1. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Preddiplomski studij filozofije i pedagogije
Andrea Ivošević
NENASILNA KOMUNIKACIJA
Završni rad
Mentor: doc. dr. sc. Branko Bognar
Osijek, 2011.
SAŽETAK
2. U ovom završnom radu definira se pojam komunikacije, te ističu
se oblici i vrste komunikacije. Također se opisuju obilježja
nasilne i nenasilne komunikacije. Izneseni su najčešći razlozi
nasilne komunikacije kod djece na nastavi, te kako djeca
komuniciraju, kako se ponašaju kada dođe do sukoba, te kako
rješavaju svoje sukobe na nastavi.
Nadalje, navest će se i tehnike koje mogu pomoći učenicima da
bi se naučili koristiti nenasilnim govorom i kako bi nasilnu
komunikaciju zamijenili nenasilnom.
Središnji dio rada posvećen je akcijskom istraživanju na temu
Govor zmije i govor žirafe koje je provedeno u obliku radionice
na nastavi. Definirat će se akcijsko istraživanje te teorijske
pretpostavke za izradu istog. U završnom dijelu rada opisat ću
svoje akcijsko istraživanje, kontekst istraživanja, navest ću
problem i ciljeve istraživanja, plan istraživanja, postupke
prikupljanja podataka, te etički aspekt istraživanja.
Također ću opisati aktivnosti koje su provedene tijekom
radionice, svoja zapažanja, te kako je protekao nastavi sat koji
sam samostalno vodila.
Ključne riječi : Komunikacija, nasilna komunikacija, nenasilna
komunikacija, učenici, akcijsko istraživanje
2
3. SADRŽAJ
POPIS SLIKA I
TABLICA………………………………………………………………………
……………..4
1. UVOD……………………………………………………………………
………………………………..5
2. POJAM
KOMUNIKACIJE………………………………………………………
………………….7
3. OBLICI
KOMUNIKACIJE………………………………………………………
…………………..8
4. PROBLEMI U
KOMUNIKACIJI………………………………………………………
………..11
4.1. Nasilna
komunikacija………………………………………………………
………………12
4.2. Nenasilna
komunikacija………………………………………………………
…………..13
5. UČENJE I POTICANJE NENASILNE
KOMUNIKACIJE……………………………….15
5.1. Pedagoške
radionice……………………………………………………………
……….…16
5.2. Uloga
učitelja………………………………………………………………
………………....18
3
4. 6. EMPIRIJSKI
DIO………………………………………………………………………
……….…..19
6.1. Što je akcijsko
istraživanje?................................................................19
6.2. Ciljevi istraživanja i kriteriji za procjenu uspješnosti
istraživanja……...21
6.3. Postupci prikupljanja
podataka……………………………………………………….22
6.4. Kontekst
istraživanja…………………………………………………………
…………….23
6.5. Plan akcijskog
istraživanja……………………………………………………….
………24
7. PROCES OSTVARIVANJA AKCIJSKOG
ISTRAŽIVANJA……………………….…..26
7.1. Upitnik za procjenu komunikacije učenika
……………………………………..26
7.2. Radionica – upoznavanje s govorom zmije i govorom
žirafe…………….26
7.3. Radionica – prepoznavanje nasilnog i nenasilnog govora,
te preoblikovanje nasilne u nenasilnu
komunikaciju……………………………33
8. ZAKLJUČAK……………………………………………………………
……………………………..38
9. LITERATURA…………………………………………………………
………………………………40
10.
PRILOZI…………………………………………………………………
…………………………….41
4
5. POPIS SLIKA I TABLICA
POPIS SLIKA
Slika 1.
Razred…………………………………………………………………………
………..……………23
Slika 2. Rezultati upitnika
……………………………………………………………………………….29
Slika 3 . Učenici 3. A razreda tijekom uvodne igre
upoznavanja………………………30
Slika 4. Aktivnost „Priča o indijancu i
kauboju“……………………………………………….31
Slika 5. Učenici tijekom izrade zadatka u aktivnosti“ Jezik zmije i
žirafe“……….32
Slika 6. Učenički rad izrađen u aktivnosti „ Crtam u
dvoje“…………………………...33
Slika 7. Rezultati evaluacijskog listića s prve
radionice……………………………………33
Slika 8. Izgled ploče tijekom
radionice………………………………………………………….…36
Slika 9. Učenici tijekom igre „JA
govor“………………………………………………………….37
Slika 10. Učenici u izradi završne aktivnosti
„Zrcalo“……………………………………..38
Slika 11. Rezultati evaluacijskog listića s druge radionice.
……………………………….38
POPIS TABLICA
5
6. Tablica 1. Ciljevi i kriteriji akcijskog
istraživanja……………………………………………..21
Tablica 2. Plan
istraživanja……………………………………………………………………
………..24
Tablica 3. Plan prve
radionice………………………………………………………………………
…26
Tablica 4. Plan druge
radionice……………………………………………………………………….
34
1. UVOD
O komunikaciji se danas mnogo govori jer je ona prisutna i
nužna u životu svakog pojedinca. Ona je važna aktivnost koju
čak i nesvjesno koristimo tijekom svakog dana. No ne može se
izostaviti pitanje znamo li uspješno komunicirati?
Mnogi smatraju da je jednostavno komunicirati i zbog toga
često dolaze do nasilne komunikacije, tijekom koje osoba ne
uspijeva razumjeti, niti nju razumije druga osoba. Da bismo
znali dobro komunicirati i izbjegni nesporazume i nasilje
potrebno je mnogo vježbe i truda. Smatram da je važno naučiti
kako komunicirati.
Ovu temu sam odabrala upravo zbog tog jer nasilnu
komunikaciju smatram velikim problemom današnjice. Mislim
6
7. da ljudi često zaboravljaju na važnost kvalitetne komunikacije,
te zbog neznanja i nerazumijevanja ne uspijevaju izgraditi
kvalitetne odnose u obitelj, školi, na poslu, među prijateljima…
Učenje nenasilne komunikacije važno je za sve generacije a
pogotovo za djecu koja su još u procesu razvoja. Zbog toga im
je potreban poticaj od strane obitelji i škole.
Kroz radionice s djecom uočila sam da se djeca međusobno ne
razumiju, te da često ulaze u sukobe. Najčešći razlozi su bili
nerazumijevanje, napadački govor, zapovijedanje, vrijeđanje, ne
slušanje drugoga. Djeca se ne rađaju s komunikacijskim
vještinama i normalno je da zbog svog neznanja često ulaze u
sukobe. Zbog toga škola i obitelj imaju vrlo važnu ulogu jer
mogu pomoći djeci da nauče nenasilno komunicirati što će im
pomoći da se razvijaju u kvalitetne osobe.
Radionice o komunikaciji mogu pomoći ne samo učenicima već i
učiteljima i roditeljima. Učitelj ima važnu ulogu u odgojno
obrazovnom procesu u kojemu je važan aspekt komunikacija.
Učitelj bi trebao kvalitetno govoriti, književno
korektno,prilagođeno situaciji, služiti se adekvatnom mimikom i
pokretima, te imati kvalitetnu komunikaciju s učenicima.
Radionice ovog tipa imaju važnu ulogu za djecu, ali i za učitelje i
roditelje da bi stvorili ozračje u kojem će se svako dijete osjećati
voljeno, shvaćeno, sretno i prihvaćeno.
7
8. 2. POJAM KOMUNIKACIJE
Pojam komunikacija (od latinskom communikare, što znači
učiniti općim, zajedničkim) označava izmjenu poruka između
dvije ili više osoba ( Zvonarević, 1982 ).
Komunikacija je proces odašiljanja, prenošenja i primanja
poruka, signala i informacija ( Petz, 1992)
Komunikacija uključuje najmanje dvije osobe. Ona nam
omogućuje prenošenje obavijesti o nama samima, o našim
emocionalnim, intelektualnim i društvenim osobinama.
8
9. Komunikacijski proces sastoji se od četiri osnovna elementa:
pošiljaoca poruke, poruke, primaoca poruke i konteksta ( Haley,
1963).
Svaka komunikacija ima svoju izražajnu komponentu
( priopćavanje
onoga što već postoji) i utjecajnu komponentu (ostvarivanje još
nepostojećeg). (Schulz von Thun, 1984) Potrebne su obje
komponente u nastavi da bi bila kvalitetna i korisna za odgoj i
obrazovanje. Kvalitetna komunikacija utječe na uspješnost
odgojno-obrazovnog procesa.
3. OBLICI KOMUNIKACIJE
Sa web stranice
http://www.scribd.com/doc/51542311/8/ODGOJNO-
OBRAZOVNA-KOMUNIKACIJA, u kojoj se govori o odgojno-
obrazovnoj komunikaciji, sam preuzela oblike komunikacije.
Komunikacija može biti verbalna i neverbalna, personalna i
apersonalna, jednosmjerna i dvosmjerna, neposredna i
telekomunikacijska, autoritarna i demokratska, intrapersonalna,
interpersonalna i masovna.
9
10. VERBALNA KOMUNIKACIJA
Verbalna komunikacija je izmijenjivanje poruka govorom,
odnosno riječima. Ona je temelj odgojno-obrazovne
komunikacije. Ona može ponekad biti nasilna.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Neverbalna komunikacija je komunikacija bez riječi a informacije
se prenose pokretima ruku, očiju, lica i tijela. Ona dopunjava i
obogaćuje verbalnu komunikaciju, te ju ponekad može i
zamijeniti.
PERSONALNA KOMUNIKACIJA
Personalna komunikacija je oblik komunikacije kada dvije ili više
osoba međusobno komuniciraju, bez posredujućih sredstava.
APERSONALNA KOMUNIKACIJA
Apersonalna komunikacija je komunikacija koju posreduje neki
tehnički medij.
JEDNOSMJERNA KOMUNIKACIJA
Jednosmjerna komunikacija je komunikacija u kojoj dominira
samo jedna osoba.
DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA
Dvosmjerna komunikacija je komunikacija koja podrazumijeva
mogućnost međusobnog pružanja povratne informacije između
subjekata koji komuniciraju.
NEPOSREDNA KOMUNIKACIJA
10
11. Neposredna komunikacija može biti verbalna i neverbalna.
Omogućuje intenzivno i kvalitetno ostvarivanje pedagoške
komunikacija.
TELEKOMUNIKACIJSKA KOMUNIKACIJA
Telekomunikacijska komunikacija je međusobno komuniciranje
dvije ili više osoba koje se nalaze u istoj prostoriji ili na istom
mjestu, gdje neposredno komuniciraju „licem u lice“.
AUTORITARNA KOMUNIKACIJA
Autoritarna komunikacija je ograničavana komunikacija koja ne
vodi odgoju slobodne ličnosti. Karakteristike su joj : pretjerana
strogost, zahtijevanje pokornosti i poslušnosti uz primjenu
sistema represivnih mjera.
DEMOKRATSKA KOMUNIKACIJA
Demokratska komunikacija je komunikacija koja odgajaniku
dopušta da ima vlastito mišljenje, da oblikuje vlastite stavove.
To je simetrično-interaktivna komunikacija.
INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA
Intrapersonalna komunikacija je unutrašnji govor, razgovor sa
samim sobom.
INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA
Interpersonalna komunikacija je interakcija u kojoj jedna osoba
prezentira sadržaje drugoj osobi da bi utjecala na njezino
ponašanje ili radi mijenjanja vlastitih stavova i uvjerenja.
11
12. MASOVNA KOMUNIKACIJA
Masovna komunikacija je usmjerena na široku i heterogenu
publiku, te se obavijesti prenose javno i dostupne su svima.
4. PROBLEMI U KOMUNIKACIJI
Komunikacija je složen proces i tijekom kojeg često dolazi do
poteškoća koje rezultiraju sukobima.
12
13. Kako bi se izbjegli konflikti i agresivnost važne su
komunikacijske vještine o kojima ovisi konstruktivnost ili
destruktivnost ovih pojava. (Brajša,1993, str. 11 )
Do pogreške u komunikaciji može doći zbog skraćivanja poruka,
pamćenja samo određenih dijelova poruka, kombiniranja
upamćenih dijelova u novu poruku. Neke izmjene u poruci
događaju se zbog različitih pristranosti u komunikaciji kao što
su: prosuđivanje, referentni okvir, selektivno slušanje, filtriranje,
nepovjerenje i predrasude.
Pogrešan izbor riječi može izazvati probleme u razumijevanju. A
to su često stručni izrazi ili žargoni, dvosmisleni izrazi, te
neodređeni, nejasni izrazi. Riječi mogu izazvati različite
emocije, te zbog toga treba pažljivo birati riječi da se ne izazovu
nepoželjne emocije. Problemi u komunikaciji također dolaze
zbog neznanja i korištenja nasilnih oblika komunikacije, odnosno
komuniciranje TI govorom.
Poznavanje vještine pregovaranja vrlo je važno u današnjem
svijetu. Pregovori su jedan od najpopularnijih strategija
rješavanja konflikata temeljenih na interesima. Ova strategija
podrazumijeva korake koji žele pomiriti i uravnotežiti potrebe i
brige uključenih strana i nazivaju se Alternativno rješavanje
sukoba. ( Šarenac & Ravličić & Begu, 2006, str. 7 )
4.1 NASILNA KOMUNIKACIJA
13
14. Nasilna komunikacija je oblik komunikacije koji je vrlo čest u
današnjem društvu. Mnogi autori bavili su se ovim problemom.
Bognar ( 1998)
Za nasilnu komunikaciju ili govor nasilja karakterističan je, kako
ga naziva T. Gordon, Ti govor koji se sastoji od dijagnosticiranja,
postavljanja zahtjeva i poricanja odgovornosti, te je oblik
autoritarne komunikacije. ( str.6)
M. Rosenberg ga naziva zmijskim govorom, hladnim i
racionalnim. On je smatrao da racionaliziranjem želimo prikriti
pravo stanje stvari. Komuniciranje na razini osjećaja i potreba
smatrao je iskrenim i otvorenim i nazivao ga je „žirafskim
govorom“ ili „govorom srca“, a na razini racionalnog,
neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem, odnosno zmijskim
govorom. Rosenberg je smatrao da i za „zmije“ ima nade, te ih
je nazivao „žirafe s govornom manom“ kojima treba edukacija. (
str. 7)
Thomas Gordon se bavio govorom nasilja, te je smatrao da je
takav govor manifestacija ljudske destruktivnosti jer nisu uspjeli
jer nisu uspjeli ostvariti svoju ljudskost ali i stvar opće kulture.
On je također smatrao kako ljudi žele biti nenasilni u
komunikaciji, pogotovo sa svojim bližnjima ali zbog neznanja u
tome ne uspijevaju. Gordon zbog toga ističe važnost edukacije.
On je radeći s učiteljima i roditeljima sugerirao Ja-poruke
umjesto Ti-poruke.
14
15. JA-poruke omogućuju dijalog i bolje razumijevanje među
ljudima, izražavaju emocije, dok TI-poruke optužuju ili
dijagnosticiraju, te su izvor sukoba i nasilja.
Gordon zagovara i aktivno slušanje koje smatra važnim oblikom
dijaloga i koje može pomoći pri rješavanju nekih sukoba
interesa, pogleda i potreba. ( str. 6)
4.2 NENASILNA KOMUNIKACIJA
Nenasilna komunikacija je kvalitetna komunikacija, tijekom koje
osoba iznosi svoje osjećaje, zapažanja, potrebe i želje. Bognar
(1998) u Govor nenasilja razrađuje problem nasilne
komunikacije i načine kako se nasilna komunikacija može
preoblikovati u nenasilnu.
Temelj nenasilne komunikacije je govor nenasilja, kako ga
Rosenberg naziva govor žirafe odnosno govor iz srca.
Gordon takav oblik govora naziva JA-govor. JA-govor je tehnika
nenasilne komunikacije, koja daje mogućnost iskazivanja
potreba i želja. Takav govor je konstruktivan, konkretan i
usmjeren na specifičan problem. JA- govor jasno govori o
ponašanju i izazvanim osjećajima, bez vrednovanja osobe. On
vodi ostvarenju komunikacije oko uzroka konflikta, a ne vodi
izbjegavanju konflikta, te otvara komunikaciju, pokazuje našu
spremnost za razgovore i za traženje obostranog prihvatljivog
rješenja. JA-govorom se usredotočujemo na sebe, na svoje
prave potrebe, želje, prava. Njime se kritizira ponašanje, a ne
osoba. Nenasilje, centar za nenasilnu akciju
15
16. Ja-govor ima svoju strukturu koja se sastoji od ( Centar za
nenasilnu akciju, 2009 ) :
„Kada vidim da…“ - govorimo o postupku druge osobe,ali
bez vrednovanja
„…ja osjećam ili poželim da…“ – govorimo o svojoj reakciji,
bez samooptuživanja i opravdavanja
„Želio bih da…ili volio bih da…“ – govorimo o željenom
ishodu bez naredbi i ucjenjivanja
Formula uspješne komunikacije sadržana je u JA-govoru. No
primjena JA-govora nije jednostavna, jer se teško prebaciti iz Ti-
govora u JA-govor.
Pravi ja govor ne sadrži elementa kao što su okrivljivanje,
osuđivanje, procjenjivanje.
Čovjeku je teško komunicirati iz pozicije "ja govora" jer na njega
nije navikao. No služeći se JA-govorom može se izbjeći mnoštvo
sukoba i konflikata koje si je privukao okrivljavanjem i
osuđivanjem drugih osoba samo iz razloga jer nije znao pravilno
komunicirati.
Upotrebom JA-govora osoba će uvijek dobiti odgovarajući
povratnu informaciju jer će njime navesti drugu osobu na
razmišljanje i konstruktivan razgovor koji će ih dovesti do
zajedničkog rješenja.
16
17. 5. UČENJE I POTICANJE NENASILNE KOMUNIKACIJE
Učenje nenasilnog komuniciranja je dug i spor proces koji
zahtijeva mnogo truda i vlastite inicijative. U tom procesu
možemo razlikovati osobno učenje i poučavanje drugih.
Osobnim učenjem treba poraditi na sebi, na razvoju vlastite
osobnosti. Za to nam je potreban interes i strpljenje koje će
rezultirati napredovanjem i poboljšavanjem komunikacijskih
vještina.Za osobno učenje potrebne su nam različite terapije,
radionice i relevantne literature, te proći edukaciju iz govora
nenasilja. Veliku važnost imaju pedagoške radionice koje nude
cjelovito učenje koje je okrenuto ne samo razumu već i
osjećajima, socijalnim odnosima, psihomotorici i
samoaktualizaciji. Naglasak je na iskustvenom učenju, tijekom
kojeg se svaki element nenasilnog govora mora prvo iskustveno
doživjeti, a zatim vježbati kroz primjenu. To se još naziva i
kreativno učenje, a sudionici učenja kreativna bića koja
stvaralački reagiraju na probleme. Polaznicima edukacije se ne
nameću gotova rješenja i odgovori, već im se dopušta da kroz
17
18. proces sami dođu do odgovora i rješenja. (Bognar, 1998, str. 7-8
)
Jednom kada upoznamo nenasilnu komunikaciju ne možemo
ignorirati potencijal za transformacijom koji postoji u svakom
odnosu i to samo ako se potrudimo komunicirati koristeći
komunikacijske vještine i empatiju. ( Marshall, 2006 )
5.1 PEDAGOŠKE RADIONICE
Pedagoška radionica je posebna metoda rada kod koje je
izuzetno važan proces i način rada. To je specifičan oblik grupne
interakcije. Na temu pedagoških radionica bavilo se mnogo
autora. Vidovic i Radovanovic su ponudili opće podatke o
pedagoškim radionicama, njihovim ciljevima i oblicima,
aktivnostima i tehnikama.
Cilj je usmjeravanje nekom zajedničkom radu, a osnovno
obilježje joj je to da podrazumijeva osobno i aktivno zalaganje
sudionika, te kružna komunikacija. Postoje kreativne i
edukativne radionice.
Radionica je učenje, te je idealna za kombinaciju različitih oblika
učenja. Ona je idealna za vježbanje komunikacijskih vještina.
Radi kvalitete pedagoške radionice preporučuje se između 15 i
18
19. 25 sudionika, te 1 ili 2 voditelja, a trebala bi trajati oko 1,5 do 2
sata.
Najčešći oblici aktivnosti u pedagoškoj radionici su u :
Razmjena u cijeloj grupi – razgovor u krugu, grupna
diskusija, oluja ideja
Simultana individualna aktivnost- prisjećanje, razmišljanje
Rad u parovima ili malim grupama – 3 do 5 članova
Radionica mora imati vrlo jasan i unaprijed definiran plan. O
njemu ovisi uspjeh radionice. Ona sadrži etape kojih se
potrebno držati. Svaka radionica mora sadržavati :
Cilj
Zadatke
nastavna sredstva i pomagala
strukturu radionice koja se sastoji od uvodne igre
upoznavanja i opuštanja, središnjeg dijela koji obuhvaća
jednu ili dvije aktivnosti koje su glavna tema radionice
završnu igru koja zaokružuje cjelinu radionice
evaluacija
Pedagoška radionica sadržava neke radioničke tehnike kao što
su : vođena mašta, kiparenje, akvarij, igranje uloga, igre…
19
20. 5.2 ULOGA UČITELJA
Učitelj kao sudionik odgoja važan je za razvoj komunikacijskih
vještina svojih učenika. Njegova osobnost, komunikacija s
učenicima, postupci i metode utječu na razvoj i ponašanje
učenika.
( Bognar, L., 1999, str. 99 ) navodi kako je rad na sebi važan za
razvoj uspješnog učitelja jer samo osoba koja je okrenuta rastu i
razvoju i zrači optimizmom, može tu pozitivnu energiju prenijeti
na druge.
Učitelj da bi uspio u svome razredu stvoriti pozitivno ozračje
ispunjeno kvalitetnom i nenasilnom komunikacijom mora i sam
posjedovati komunikacijske vještine, te se konstantno educirati i
razvijati kako bi svoja znanja i vještine prenio na svoje učenike.
On im mora biti dobar primjer i uzor. Učitelj bi trebao biti
upoznat s pedagoškim radionicama, te ih provoditi sa svojim
učenicima.
20
21. 6. EMPIRIJSKI DIO
6.1 ŠTO JE AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE?
Akcijska istraživanja mogu nam pomoći da dođemo do
kreativnih i efikasnih rješenja problema. Bognar (2006) u svom
objavljenom radu Akcijska istraživanja u školi ponudio je
smjernice za razumijevanje akcijskih istraživanja.
Akcijsko istraživanje je način razmišljanja i sustavna
procjenjivanja onoga što se događa u razredu ili školi, provedba
nekih radnji kako bi se popravilo ili promijenilo stanje ili
ponašanje, praćenje i vrednovanje rezultata kakve radnje sa
izgledom da će ona i dalje imati pozitivne učinke.
(Thomson,1998 )
To je sistematičan proces promatranja, opisivanja, planiranja,
djelovanja, refleksije, evaluacije, modificiranja, ali te etape se
ne moraju nužno ostvarivati uzastopno već je moguće započeti
21
22. istraživanje na jednom mjestu, a završiti ga negdje sasvim
neočekivano. (McNiff & Whitehead, 2002 )
Ono podrazumijeva aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih
sudionika, dakle ono se ne provodi na ljudima već s ljudima.
(Reason, 1994 )
To znači da ne može biti odvojena uloga istraživača, i onih na
kojima se istraživanje provodi, već svi sudionici, ovisno o svojim
mogućnostima i potrebama sudjeluju u svim etapama
istraživanja. (König i Zedler, 2001 )
Osnovne karakteristike praktičnog istraživanja su učinkovitost
edukacijske prakse i stručnog usavršavanja, te postizanje
razumijevanja praktičara i promjena njihove svijesti.
Carr i Kemiss (Bognaru, 2006, str.181 ) prepoznali su tri
osnovna tipa akcijskog istraživanja: tehnička, praktična i
emancipacijska akcijska istraživanja. Moje akcijsko istraživanje
prema ovoj podjeli je bilo praktično.
Značajke akcijskog istraživanja prema Mužiću (1999, str. 25 )
1. Onaj koji provodi odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnoj
djelatnosti, nju ujedno istražuje
2. Visok stupanj elastičnosti
3. „vlastito“ istraživanje učitelja, ali ne mora biti individualno,
nego i zajedničko istraživanje više učitelja
4. Akcijsko istraživanje je u biti empirijsko istraživanje
Za uspješnu izradu akcijskog istraživanja, Bognar smatra da
važnu ulogu ima istraživački dnevnik. On navodi kako
istraživački dnevnik može poslužiti u ostvarivanju sljedećih
ciljeva :
22
23. Praćenje vremenskog slijeda događaja – točno navođenje
datuma uz bilješku, vremena i konteksta opisanog
događaja
Ilustracija – opis bitnih događaja koji su utjecali na
istraživanje
Izvor podataka
Prikaz napredovanja
McNiff, 1996 ( Bognar, 2006, str. 206a )
Tijekom pisanja ovog završnog rada, služila sam se zabilježenim
podacima iz vlastitog istraživačkog dnevnika. Istraživački
dnevnik omogućava je važan jer omogućava sustavno vođenje
događaja, te olakšava izradu izvještaja. Tijekom pisanja
istraživačkog dnevnika trudila sam se zabilježiti sve relevantne
podatke, pomoću kojih sam izradila izvještaj.
6.2 CILJEVI ISTRAŽIVANJA I KRITERIJI ZA PROCJENU
USPJEŠNOSTI ISTRAŽIVANJA
Na temelju polaznih vrijednosti i istraživačkog problema
postavila sam ciljeve i kriterije svog akcijskog istraživanja koji
su ostvareni prema planu aktivnosti (tablica 1).
Tablica 1. Ciljevi i kriteriji
akcijskog istraživanja
CILJEVI
KRITERIJI
Provjeriti način komuniciranja među
učenicima
Kroz rješavanje upitnika učenici učenici
dobivaju povratnu informaciju o kvaliteti
23
24. Utvrđivanje problema u komunikaciji
i traženje rješenja
njihove komunikacije
Učenici kroz priču o „ indijancu i kauboju“ te
kroz razgovor o vlastitom iskustvu u
komunikaciji pokazuju razumijevanje i
primjećuju kako i zašto dolazi do nasilne
komunikacije.
Razlikovanje i prepoznavanje govora zmije
( nasilnog govora) od govora žirafe
( nenasilnog govora )
Prepoznavanje Ja i Ti govora
Učenici se kroz igru „ Jezik zmije i jezik
žirafe“ upoznaju s oblicima komunikacije.
Prepoznavaju govor zmije i govor žirafe i
primjećuju te oblike u svojoj komunikaciji, te
iznose kako su se osjećali kada su bili žrtve
nasilne komunikacije
Kroz igru „Ja govor“ učenici razlikuju ja i ti
govor. Iznose mišljenje o tim oblicima govora
i primjećuju vlastite pogreške tijekom govora,
te ih ispravljaju
Vježbe zamijene nasilnog govora u nenasilan
Jačanje komunikacije, međusobne povezanosti
i razumijevanja u razredu
Učenici razlikuju nasilan od nenasilnog
govora te kroz igru „ Zrcalo“ uspješno
zamjenjuju nasilan govor nenasilnim. Na
završetku igre iznose kako su se osjećali dok
su glumili nasilan oblik komunikacije i
nenasilan oblik komunikacije
Učenici su spremni na suradnju, trude se
ispraviti pogreške tijekom komunikacije i
razvijaju jaču međusobnu povezanost
6.3 POSTUPCI PRIKUPLJANJA PODATAKA
Tijekom akcijskog istraživanja vrlo je važno sustavno i planski
prikupljati podatke koji su bitni.
Pri tome možemo koristiti različite izvore podataka:
dokumentaciju, intervjue, ankete, skale procjena, sustavno
promatranje i testove (Muţić, 1999).
Tijekom istraživanja prikupljala sam podatke kako bih
dokumentirala sve rezultate:
24
25. Sudjelujuće promatranje– promatrala sam ponašanje,
interese i emocije učenika tijekom aktivnosti, jesu li aktivni
na satu, pamtila sam njihove izjave, komentare, koliko su
zadovoljni odabranim aktivnostima i slično i na taj način
sam se nastojala prilagoditi njihovim potrebama.
Istraživački dnevnik u koji sam detaljno upisivala svoja
zapažanja tijekom provođenja radionica
Fotografije – tijekom radionica fotografijama sam
zabilježila aktivnosti učenika i njihove radove
Evaluacijski listići koji su mi omogućili da dobijem
povratnu informaciju od učenika o tome koliko su im se
svidjele provedene radionice.
Video zapisi kojima sam zabilježila pojedine aktivnosti,
te uvid o vlastitoj praksi
Upitnik za procjenu kvalitete komunikacije među
učenicima
6.4 KONTEKST ISTRAŽIVANJA
Akcijsko istraživanje na temu Nenasilna komunikacija provela
sam u Osnovnoj školi „Mladost“ u Osijeku.
Istraživanje sam prove na 3. razredu u lipnju 2011. godine u
trajanju od 3 školska sata.
Razred u kojem sam provodila istraživanje pohađalo je 24
učenika. Učionica je prilagođena suradničkom obliku učenja.
25
26. Panoi su ukrašeni učeničkim radovima i zanimljivim plakatima,
te razrednim pravilima.
Razredna klima je vrlo pozitivna, te odnos učenik-učitelj je vrlo
dobar.
Slika 1. Učenici 3. A razreda
6.5 PLAN ISTRAŽIVANJA
Plan istraživanja se sastoji od aktivnosti koje sam namjeravala
održati, ciljeva i realizacije tih aktivnosti.
Plan svog akcijskog istraživanja prikazala sam tablično.
Tablica 2. Plan istraživanja
26
27. CILJ: AKTIVNOSTI: REALIZACIJA
AKTIVNOSTI:
Provjeriti način
komuniciranja među
učenicima
Upitnik
Kratka
rasprava
Ove aktivnosti su
važne kako za
učenike tako i za
mene i učiteljicu.
One su uvodni dio
radionice.
Utvrđivanje
problema u
komunikaciji i
traženje rješenja
priča o
indijancu i
kauboju
Bla-bla
priča o indijancu i
kauboju dobar je
primjer učenicima
jer prikazuje što
se sve može
dogoditi ako dođe
do pogreške u
komunikaciji.
Aktivnost bla-bla
prikazuje kako
ljudi mogu
komunicirati a da
se ne razumiju
Razlikovanje i
prepoznavanje
govora zmije
( nasilnog govora)
od govora žirafe
( nenasilnog
govora )
Jezik zmije i
žirafe
Nadopunjavanj
e teksta
Ovo su središnje
aktivnosti
radionica .
aktivnost Jezik
zmije i žirafe
upoznaje učenike
s nasilnim i
nenasilnim
oblicima
komunikacije.
Djeca se uče
prepoznati u
svome i tuđem
govoru nasilje.
Nadopunjavanjem
teksta učenici su
27
28. CILJ: AKTIVNOSTI: REALIZACIJA
AKTIVNOSTI:
trebali uživiti u
ulogu zmije i
žirafe.
Prepoznavanje Ja i
Ti govora
Ja govor Ova aktivnost je
pomogla
učenicima da
shvate najčešće
razloge zbog kojih
stupaju u sukobe
tijekom
komunikacije te
naučiti kako
kvalitetno
komunicirati
Vježbe zamijene
nasilnog govora u
nenasilan
Zrcalo
Igra uloga
Nakon što su se
djeca upoznala sa
nasilnim i
nenasilnim
oblikom
komunikacije
slijedile su
aktivnosti Zrcalo i
Igra uloga u
kojima su djeca
nastojala
primijeniti
naučeno i
promijeniti
nasilan u
nenasilan oblik
komunikacije.
Djeca su se našla
u ulogama zmije
pa zatim u ulozi
žirafe. Svoja
28
29. CILJ: AKTIVNOSTI: REALIZACIJA
AKTIVNOSTI:
zapažanja su
potkrijepili
emocijama i
raspravom
Jačanje
komunikacije,
međusobne
povezanosti i
razumijevanja u
razredu
Crtanje u dvoje Aktivnost Crtanje
u dvoje vrlo je
važna jer
zahtjeva od
učenika da u paru
s dvije ruke i
jednom olovkom
crtaju različite
zadatke. Učenici
su morali
međusobno
mimikom pomoći
jedan drugome
da bi uspješno
izvršili zadatak
7. PROCES OSTVARIVANJA AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA
Upitnik za procjenu kvalitete komunikacije kod učenika i
pedagoške radionice
Tablica 3. Plan prve radionice
OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
1. RADIONICA ( 8.lipnja 2011. ) 45 min
UPITNIK
Učenici popunjavaju Procjena početne
29
30. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
upitnik ( prilog 1 ) o
tome kako
postupaju u
određenim
situacijama s
određenim ljudima.
Na pitanja
odgovaraju
zaokruživanjem.
kvalitete
komunikacije kod
učenika
upitnik
MOJE IME I BEDŽ
Vježba se provodi
tako da svaki učenik
dobije bedž s likom
žirafe na koji treba
napisati svoje ime i
simbol koji ga
predstavlja. Svi
stojimo u krugu i
voditelj započinje
tako da prvo kaže
svoje ime a zatim
što voli. Npr. Ja sam
Andrea i volim
crtati.
Ledolomac
Opuštanje
Upoznavanje
Razvijanje
grupne
povezanosti,
suradnje i
povjerenja
Istraživački dnevnik
fotografija
PRIČA O
INDIJANCU I
KAUBOJU
Čitanje i
aktivno
slušanje priče
Razgovor o
tome kako Istraživački dnevnik
30
31. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
Aktivnost započinje
tako što voditelj
ispriča priču o
indijancu i kauboju
te uputi učenike u
oblike komunikacije
i kako dolazi do
nesporazuma.
dolazi do
nesporazuma i
sukoba
Iznošenje
primjera iz
vlastitog
iskustva
fotografija
JEZIK ZMIJE I
JEZIK ŽIRAFE
( prilog 3, 4 i 7 )
Aktivnost započinje
tako što učenici
posjedaju u krug i
podjele se u parove.
Na sredinu kruga
postave se kartice s
govornim
situacijama. Kartice
se razlikuju, jedne
su s likom zmije a
druge s likom žirafe.
Učenik 1 izvlači
karticu i čita tekst
koji je na njoj.
Njegov par 2 mora
na to nešto reći.
Zatim slijedeći par
izvlači karticu dok
se sve ne izvuku.
Prepoznavanje
govora zmije i
govora žirafe
Uživljavanje u
uloge
Mijenjanje
nasilne
komunikacije u
nenasilnu
Istraživački dnevnik
Fotografija
31
32. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
Na kraju učenici
trebaju iznijeti
razlike između ova
dva oblika
komunikacije, te
pokušati ispraviti
govor zmije u govor
žirafe.
CRTAM U DVOJE
Ova završna
aktivnost započinje
tako što se učenici
podijele u dvije
grupe. Jedna grupa
napusti učionicu
dok drugoj voditelj
objasni da trebaju
nacrtati kuću, sunce
i drvo. Zatim se
grupe zamijene i
voditelj objašnjava
drugoj grupi da
moraju nacrtat
oblake, cvijeće i
djevojčicu ili
dječaka. Zatim se
učenici moraju
podijeliti u parove i
to po grupama.
Zadatak je da dva
učenika jednom
olovkom crtaju svoj
Opuštanje
Zabava
Kreativnost
Suradnja
Tolerancija
Neverbalna
komunikacija
Istraživački dnevnik
Fotografija
Učenički radovi
32
33. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
zajednički crtež. Oni
ne smiju znati da
trebaju crtati
različito.
Prvu radionicu sam započela upitnikom ( prilog ) za procjenu
kvalitete komunikacije kod učenika. Upitnik se sastoji od 5
pitanja koja se odnose na situacije koje se mogu dogoditi
učenicima nižih razreda osnovne škole. Pitanja sam sastavila na
takav način da sam im ponudila četiri moguća odgovora ( a, b,
c, d ) na koja su učenici odgovarali prema vlastitom odabiru.
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
0
0 19 5
1
Posudio/ posudila si prijatelju/prijateljici najdražu igračku, a on/ona ti ju je vratila pokidanu. Što ćeš učiniti?
A) Pokidat ću ja njemu/njoj neku igračku
B) Vikat ću na njega/nju i tužit ga/ju drugima
C) Bit ću tužan/tužna ali ću mu/jojoprostiti
D) Začuđeno ću ga/ju upitati zašto je to napravio/napravila
Slika 2. Rezultati upitnika na prvo pitanje
33
34. Rezultati ovog upitnika su pokazali kako većina učenika
nenasilno komunicira. Unatoč mojim preciznim uputama da
trebaju odgovoriti iskreno što bi učinili u određenoj situaciji, oni
su odgovorili što bi trebali učiniti. Na prvo koje glasi : Posudio/
posudila si prijatelju/prijateljici najdražu igračku a on / ona ti ju
je vratila pokidanu. Što ćeš učiniti? 79% učenika je reklo da će
biti tužno ali će prijatelju oprostiti, a njih 21% je reklo da bi
začuđeno upitali prijatelja zašto je to napravio. Na drugo pitanje
koje glasi : Ti i brat/ sestra imate zajedničku sobu. Dolaziš kući i
vidiš da ti je brat/sestra razbacao/ razbacala sve tvoje stvari.
Što ćeš učiniti? Većina učenika ( 50%) je reklo da bih reklo
sestri/bratu kako ne vole kada im netko dira stvari i ne vrati ih
na mjesto. Njih 46% reklo je da bi pospremilo svoju sobu, a
samo 4% bi u takvoj situaciji tužili brata/sestru roditeljima. Na
treće pitanje u kojem su morali iznijeti svoje mišljenje o
zadirkivanju i izrugivanju, svi su učenici rekli kako misle da je
loše i da se ne vole rugati drugima niti vole kada se drugi rugaju
njima. Na četvrto pitanje koje glasi : Posudiš prijatelju/prijateljici
svoju bilježnicu i on/ona ti ju zaboravi donijeti u školu. Kako
reagiraš? 70% učenika misli da se to svakome može dogoditi i
zamolili bi prijatelja/prijateljicu da im bilježnicu ponese sutra,
dok bi 30% oprostilo prijatelju ali bi ga zamolilo da idući put više
pazi. Na posljednje pitanje koje glasi: Na satu likovnog
prijatelj/prijateljica ti slučajno polije boje po tvojim najdražim
hlačama. Što ćeš učiniti? Njih 66% bi zamolilo prijatelja da mu
pomogne obrisati boju s hlača i oprostio bi mu, 30% učenika bi
oprostilo prijatelju jer se to može svakome dogoditi, a 4% bi se
naljutilo i tražilo da im prijatelj kupi nove hlače. No kroz
radionice koje sam provela s njima uočila sam da je situacija
ipak malo drugačija. Učenici često međusobno stupaju u
konflikte i to smatram normalnim jer se oni ne rađaju s
komunikacijskim vještinama već ih trebaju razviti uz pomoć
obitelji, škole i samostalnom vježbom.
34
35. Slika 3. Učenici tijekom aktivnosti Moje ime i bedž
OPIS AKTIVNOSTI I ZAPAŽANJA:
Druga aktivnost bila je Moje ime i bedž. Ova aktivnost je važna
jer je to igra upoznavanja i opuštanja, omogućuje svakom
učeniku da se kreativno izrazi, te razvija grupnu povezanost,
suradnju i povjerenje. Učenik samostalno ukrašava svoj bedž .
Na moj znak svi se učenici skupljaju u krug , te počinje
predstavljanje. Svaki učenik redom pokazuje svoj bedž, izgovara
svoje ime i izgovara što voli najviše voli raditi. Iznenadila sam
se koliko su učenici bili otvoreni i spremni na suradnju. Vidjela
sam po njihovim izrazima lica veselje zbog održavanja
35
36. radionice. Učenicu su bili vrlo kreativni u izradi svojih bedževa
iako je bilo i onih koji su kopirali druge.
Slika 4. Učenici iznose svoja iskustva vezana za probleme u
komunikaciji
OPIS AKTIVNOSTI I ZAPAŽANJA:
Treća aktivnost Priča o indijancu i kauboju je učenicima bila vrlo
zanimljiva. Neki od učenika su se već susreli s njom, no rado su
je poslušali još jednom. Nakon što sam im pročitala priču
započeli smo raspravu. Učenici su jedan po jedan iznosili svoje
mišljenje zašto je došlo do nesporazuma između indijanca i
kauboja. Rasprava se na kraju pretvorila u iznošenje vlastitog
iskustva učenika o njihovim stupanjima u konflikte. Saznala sam
36
37. razloge zbog kojih kod njih u razredu najčešće dođe do
verbalnih a ponekad i fizičkih sukoba. Najčešće razloge koje su
navodili bili su vrijeđanje, nerazumijevanje, zapovijedanje,
osuđivanje, neslušanje, zadirkivanje, ismijavanje… Na moje
pitanje smatraju li da dobro postupaju kada se tako nasilno
ponašaju svi su odgovorili da ne misle da je takvo ponašanje
dobro ali da ne znaju što učiniti i kako se ponašati kada ih netko
odbacuje, vrijeđa, izaziva i slično. Ova rasprava potaknula je
učenike na dublje razmišljanje o njihovim međusobnim
odnosima i problemima.
Slika 5. Rad u grupama tijekom aktivnosti Jezik zmije i jezik
žirafe
OPIS AKTIVNOSTI I ZAPAŽANJA:
Četvrta aktivnost Jezik zmije i jezik žirafe započela je tako što
sam učenicima pojasnila ove oblike govora, njihove
37
38. karakteristike i pozitivne i negativne strane. Zatim sam ih
podijelila u grupe. Njihov zadatak je bio prepoznati jezik zmije i
jezik žirafe u rečenicama koje sam im čitala. Iznenadila sam se
kojom brzinom su djeca svladala i kojom lakoćom su
prepoznala, bez pogreške ove oblike govora, a da nikad prije
nisu bili s njima upoznati. Jako mi se svidjelo kod učenika što
poštuju pravila ponašanja koja su si odredili. U dogovoru s
učiteljicom ispisali su si pravila ponašanja kojih se dosljedno i
drže. Nitko ne upada u riječ, već svi dižu ruku i čekaju da ih
prozovem. Posebno me dojmilo to što su dva učenika zadužena
za održavanje tišine u razredu. Dok su ostvarivali zadatke
ukoliko je netko počeo pričati naglas, oni bi ga odmah utišavali.
Slika 6. Učenički rad nacrtan tijekom aktivnosti Crtam
u dvoje
38
39. OPIS AKTIVNOSTI I ZAPAŽANJA:
Završna aktivnost bila je Crtam u dvoje. Podijelila sam učenike u
dvije grupe tako što sam ih podijelila u plavu i crvenu grupu.
Plava grupa je otišla izvan učionice a crvena je ostala u učionici.
Crvenoj sam grupi objasnila zadatak, te su se one zamijenile.
Zatim sam podijelila u parove jednog učenika iz plave grupe i
jednog iz crvene. Nakon što su se smjestili na svoja mjesta
podijelila sam im papire i svakom paru po jednu olovku. Neki su
učenici bili vrlo uspješni u ovom zadatku i bilo mi ih je
zanimljivo gledati kako komuniciraju bez riječi i traže način da
obave svoj zadatak, no neki su imali poteškoća jer su zaboravili
što treba nacrtati ili nisu uspjeli surađivati s parom. Nakon
ostvarenog zadatka objasnila sam im koji je bio cilj ove igre i
pitala sam ih kako su se osjećali dok su obavljali ovu aktivnost.
Čula sam različita iskustva. Neki su se osjećali super, drugi
zbunjeno, bespomoćno, iznervirano. Zadovoljna sam ovim
zadatkom i općenito cjelokupnom radionicom. Nakon ove
aktivnosti uslijedio je evaluacijski listić. Evaluacijski listić se
sastojao od tri simbola : sunca koji se smije, sunca s oblakom i
kišnog oblaka.
- 24 učenika - 0 učenika
- 0 učenika
Slika 7. Evaluacija
39
- -
-
-
40. Tablica 4. Plan druge radionice
OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODA
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
RADIONICA ( 13.lipnja 2011. ) 90 minuta
BLA – BLA
Vježba se provodi
tako da se učenici
podijele u parove.
Zatim počinje
njihova
komunikacija tako
što izgovaraju bla-
bla.
Ledolomac
Opuštanje
Podizanje
raspoloženja
Istraživački dnevnik
fotografija
JA GOVOR
Aktivnost započinje
tako što se učenici
podijele u grupe.
Voditelj podijeli
ploče za igru,
kartice, pijune i
kockice. Igrači redom
bacaju kocku i prema
broju na kocki pomiču
svoju figuricu po
označenom putu na ploči
upoznavanje s
JA govorom
vježbanje JA
govora
zamjena TI
govora JA
govorom
Istraživački dnevnik
fotografija
40
41. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODA
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
za igru. Kad dođu na
crveno polje (ili na drugi
način posebno
označeno) izvlače jednu
karticu i uz pomoć
povećala pročitaju
problemsku situaciju.
Zatim igraču desno do
sebe trebaju izreci JA-
poruku koja mora imati
četiri elementa (označeni
su na ploči za igru):
• OSLOVITI
OSOBU IMENOM.
• RECI SVOJE
OSJECAJE.
• RECI U CEMU JE
PROBLEM.
• RECI ŠTO ŽELIŠ
DA TA OSOBA UČINI.
Npr. Ako je igrač
izvukao karticu na kojoj
piše: NETKO TI JE
REKAO DA SI
BUDALA, može igraču
desno do sebe reci:
"Roberte, jako me ljuti
kad me tako nazivaš.
Molim te da mi tako više
ne govoriš.
Ako se suigrači slože da
je JA-poruka dobro
izrečena taj igrač
pomiče svoju figuricu za
41
42. OPIS AKTIVNOSTI CILJ AKTIVNOSTI METODA
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
jedno polje. Ako se
nečija figurica već
nalazi na polju gdje treba
doći igrač pomiče se za
jedno polje naprijed jer
na jednom polju ne mogu
biti dvije figurice. Igra je
završena kad svi igrači
dođu do kraja puta.
ZRCALO
(Prilog 8)
Ova završna
aktivnost započinje
tako što se učenici
podijele u grupice i
svatko dobije papir
s zadatkom. Učenici
trebaju završiti
priču.
Poticanje
kreativnosti
Primjena
naučenog
Zabava i
opuštanje
Istraživački dnevnik
fotografija
Drugu radionicu započela sam s aktivnosti Bla-bla. Uočila sam
da učenike ova igra zabavlja. S lakoćom su shvatili zadatak.
Nakon aktivnosti prešli smo na razgovor. Postavila sam im
nekoliko pitanja. Na pitanje kako su se osjećali i jesu li razumjeli
jedni druge bilo je raznih odgovora. Jedan je učenik rekao kako
mu je bilo zabavno pričati na ovakav drugačiji način i da iako
nije razumio što mu prijatelj govori po izrazu lica i gestama
uočio je kada je prijatelj bio ljut, tužan ili sretan.
42
43. Slika 8. Izgled ploče tijekom radionica
Druga aktivnost je bila igra Ja govor. Ovoj su se igri učenici
posebno obradovali. Nakon što sam im objasnila zadatak
započeli su s igrom. Uočila sam da je bilo nekoliko svađa tijekom
igre. Svađa između učenika i učenice je započela zbog toga jer
je smatrao da učenica vara i ne poštuje pravila. Svađa je
riješena uz moju asistenciju. Uočila sam i da su pojedini učenici
samo željeli što prije doći do cilja a ne obaviti kvalitetno
zadatak. Iako je bilo malo poteškoća zadatak je u konačnici
uspješno obavljen. Nakon zadatka započela sam kratku
raspravo o tome zašto je došlo do svađe među učenicima i
pitala sam ih što misle kako su se te svađe mogle izbjeći.
43
44. Slika 9. Učenici tijekom aktivnosti Ja govor
Završna aktivnost je bila Zrcalo. Nakon što sam im objasnila
zadatak i podijelila potrebni materijal za rad učenici su krenuli s
radom. Svidio mi se način na koji su surađivali. Na moje
oduševljenje učenici su me pozitivno iznenadili. Predložili su da
svoje odgovore odglume umjesto da ih pročitaju. Nakon što sam
prihvatila njihov prijedlog počeli su s glumom. Svi su članovi
grupe sudjelovali i nakon što je neka grupa završila s glumom
svi smo joj zapljeskali.
44
45. Slika 10. Učenici tijekom završne aktivnosti Zrcalo
Nakon aktivnosti slijedila je evaluacija. Podijelila sam učenicima
papiriće i zamolila ih da nacrtaju jedan od tri simbola, te napišu
svoje doživljaje o radionici.
Rezultati evaluacije:
- 24 učenika - 0 učenika - 0 učenika
Slika 11. Evaluacija
8. ZAKLJUČAK
45
46. Akcijsko istraživanje koje sam provela, je bilo korisno za mene,
učenike i učiteljicu. Mislim da smo puno toga jedni o drugima
saznali i uočili neke bitne sastavnice vezane uz komunikaciju.
Učenici su uočili koliko često stupaju u sukobe s prijateljima u
razredu i zašto do toga dolazi. Naučili su o govoru zmije i žirafe,
te kako mogu razvijati svoje komunikacijske sposobnosti. Mislim
da sam postigla određeni napredak u poticanju nenasilne
komunikacije među učenicima.
Važno je naglasiti kako nenasilnu komunikaciju treba poticati i
svaki pojedinac mora raditi na sebi kako bih naučio kvalitetnije
komunicirati s drugima. Komunikacija je proces koji se uči
cijeloga života. Obitelj ima važnu ulogu da od samog početka
razvoja djeteta potiče nenasilje i razvija vrijednosti kao što su
razumijevanje, mirno rješavanje sukoba, međusobno
pomaganje, Ja govor, aktivno slušanje. Škola također ima važnu
ulogu za učenike za razvoj komunikacijskih vještina. Učitelj
treba naglašavati važnost nenasilne komunikacije, te ju poticati
i razvijati među svojim učenicima. Ovim istraživanjem naučila
sam mnogo o sebi ali i o učenicima. Zanimljivo je i korisno
svako održavanje radionice. Uvijek me iznenade učenici s novim
idejama, kreativnošću, voljom za sudjelovanje i aktivnošću.
Mislim da je kvalitetna komunikacija vrijednost bez koje je teško
izgrađivati čvrste i kvalitetne odnose bez sukoba i nasilja.
Svatko bi trebao konstantno raditi na sebi, jer ako želimo učiniti
neku promjenu uvijek trebamo prvo krenuti od sebe.
46
47. Znam da zvuči gotovo nemoguće uništiti nasilje, sukobe i sve
zmijske govore koji uništavaju odnose među ljudima u
današnjem svijetu. No znajući da ne možemo promijeniti svijet,
možemo krenuti od sebe i pomoći ljudima oko sebe da izlijeće
svoje zmijske govorne mane i izbjegnu sve negativne odnose i
emocije.
Nenasilna komunikacija bi trebala postati svakodnevnica. Ali se
ne smije zaboraviti da je ona dugotrajan proces i da je osoba
koja uspije u svojim nastojanjima sposobna čuti duboke
potrebe sebe i drugih i koja kaže :
„Kada mi prilaziš vidim ljepotu, u tvom srcu i ja ti pružam svoju
ljepotu srca.“
Ovo je izvrsna osnova za izgradnju svih odnosa i životnog mira.
To postaje naš jezik života, koristeći energiju srca i riječi koji su
prozori za, kvalitetnije život o kojoj zbori pjesma Ruth
Bebermeyer„ Riječi su prozori ili zidovi“.
47
48. POPIS LITERATURE
1. Ajduković,M. ; Pečnik, N. (1994 ), Nenasilno rješavanje
sukoba, Zagreb
2. Bagić, A. ; Bognar, L. ; Uzelac, M. ( 1994 ), Budimo
prijatelji : priručnik za nenasilje i suradnju, Zagreb
3. Bognar, B. (2006 ), Akcijska istraživanja u školi
4. Bognar, L. ( 1998 ), Govor nenasilja, Osijek
5. Brajša, P. ( 1993 ), Pedagoška komunikologija, Zagreb
6. Centar za nenasilnu akciju (2009). Preuzeto srpanj 10, 2011
s http://edukacija.udrugazora.hr/wp-
content/uploads/2009/03/ja_govor.pdf
7. Čudina – Obradović, M. ; Težak, D. (1995 ), Mirotvorni
razred, Zagreb
8. Kokotović, R. Njegujete li svoju žirafu? Preuzeto 25.
Kolovoza 2011., s http://www.iqinstitut.hr/index.php?
option=com_content&view=article&id=480&Itemid=346
9. Leu, L. ( 2006 ), Nenasilna komunikacija, Osijek
10. Marshall, B. (2006 ), Nenasilna komunikacija – Jezik
života, Osijek
11. Radovanović, M. & Vidović, S. ( 2006 ) Preuzeto srpanj
20, 2011 s http://free-ri.htnet.hr
12. Shapiro, D. (1996 ), Sukob i komunikacija : Vodič kroz
labirint upravljanja sukobom, Zagreb
13. Šarenac, R. ; Ravličić, N. ; Begu, B. ( 2006 ),
Pregovaranje i pregovaračke vještine, Podgorica
14. Uzelac, M. (1997 ), Za Damire i Nemire, Vrata prema
nenasilju, Zagreb
48
49. PRILOZI
Prilog 1
Upitnik za procjenu kvalitete komunikacije među učenicima
1. Posudio/ posudila si prijatelju/ prijateljici najdražu igračku a on / ona
ti ju je vratila pokidanu. Što ćeš učiniti ?
a) Pokidat ću ja njemu/ njoj neku igračku
b) Vikat ću na njega/ nju i tužiti ga/ ju drugima
c) Bit ću tužan/ tužna ali ću mu/ joj oprostiti
d) Začuđeno ću ga/ ju upitati zašto je to napravio/ napravila
2. Ti i brat/sestra imate zajedničku sobu. Dolaziš kući i vidiš da ti je
brat/sestra razbacao/ razbacala sve tvoje stvari. Što ćeš učiniti?
a) Tužit ću ga / ju mami
b) Posvađat ću se s njim/njom
c) Reći ću mu/joj kako ne volim kada mi netko dira moje stvari i ne vrati
ih na mjesto
d) Pospremit ćeš svoju sobu
3. Zadirkivanje i izrugivanje je :
a) Loše, ne volim se rugati drugima niti volim kada se meni netko ruga
b) Zabavno
c) Ništa opasno, način zezancije
d) Nasilno ponašanje
49
50. 4. Posudiš prijateljici / prijatelju svoju bilježnicu i ona/ on ti ju zaboravi
ponijeti u školu. Kako reagiraš?
a) Govoriš joj/ mu da je glupa i da joj/ mu nikad više nećeš ništa
posuditi
b) Svakom se to može dogoditi, zamoliš ju/ ga da ti ju ponese sutra
c) Naljutim se na nju/ njega i ne pričam više s njom/ njim
d) Oprostim joj/ mu ali ju/ ga upozorim da sljedeći puta više pazi
5. Na satu likovnog prijatelj/ prijateljica ti slučajno prolije boje po
tvojim najdražim hlačama. Što ćeš učiniti?
a) Poludjet ću i tražiti da mi kupi nove hlače
b) Oprostit ću mu/ joj , to se moglo svakome dogodit
c) Izrugat ću ga/ ju pred svima i proliti malo boje i po njemu
d) Zamolit ću ga/ ju da mi pomogne obrisati boju s hlača i prihvatiti
njegovu/ njezinu ispriku
Prilog 2
PLAVE KARTICE ŽUTE KARTICE
1.DJEVOJKA :
Ti baš nisi od rijeci. Uvijek zakašnjavaš na naše sastanke.
1.DJEVOJKA :
Vidim da si zakasnio. To me jako ljuti jer osjećam da me ne
poštuješ.
2.ŽENA :
Hoću da u ovoj kući svatko radi svoj posao kao što i ja
radim
svoj.
2.ŽENA :
Željela bih da svatko u našoj kući uradi svoj posao. Tako bi
mi ostalo više vremena za odmor koji mi je jako potreban.
3.MUŽ:
To se inače protivi mojim principima, ali ovaj put sam to
morao uraditi jer su to od mene zahtijevali.
3.MUŽ :
Osjećam se poniženo i uvrijeđeno što sam to uradio
protivno
svom uvjerenju. Imam potrebu da to nekako ispravim.
4.PRIJATELJ :
Ti znaš da bi ti ja u svako doba pomogao, ali novac koji
tražiš ti ne mogu posuditi jer bi se moji jako naljutili.
4.PRIJATELJ :
Osjećam se jako neugodno jer mi je stalo da ti pomognem.
Novac koji želiš da ti posudim nije samo moj. Želio bih da
zajednički pronađemo neko rješenje.
5.TRGOVKINJA : 5.TRGOVKINJA :
50
51. Vidim i sama da sam vam manje uzvratila, ali to je samo zato
što vi niste pripremili sitan novac.
Vidim i sama da sam vam manje uzvratila i strašno mi je
neugodno što se to dogodilo, jer mi je stalo da svoj posao
obavljam korektno.
6.SIN :
Ti si mama stvarno već dosadna s tim tvojim savjetima.
Pusti me da već jednom odrastem.
6.SIN :
Mama. Jako me ljuti kad mi stalno govoriš što da radim jer
osjećam da nemaš povjerenja u mene.
7.KĆERKA:
Ti mama znaš da ja ne volim ići u kafiće, ali što mogu kad je
moje društvo uvijek tamo. Zamjerili bi mi da se izdvajam..
7.KĆERKA :
Uvijek kad s društvom uđem u kafić osjećam se neugodno
jer sam protiv cigareta i alkohola. Željela bih, mama, da ne
idem u kafić, a da ne izgubim društvo.
8.PROFESOR :
Vi ste zaista nemarni i neodgovorni đaci. Neki će se jako
iznenaditi ocjenama na kraju godine.
8.PROFESOR :
Vidim dosta loših ocjena u imeniku. Bojim se da bi neki
mogli imati slab uspjeh na kraju, a stalo mi je da moj
razred ne bude slabiji od ostalih.
9.VOZAČ :
Vi ste malo teži vozač kad ovako parkirate automobil.
Maknite taj auto da mogu izaći.
9.VOZAČ :
Vidim da je vaš auto parkiran tako da ne mogu izaći. To me
ljuti jer mi se žuri, a čekam već puni sat.
10.LIJEČNIK :
Vi se slabo brinete o svom zdravlju kad mi tek sad dolazite.
Ja sam vas lijepo upozorio da u vašim
godinama trebate barem jednom godišnje doći na pregled.
10.LIJEČNIK :
Vidim da dvije godine niste bili na pregledu. To me brine jer
se plašim da je bolest uznapredovala i da moje liječenje neće
biti uspješno.
51
