14. 8. Domicijan
(81-96.)g.
Njegova vladavina je
bila totalitarnog karaktera.
Bio je autokrata, čiji je kulturni,
ekonomski i politički program
obezbjedio mir u 2. stoljeću.
15. 9. Nerva
(96-98.)g.
Prvi rimski car kojeg je
izabrao Senat.
Prvi je od petorice dobrih
careva te posljednji car koji je
i po porijeklu i po rođenju bio
Italik
Sproveo agrarni zakon po kome
je najsiromašnijim građanima
podijeljena zemlja
16. 10. Marko Ulpije
Trajan
( 98-117.)g.
Tokom njegove vladavine
Rimsko carstvo je doseglo svoj
teritorijalni vrhunac.
Carstvo se protezalo do Arabije,
Persijskog zaliva,Judeje,Egipta,
Kipra...
U Rimu je izgradio Trajanov
forum, Trajanovu tržnicu i
Trajanov stub.
17. 11. Hadrijan
(117-138.)g.
Do jedinog
ozbiljnog ratnog sukoba
tokom njegove uglavnom
mirne vlade došlo je u Judeji,
gde je Bar Kohba (= "Sin
zvezde") predvodio ustanak
Judejaca (132―135.)g. zbog
Hadrijanove odluke da se na
mestu Jerusalema podigne
rimska kolonija Aelia
Capitolina; tamo gde je
nekad bio Jerusalemski hram
trebalo je da se podigne
18. hram Jupitera Kapitolskog,
pod čijim je imenom trebalo
da se održava kult samog
Hadrijana.
Ustanci su se borili snažno, ali
bezuspešno.
Same granice, , bile su snažno
utvrđene: u Britaniji je
izgrađen tzv. Hadrijanov zid
s jednog na drugi kraj
ostrva; Germanija i Retija
zaštićene su limesom koji se
protezao između Majnca na
Rajni iRegensburga naDunavu
19. U Tiberijeve nasljednike
koji su igrali ulogu kralja
sjevera spadali su:
Gaj Cezar (Kaligula),
Klaudije I, Neron,
Vespazijan, Tit,
Domicijan, Nerva, Trajan
i Hadrijan.
Od ( 138 -270.)g. nije
postojao kralj sjevera ,
a ni kralj juga.
20. Oko 300 godina nakon što je
Oktavijan učinio Egipat
rimskom provincijom, rimski
car Aurelijan dobio je ulogu
kralja sjevera.
(270-275.)g.
274.g. srušio je palmirsku
državu – kralja juga.
Septimija Zenobija,(240-274.)g.
kraljica rimske kolonije
Palmire,zauzela je položaj
kralja juga.
Bila je sirijska kraljica
Palmirskog Carstva poznata po
ustanku protiv Rimskog Carstva.
Bila je druga supruga Odenata,
osnivača države, a kraljicom je
postala nakon Odenatove smrti 267.
Do 269.g. Zenobija je proširila svoj
teritorij, osvojila Egipat i protjerala
rimskog prefekta Tenagina Proba.
Vladala je do 274.g., kada ju je
porazio i zarobio rimski car Aurelijan,
te potom odveo kao taokinju u Rim.
21. Postojanje kralja sjevera nije
završilo smrću cara Aurelijana.
Uslijedili su drugi rimski vladari.
Neko je vrijeme jedan car bio na
zapadu, a drugi na istoku.
Pod tim je ljudima “vojska” kralja
sjevera bila ‘poplavljena’, ili
“rastjerana”, a mnogi su ‘pali
pobijeni’ zbog provala germanskih
plemena sa sjevera.
Goti su probili rimske granice u
četvrtom stoljeću n. e.
Invazije su se nastavile, jedna za
drugom.
Zenobija je poražena kod Emese
(sada Homs), nakon čega se
povukla u Palmiru.
Kada je Aurelijan opkolio taj grad,
Zenobija ga je branila hrabro, ali
bezuspješno. Ona i njen sin pobjegli
su prema Perziji, ali Rimljani su ih
zarobili kod rijeke Eufrata.
Palmirani su 272. g. predali svoj
grad.
Aurelijan je poštedio Zenobiju i od
nje napravio glavnu atrakciju svoje
trijumfalne povorke kroz Rim 274.g.
Ostatak svog života provela je kao
rimska matrona.
22. Godine 476. n. e. germanski
vođa Odoakar svrgnuo je
zadnjeg cara koji je vladao iz
Rima.
Do početka šestog stoljeća
Rimsko Carstvo na zapadu
bilo je razbijeno, a germanski
su kraljevi vladali Britanijom,
Galijom, Italijom, sjevernom
Afrikom i Španjolskom.
Istočni dio carstva postojao je
sve do 15. stoljeća.