3. Vrijeme je svuda oko nas,vječno je prisutno
i osnova je našeg mjerenja života na Zemlji.
To je jedna konstanta koja održava svijet,
Sunčev sistem,
pa čak i svemir.
4. U fizici, vrijeme je jedna od osnovnih fizičkih veličina koja se
određuje pomoću kretanja nebeskih tela.
1 godina =365,25 dana
1dan=24h
1 h = 60 min.
1min.= 60s
Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju
hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133 na temperaturi od 0 K.
5. K L A S I Č N A F I Z I K A
v <<< c
I Aristotel i Galilej i Njutn vjerovali su u apsolutno vrijeme
t= const.
1. Ravnomjerno kretanje :
2. Promjenljivo kretanje :
3. Periodično kretanje:
7. Vrijeme je relativno.
Vrijeme ovisi o položaju i brzini promatrača.
Vrijeme nije svuda isto !
U pokretnim sistemima vrijeme teče sporije
Paradoks blizanaca:
=18 god.
t= 90g. v=98% c
( = 2g, t= 10 g.)
8. Opća teorija relativnosti
1.Usljed nehomogenosti i neizotropnosti prostora, u neinercijalnim sistemima
referencije ne važe zakoni održanja impulsa i momenta impulsa.
2.U neinercijalnim sistemima referenijce, kao posledica nehomogenosti
vremena, ne važi ni zakon održanja energije.
∆t= V-grav.potencijal
U gravitacionom polju , kao i u neinercijalnim sistemima referencije,
vrijeme je nehomogeno,
prostor je neeuklidski (prostor u kojem se udaljenost tačaka računa pomoću
metrike koja nije euklidska),
odnosno nehomogen je i neizotropan(koji u različitim smjerovima ima
drugačija svojstva ).
9. Usljed nehomogenosti vremena
• Svi periodični procesi u polju gravitacije se odvijaju sporije nego
van polja.
• Odatle sledi da će rad časovnika biti usporen u gravitacionom polju.
• Neka atom zrači elektromagnetne talase kada se nalazi van
gravitacionog polja neke frekvencije ν0. Taj isti atom, kada se nalazi
u gravitacinom polju potencijala V zrači talase manje frekvencije ν.
• ν = ν0 V= grav.potencijal
• U gravitacionom polju Zemlje efekat promjene frekvencije je
prilično mali. Na visini h iznad površine Zemlje je njegova vrijednost
1,09x10-16 Hz.
10. Zanimljivo
1 Merkurova godina = revoluciji Merkura oko Sunca
. . .
1 Zemaljska godina = revoluciji Zemlje oko Sunca
. . .
Zamislimo,da se u istom vremenskom trenutku (u odnosu na
Zemlju),na svakoj planeti Sunčevog sistema rodi dijete...
Kako bi (u odnosu na Zemlju) tekao proces odrastanja?
11. • 163,70 g.
• 83,75 g.
• 29,42 g.
• 11,86 g.
• 1,88 g.
• 1,00 g.
• 0,62g.(224z.d)
0,24 g.(88 z.d)
12. Jedna godina na Veneri traje 224
zemaljska dana.
Jedan dan na Veneri traje 243 zemaljska dana.
Venerin dan traje duže od njene godine.
Razlog tome jeste spora rotacija u suprotnom
smjeru u odnosu na ostale
planete Sunčevog sistema.
13. A T O M
T[1s]
K: 1,51·10-16 s
L : 12,08·10-16 s
M: 40,77·10-16 s
N: 96,64·10-16 s
O: 188,75·10-16 s
P: 326,16·10-16 s
Q: 517,93·10-16 s
Tn =n3 · T1
16101610
14. 1 godina = 1 obrtanje elektrona oko jezgra
1s=
K: 0,66 ·1016 g.
L: 0,083 ·1016 g.
M: 0,025 ·1016 g.
N: 0,01 ·1016 g.
O: 0,0053 ·1016 g.
P: 0,0031 ·1016 g.
Q: 0,0019 ·1016 g.
15. F O T O N
Foton je elementarna čestica
kvant elektromagnetskog zračenja,
koji se u vakumu kreće brzinom svjetlosti c.
Nema masu mirovanja, a sadrži energiju
gdje je h Planckova konstanta, a ν frekvencija
zračenja.
16. Energija fotona može se prikazati i u drugom
obliku, koji je matematički korektan
E=h/T,
gdje T- period fotona
17. Foton se kreće brzinom 300.000 km/s.
Vrijeme ne utječe na foton,tz.
da za foton vrijeme ne teče.
Gledano iz našeg sistema referencije
foton bi trajao vječno,
ako ne bi sreo neku drugu česticu i
predao joj svoju energiju.
Mirjana Drmić-Malić prof. fizike
