Kratak prikaz svih vrsta i oblika demokracije, počevši od Antičke pa sve do suvremene. Prvenstveno služi kao tekst koji pomaže u osnovnom razumijevanju pojma demokracije i njenim sinonimima.

1. Oblici demokracije
Pojam demokracije.- demos-narod, kratos-vladanje. Prvotno se javlja kod povjesničara
Herodota a označava VLADAVINU MNOŠTVA. Demos je u Antici puk a ne narod. A
građani su svi muškarci poviše 30. Huntington- Postoje 3 vala demokracije: nakon uspostave
nacion. država, II. Svj. Rata i pada Berlinsklog zida.
3 Uvjeta za demokraciju: svi trebaju biti uključeni u političko odlučivanje,oni koji vladaju
trebaju biti izabrani od naroda, vladar treba djelovati u interesu naroda.
Razlika antičke i moderne demok. u JEDNAKOSTI , antička iziskuje krajnja zbivanja a
moderna njeno provođenje.
Klasična demokracija- početak ima u Klistenovim reformama, svi muskarci povise 30 su
gradani i mogu sudjelovati. Glavno tijelo je skupstina (sastoji se od 6000 gradana), demos se
prvenstveno odnosio na siromasan puk i zene,robove..
Atena je najbolji primjer participativne demok. Jer su mogli sudjelovati svi gradani, a
odlucivalo se zdrijebom. Isegoria-jednakost govora, isonomia-jednakost po zakonu.
4 Uvjeta: javni interes-opce dobro,ne smije biti podjela na siromasne i bogate,izravna
demokracija.
Aristotel-zagovara ustavnu vladavinu,vladavinu većine na zajednicku korist. Temelj je srednji
sloj
Protektivna Demokracija-institucije trebaju cuvati ljude i stanovnistvo od mogucnosti
ugnjetavanja. Pojavljuje se kod Hobbesa, Lockea, a cilj im je zastita PRIRODNIH PRAVA
covjeka. Hobbes-zagovara monarhiju i jednakost naroda, Locke-zakonodavnu vlast i
jednakost naroda. Zak. Vlast čine zakoni doneseni u suglasnosti svih ljudi.
Prot. Demok. kasnije razvija Montesquie u trodiobnoj podjeli vlasti. Held-politika je
izdvojena od ekon,relig. i sl. i svedena na vlast stranaka i pojedinaca.
Razvojna demokracija- naglašava nužnost institucija u stvaranju aktivnog građanstva.
Predstavnici su Rousseau i Pain. Postoje 2 tipa razv. demok. Prvi je radikalni model
Rousseaua (Svi moraju imati pol. i ekon. jednakost kako nitko ne bi vladao drugim te jednaku
slobodu u vidu općeg dobra, odvajanje zak. i izvrsne vlasti) a Drugi je Johna Stuarta Milla
(zagovara snaznu demokraciju koja ce se suprostaviti birokraciji i predstavnicku vlast)
Neposredna(direktna) Demokracija- građani direktno sudjeluju u donošenju odluka, javlja
se u antici ali ne potpuno, ona je bila MARKSISTICKI ideal. ''Dok postoji ekon. nejenakost
izravna demokracija je nemoguća'', 2 Faze: socijalizam (kraj klasnih priivlegija, asimilacija
drustva i države) i Komunizam (nestanak privatnog vlasnistva i podjele rada)
Kompetitivna elititička demokracija- zagovara izbor elite koja će donositi politicke odluke
u skladu s voljom naroda-ARISTOKRACIJA u antici. Sastoji se od parlament. vlasti s jakim
izvršnim organima s tim da u parlamentu vlada STRANAČKA POLITIKA. Problem je što
DEMOKRACIJA ne može biti vođena bez organizacije i strukture, dok organizacija zahtijeva
određenu manjinu koja bi upravljala državom. Demok. nuzno prethodi Oligarhiji...
Konsocijska demokracija-međusobna suradnja između elita.
Pluralizam- zagovara da je za Demok. potrebno jako civilno društvo i konsenzus. Dijeli se na
klasičnu i neopluralizam. Klasični plur. Zagovara da moć dijele različite interesne skupine i

2. da ne postoji jedinstven centar moći, dok neopluralizam da postoji nejednakost među
interesnim skupinama koji pogoduje ELITAMA i KORPORACIJAMA.
Legalna Demokracija(nova desnica)- zagovara da je politički život stvar individualne
slobode i inicijative i da država treba biti ustanovljena radi zaštite ljudskih prava i provođenja
pravednosti. Noizick i Hayek su predstavnici. Društvo treba biti LIBERTARIJANISTIČKO i
drzava bi trebala biti samo aparat koji nadgleda društvene odnose. Drzava nema pravo
intervenirati u slobodno trziste i u opcenito zivot pojedinca.
Participativna Demokracija (nova ljevica)- zagovara participaciju tj. uključivanje velikih
masa u proces odlučivanja. Bazira se na referendumu, inicijativama...Carol Pateman je
predstavnica, kritizira liberalnu demokraciju jer svi ljudi nisu jednaki – '''neki su kriminalci''-
pa se ne moze realizirati.
Demokratska autonomija- bazira se na civilnom društvu, svi građani trebaju sudjelovati u
javnim poslovima te biti slobodni u mjeri u kojoj to ne ugrožava tuđu slobodu.
Neposredna demok. = participativna demok.
Posredna demok. = predstavnička demok.
Neposredna demok.- koristi se u Antici, u polisima je živilo malo ljudi te oni dijele iste
običaje pa je tu particip. demok. BILA MOGUĆA, Sve je ovisilo o uređenju polisa.
Danas, ljudi malo sudjeluju u neposr. demokraciji, iako je to temelj EU i UN-a te
Načelo supdidijarnosti (lat. pomoći) je načelo koje nalaže da se političke odluke moraju
dovoditi na nižem nivou (pr. neki spor između građana se mora riješiti na općinskom sudu ne
Vrhovnom)
Posredna demok.- aktualna danas u suvremenom svijetu, bazira se na tome da ljudi biraju
svoje predstavnike koji će ih zastupati u parlamentu. Predstav. demok. je prvotno nastala kao
nedemokr. eksperiment od strane monarha koji su to koristili u svoje svrhe. (Birali su
predstavnike naroda koji nisu bili za narod). Od 1789. pitanje posred. demokr. se rehabilitira
Bentham se zalaže da svaki čovjek ima pravo na jedan glas, osim zena,djece i umobolnih. A
Mill da jedan glas vrijedi više nego drugi.
Parlamentarna demokracija.- realizirana kao predsjednički (SAD) i Britanski sustav.
U SAD-u onaj ko dobije više glasova je i pobjednik, nije nužna ''većina''.
Liberalna demok.- javlja se kod teoretičara društ. ugovora, bazira se na individualnoj slobodi
čovjeka gdje on zna što je najbolje za njega. Još se navodi Gray te Mill kao moderni
liberalisti. Temelj demok. je jednakost a liberalizma sloboda, ovaj sustav se realizira
kombinavcijom ove dvije. MILL je zaslužan za ovu kombinaciju.
Deliberativna demok.- sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje raspravom.
Bazira se na diskurzivnoj etici (moralno stajalište se bazira na argumentaciji). Predstavnik je
Bessete i Habernas,Cohen. Jurgen Habermas se zalaže za uključivanje civilnog društva, osim
ekonomskog i pravnog, koji se bavi solidarnošću,. Delib. se temelji na decentralizaciji društva
koja stvara javnu sferu za rasprave. Joshua Cohen.

3. Socijal-Demokracija.- bazira se na javnom vlasništvu i planskom gospodarstvu. Uspostavili
su ga Engels i Marx, kod Marxa sve se bazira na modernoj ekonomiji i DIJALEKTIČKOM
MATERIJALIZMU (um nije temeljan ,nego potreba). Druga frakcija SocDem su
''reformistički socijalisti'' a predvodnik je Burke. Razlika između njega i Marxa je što ovaj
hoće evoluciju i promjenu sustava na temelju reformi a ne na temelju NASILJA i
REVOLUCIJE.
Kršćanska demok.- bazira se na kršćanskom nauku koji je tradicionalan i konzervativan.
Promjene se događaju na temelju enciklika koje donosi papa. Temeljna načela su:
dostojanstvo osobe,načelo solidarnosti,supsidijarnosti i opće dobro. Nakon 2.svj. rata dolazi
do osnivanja krš-demok. stranaka, a najjača je u Njemačkoj. Zalažu se za stvaranje Unije.
Digitalna demok.- temelji se na globalizmu kao paradigmi. Novi sistem, manjak je
nepovjerljivost dok je prednost jednakost i približavanje ljudi. Izravna demok. je lakše
izvediva isto kao referendumi, inicijative...(arapsko proljeće)
Poludemok.- svojom formom je demok. ali ima autoritativnih elemenata. Pr. demokratski
despoti (kontroliraju izbore) i demok. marionete (postoji vođa ali politiku vode kriminalci)
Manjine.- Kymlick, protivi se asimilaciji i zagovara toleranciju. Zalaže se za multikulturu.
Kritike demokr.- preopterecenost sustava (disproporcija između civilnog društva i političkih
odluka), pluralizam interesa (veća je vjerojatnost socijalnih konflikata) i decentralizacija