1. Ponavljanje – Pamćenje i učenje

2. • Mogućnost usvajanja, zadržavanja i
korištenja informacija.
• PAMĆENJE
• Pamćenje je preduvjet razvoja vlastite
ličnosti i u najužoj je vezi s pojmom učenja.

3. • Tri faze pamćenja kroz koje informacija prolazi.
• SENZORNO
• KRATKOROČNO
• DUGOROČNO
• Na pamćenje se može gledati kao na proces pri
kojem informacija prolazi kroz tri faze pamćenja.

4. • Promjena informacije u oblik koji se može
pohraniti i zatim pronaći.
• KODIRANJE
• Kodiranje se ostvaruje u kratkoročnom
pamćenju i informacije se pripreme za
pohranu u dugoročno pamćenje.

5. • Pamćenje koje se može poistovjetiti s
trenutačnim tokom svijesti.
• RADNO PAMĆENJE
• Radno pamćenje je uloga kratkoročnog
pamćenja kojom se informacija iz
dugoročnog pamćenja vraća u kratkoročno.

6. • Tri vrste dugoročnog pamćenja.
• EPIZODIČKO PAMĆENJE
• ZNANJE
• PROCEDURALNO PAMĆENJE
• Epizodičko pamćenje čuva podatke o “epizodama”
iz našeg života. Znanje nema autobiografsku notu.
Proceduralno pamćenje je znanje o tome kako
nešto učiniti.

7. • Četiri osnovna uzroka zaboravljanja.
• POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA
PAMĆENJA
• NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA
INFORMACIJE
• POTISKIVANJE
• INTERFERENCIJA

8. • Pojava da učenje jednog gradiva ometa
učenje drugoga.
• INTERFERENCIJA

9. • Dvije vrste interferencije.
• RETROAKTIVNA
• PROAKTIVNA

10. • Nemogućnost dosjećanja događaja prije
ozljede mozga.
• RETROGRADNA AMNEZIJA

11. • Nemogućnost novog dugoročnog pamćenja.
• ANTEROGRADNA AMNEZIJA
• Anterogradna amnezija se, osim nakon ozljeda i
oštećenja određenih područja mozga, često
pojavljuje i kao posljedica dugotrajnog
neumjerenog konzumiranja alkoholnog pića.

12. • Smanjena mogućnost pamćenja.
• HIPOMNEZIJA

13. • Poremećaj koji se očituje u pamćenju svih
informacija koje se percipiraju.
• HIPERMNEZIJA
• Takvo pamćenje ometa normalno kognitivno
funkcioniranje. Previše je informacija istodobno
prisutno da bi kognitivni sustav bio djelotvoran.

14. • Proces kojim iskustvo ili vježba proizvode
promjene u mogućnostima obavljanja
određenih aktivnosti.
• UČENJE
• Učenjem je stečeno sve ono u ponašanju što
nije određeno biološkim naslijeđem.

15. • Četiri teorije učenja.
• TEORIJA KLASIČNOG
UVJETOVANJA
• TEORIJA OPERANTNOG
UVJETOVANJA
• TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
• KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA

16. • Pojava da i podražaji slični uvjetovanom
podražaju uzrokuju uvjetovanu reakciju.
• GENERALIZACIJA PODRAŽAJA
• Što je podražaj sličniji uvjetovanom
podražaju, jača je i uvjetovana reakcija.

17. • Pojava da podražaji slični uvjetovanom
podražaju ne uzrokuju uvjetovanu reakciju.
• DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA
• Diskriminacija podražaja omogućuje učenje
razlika među sličnim podražajima.

18. • Učenje pri kojem se osnivaju nove uvjetovane
reakcije na starijim uvjetovanim reakcijama.
• UVJETOVANJE VIŠEG REDA
• Pavlov je smatrao da se ukupno učenje može
objasniti učenjem lanaca uvjetovanih reakcija
višeg reda.

19. • Zakon prema kojem se povećava vjerojatnost
javljanja ponašanja koje prate pozitivne
posljedice, odnosno smanjuje se vjerojatnost
ponašanja koje prate negativne posljedice.
• ZAKON EFEKTA
• Zakon efekta formulirao je Edward Thorndike.

20. • Proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost
pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica
koje taj odgovor ima za organizam.
• OPERANTNO UVJETOVANJE
• Teoriju operantnog uvjetovanja postavio je
Burrhus Skinner.

21. • Događaj čija pojava nakon odgovora mijenja
vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora.
• POTKREPLJENJE
• Potkrepljivači mogu biti pozitivni i negativni.
Povećanje frekvencije poželjnog ponašanja postiže
se zadavanjem pozitivnih ili uklanjanjem
negativnih potkrepljivača.

22. • Potkrepljivači koji se aktiviraju bez
posebnog učenja.
• PRIMARNI POTKREPLJIVAČI
• Primarni potkrepljivači uključuju hranu,
vodu, maženje, bolne podražaje...

23. • Potkrepljivači koji postaju djelotvorni
uparivanjem.
• SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI
• Sekundarni potkrepljivači uključuju
pohvalu, novac...

24. • Učenje pri kojem se potkrepljuju ponašanja koja
su sve sličnija željenome.
• OBLIKOVANJE
• Oblikovanje se koristi osobito onda kad se neko
željeno ponašanje ne može razviti
potkrepljivanjem jer se ne pojavljuje spontano.

25. • Složeniji oblik korištenja operantnog uvjetovanja
pri kojem se ponašanje podijeli u sekvence
odgovora.
• ULANČAVANJE
• Ulančavanje se često primjenjuje za vježbanje u
glazbi i sportu, kao i pri uvježbavanju životinja za
nastupe u cirkusima.

26. • Četiri načina učenja po modelu.
• MODELIRANJE
• IMITACIJA
• UČENJE PROMATRANJEM
• SIMBOLIČKO UČENJE

27. • Učenje pri kojem se oponaša model, ali ne
razumijevajući čemu služi takvo ponašanje.
• IMITACIJA

28. • Učenje pri kojem kojoj učenik vidi i uzima
u obzir posljedice ponašanja modela.
• UČENJE PROMATRANJEM
• Ako su posljedice ponašanja modela bile
pozitivne, vjerojatno će se i učenik u sličnoj
situaciji ponašati poput modela, i obratno.

29. • Učenje pri kojem model učeniku samo
opiše ponašanje.
• SIMBOLIČKO UČENJE
• Simboličkim učenjem štedi se vrijeme i
pohranjuje golem broj informacija.

30. • Učenje čija je najvažnija značajka da rezultira
općim znanjem.
• KOGNITIVNO UČENJE
• Kognitivno učenje dobro se primjenjuje ne samo
na situacije u kojima se odvijalo učenje, nego i na
širok raspon sličnih situacija.

31. • Dva fenomena važna za kognitivne teorije
učenja.
• UČENJE UVIDOM
• PRIKRIVENO UČENJE

32. • Opća predodžba o prostoru i znanje o
vlastitom trenutačnom položaju u tom
prostoru.
• KOGNITIVNA MAPA
• Snalaženje u prostoru osniva se na
kognitivnoj mapi.