2. Zbog potrebe razmene informacija, hotelska industrija se
pokazala idealnom za usvajanje informacionih tehnologija.
Uloga informacione tehnologije u sektoru turizma je da obezbedi
nosiocima turističkih potreba informacije o brojnim elementima
turističke ponude.
3. Turisti putem internet marketinga ostvaruju direktnu
komunikaciju sa hotelijerima uz mogućnost promene zahteva za
turističkim proizvodima.
Turizam je bio vodeći sektor po obimu online prodaje 2003.
godine , u odnosu na sve druge sektore EU.
Pojava interneta olakšala je distribuciju digitalne robe i usluga,
koje se isporučuju internetom na kompjuter kupca, npr.
rezervacije soba u hotelu.
4. Stvara potrebu da se odgovori na pitanja, kako:
1. privući korisnike
2. dovesti ih ponovo
3. napraviti od njih goste
4. ih zadržati
Marketing strategijama se upravlja: odnosima sa gostima,
motivacijom atraktivnim ponudama, promocijama i
nagradama.
5. Elektronska promocija je aktivnost
prezentovanja i oglašavanja na internetu u cilju
sticanja profita.
Web marketing pruža hotelima šansu da se
popularišu preko svog web sajta.
Potrebno da se sajtovi plasiraju pretraživačima,
da bi web korisnici mogli da ih pronađu.
Nužno je poboljšati rejting sajtova kod
pretraživača.
6. Potrebno je početi sa postavljanjem jako bitnih pitanja:
1. Koji je cilj kampanje?
2. Kome je web-sajt namenjen?
3. Šta je cilj sajta?
4. Zašto je potrebno da ljudi posećuju sajt?
5. Šta se očekuje od ljudi da rade na sajtu?
6. Koje su snage, slabosti, mogućnosti i opasnosti vezane za
postojeći sajt?
7. Kako će se meriti uspeh na sajtu?
7. Faktor pozicioniranja hotela je web stranica
zasnovana na primeni GIS tehnologije.
Softverska kompanija Buuteeq pravi
interaktivne mape sa prednostima upotrebe
GIS-a za goste hotela:
1. vizuelizacija hotela preko karata, digitalnih
slika i video-sadržaja;
1. informacije vezane za udaljenost hotela od
raznih vidova transporta
8. Booking.com dostupan je na 41 svetskom jeziku i nudi ponude za
120.000 hotela u svetu koji su rangirani po zvezdicama, na sajtu
raspoređeni po ocenama gostiju od 1-10 i na svakom profilu
hotela sa desne strane postoji ocena.
Expedia.com i hotels.com specijalizovani su za kombinaciju
rezervacije hotela i avionske karte.
Eurobooking.com rezerviše smeštaj samo u zemljama Evrope.
Visitserbia.org je jedini domaći sajt preko kog se vrši
rezervacija.
9. Tripadvisor.com informiše
nove korisnike savetima i
utiscima prethodnih korisnika
hotelskih usluga. Obuhvata
utiske u vezi sa: smeštajem,
avio-kompanijom,
restoranskim uslugama i
destinacijom.
Povezan je sa sajtovima za
rezervaciju Bookingom,
Expediom i Hotelsom, pa je i
preko njega moguće izvršiti
rezervaciju.
10. Beograd po TOB-u broji 50
hotelskih kapaciteta. Strani
turisti nisu u prilici da vide
hotel drugačije, osim putem
sajta.
Pristupom na sajt, budući
gost ima uvid u: eksterijer
hotela, smeštaja, dodatnih
ponuda i to putem
fotografija, tekstova i
virtuelnih tura.
11. Holiday Inn je hotelski
brend InterContinental
Group-e i sajt beogradskog
hotela se nalazi u sklopu
oficijelnog sajta Holiday Inn-
a.
Postoji online chat opcija,
gde je moguće pitati za
nedoumice koje korisnici
imaju u vezi sa
rezervacijom, a da im se u
istom trenutku odgovori.
Sajt daje instrukcije kako
doći do hotela ukoliko gost
dolazi sopstvenim vozilom.
12. Pruža nesvakidašnju
mogućnost konekcije putem
Skayp-a i parametre za GPS.
Sajt je bogat podacima o
specijalnim ponudama koje
hotel pruža: weekend offer-
a, ponuda za venčanja i
informacije o glavnom gradu.
U zaglavlju stranice nudi
linkove za aktuelnosti koje se
tiču: besplatne večere,
besplatnog wifi-a u hotelu,
parkinga i internacionalnih
telefonskih poziva iz hotela.
13. Poseduje lepo odrađenu web
prezentaciju, gde je sve
svedeno i jednostavno. U
dnu stranice su dugmad za
sajt TripAdvisor i Facebook
like.
Pod opcijom lokacija, pored
mape su saveti kako
prepoznati pravi taksi u
Beogradu, odnosno
aerodromu, kako strani
turisti ne bi doživeli loša
iskustva prilikom prevoza.
Postoji opcija koja se zove
reč direktora , u kojoj
direktor Excelsior-a govori o
svojim iskustvima u
hotelskom poslovanju.
14. Sajt ovog hotela urađen je
na 6 svetskih jezika:
srpskom, engleskom,
ruskom, nemačkom,
francuskom i italijanskom.
Na njemu su postavljene
novosti (aktuelnosti u gradu,
hotelu), promo aktivnosti
hotela Moskva.
Zapaža se ponuda za
turističko razgledanje koje
organizuje hotel, što
predstavlja retkost u ponudi
beogradskih hotela.
15. Stranica je odrađena na
engleskom i srpskom jeziku.
Prvi deo sajta je posvećen
fotografijama, u drugom je
ponuda sa opcijama: sobe,
apartmani, restoran,
recepcija, sala za seminare.
U opciji posebna ponuda
hotel odobrava popuste
korisnicima Euro26 kartice
koju koriste studenti. U
istom delu postoje oznake za
sertifikate koje hotel
poseduje.
16. Sadrži instrukcije za dolazak,
ukoliko se pristiže sa
aerodroma ili autoputa.
Bogata galerija fotografija i
virtuelna tura nude
informacije o smeštaju.
Akcenat same prezentacije
čini restoran hotela. O
njemu ima najviše
informacija i slika, a postoji
i uvid u meni restorana i
vinsku kartu, koji su na sajtu
dati u pdf formatu.
17. Spada u grupu hotelskog
lanca Hyatt, prezentacija
hotela u Beogradu je u
sklopu glavnog sajta Hyatt-a.
Na samom vrhu se uočavaju
opcije koje su u vezi sa
korisnicima Hyatt Golden
Passport-a.
Mana sajta je činjenica da je
izgled nepregledan i ne
ažurira se pravovremeno, što
svakako nije svojstveno za
hotel tog ranga i ugleda.
18. Svake godine Web Marketing
Association dodeljuje
nagradu za najbolji sajt
hotela i smeštaja u sklopu
WebAward takmičenja.
Vrši se pregled web
prezentacija uzimajući u
obzir: dizajn, jednostavna
upotreba, copywriting,
interaktivnost, korišćenje
tehnologija, inovacije,
sadržaj.
19. Baze podataka u hotelima
uključuju skup podataka o
klijentima, dostupne su u
marketinške svrhe.
Najnoviji softver za bazu
podataka je instaliran u SHG-ovom
boutique hotelu The Lenox u
Bostonu.
SHG je ispitala fokus grupu
klijenata i dobila saznanja o
obeležjima hotela njima važnim i
očekivanjima koje imaju.
Srž je važnost posedovanja
detaljnih informacija o
klijentima.
20. Slika primene drušvenih
mreža u hotelijerstvu (kao i
ostalim granama) nimalo nije
zavidna. Veliki broj hotela ne
koristi društvene mreže na
pravilan način.
Zašto treba ih treba korisiti:
1. targetizovanost
2. merljivost
3. pristupačnost i niske cene
21. Internet promocija putem
Facebook-a može biti ubojito
marketinško oružje, ako se
nepravilno koristi.
Loša promocija može biti:
siromašan sadržaj, loše
fotografije, netačnost
informacija.
U proseku, hoteli mesečno
objave na svojim Fejsbuk
stranicama oko 32 statusa,
od čega su 1.9 linkovi, 27.8
fotografije i 1.6 video klipa.
22. Komunikacija treba biti
ležernijeg i opuštenijeg
karaktera, uz izbegavanje
formalne korporativne
komunikacije.
Važno je: uneti sve
informacije o hotelu, voditi
računa da se način
komunikacije ne menja
zavisno od twita, da bude
što manje promotivnog, a
što više korisnog sadržaja i
treba pratiti konkurenciju.
23. Preko ovog naloga, omiljene
destinacije, aktivnosti i
hoteli se dodaju u krugove i
dele sa ljudima iz krugova.
Najbitniji razlog kreiranja
Gugl Plus profila i Gugl Plus
strane za prezentaciju
hotela je što obezbeđuje
direktno pozicioniranje u
Gugl pretrazi.
Prave se krugovi koji
obuhvataju zanimljive
objekte za goste u mestu u
kom je hotel: institucije,
ustanove, organizacije,
proizvođače suvenira,
restorane.
24. Otvoren je prvi Instagram hotel
u Sidneju pod nazivom Hotel
1888. Program lojalnosti hotela
1888, bazirao je strategiju na
privlačenju popularne osobe na
Instagramu, koja ima 10.000 i
više lajkova nudeći joj
besplatno noćenje u hotelu.
Jednom mesečno, besplatno
noćenje dobija i gost koji
postavi najkreativniju
fotografiju hotela.
Zauzima treću poziciju od
mogućih 187 hotela u Sidneju
sa neverovatnih 95% lajkova.
Dobitnik je nagrade Travelers
Choice za 2014.godinu.
25. FourSquare je mobilna socijalna
mreža. Od 2014. godine ima
aplikaciju Swarm koja svakom
korisniku prikazuje šta se nalazi
u njihovoj blizini u svakom
momentu.
U slučaju da korisnik oceni
hotel, biće mu postavljeno
pitanje od strane Sworm-a
nakon ocenjivanja: "Da li želite
da ostavite savet drugima za
ovo mesto?", čime korisnik
dobija mogućnost da ostavi
komentar.
Oni sa najviše lajkova drugih
korisnika, pojavljuju se na vrhu
liste.
26. Kako bi se hoteli probili na tržištu, moraju biti prisutni na
globalnoj mreži. Srbija se još prilagođava groznici internet
marketinga.
Preko sajtova hotelskih kompanija je omogućena: online
rezervacija u vidu formulara, vizuelni prikazi enterijera putem
slika i virtuelnih tura. Zahvaljujući bazama podataka o klijanteli,
hoteli se upoznaju sa njihovim potrebama.
Treba skrenuti pažnju hotelima na otklanjanje mana u internet
promociji putem društvenih mreža.
Internet promocija u hotelima naše zemlje, mora da napreduje
kako bi dostigla svetske trendove i time stvorila visoku poziciju
na turističkom tržistu.