1. BRZINA
fizikalna veličina kojom opisujemo
gibanje i koja pokazuje koliki je put
prešlo tijelo u jedinici vremena

2. BRZINA
Mjerna jedinica za brzinu je m/s, dok
je uobičajena oznaka za brzinu v

3. Matematički izraz za srednju brzinu bi
bio:
gdje je ∆s – put koji je tijelo prešlo u
vremenskom intervalu ∆t. s1i s2su položaji
tijela koje se giba (na pravocrtnoj putanji)
u trenucima t1i t2.
12
12
tt
ss
t
s
v
−
−
=
∆
∆
=


4. TRENUTNA BRZINA
Newtonu je bilo jasno da smanjivanjem
vremenskog intervala u kojemu promatra
gibanje tijela dolazi do točnije vrijednosti
brzine na pojedinoj dionici putanje.
To se zove trenutna brzina.

5. UBRZANJE
je fizikalna veličina koja opisuje gibanje i
pokazuje koliko se povećala brzina u
jedinici vremena.
Brzina i akceleracija su vektorske veličine.

6. UBRZANJE
Mjerna jedinica za ubrzanje je m/s2
.
gdje je ∆v – promjena brzine u
vremenskom intervalu ∆t. v1i v2su iznosi
brzina u trenucima t1i t2.
12
12
tt
vv
t
v
a
−
−
=
∆
∆
=

7. SREDNJE UBRZANJE
Nam govori za koliko se promijenila
brzina
u određenom vremenskom intervalu.

8. TRENUTNO UBRZANJE
Smanjivanjem vremenskog intervala, u
kojem promatramo promjenu brzine do
jako malih vrijednosti, dobivamo pravu
vrijednost ubrzanja.
To se zove trenutno ubrzanje.

9. UBRZANJE
Ako ubrzanje ima pozitivan predznak
tijelo ubrzava, dok ako ubrzanje ima
negativan predznak tijelo usporava.

10. UBRZANJE
Kod pravocrtnih gibanja orijentacija
ubrzanja je pozitivna ako je jednaka
orjentaciji brzine, a negativna ako je
suprotna orjentaciji brzine.

11. GIBANJE
Podjelu gibanja u prirodi možemo
napraviti s obzirom na putanju, brzinu
i ubrzanje.

12. S obzirom na putanju gibanja
dijelimo:
- Na pravocrtna – kad je putanja
pravac
- Na krivocrtna – kad putanja nije
pravac

13. S obzirom na brzinu gibanja
razlikujemo:
jednolika – kod kojih se iznos brzine
ne mijenja i nejednolika – kod kojih
se
iznos brzine mijenja.

14. S obzirom na ubrzanje izdvajamo:
jednoliko ubrzana gibanja, tj. ona kod
kojih se iznos ubrzanja ne mijenja.

15. JEDNOLIKO GIBANJE PO PRAVCU
je gibanje tijela po pravcu stalnom
brzinom.
Brzina tijela se ne mijenja, dakle
akceleracija tijela je jednaka nuli,
a = 0 i v = konst.

16. JEDNOLIKO GIBANJE PO PRAVCU
Ako tijelo krene iz ishodišta koordinatnog
sustava i ako u tom trenutku počnemo
mjeriti protok vremena možemo pisati (i
ako se gibalo jednoliko po pravcu):
v – brzina gibanja tijela (m/s), t – vrijeme
(s) i s – put koji je tijelo prešlo (m).
t
s
t
s
vv =
∆
∆
== vts =

17. s – t graf jednolikog gibanja po
pravcu

18. v – t graf jednolikog gibanja po
pravcu

19. a – t graf jednolikog gibanja po
pravcu