Politička učionica... Prvi dio

2. Zdravko Mršić
POLITIČKA UČIONICA

4. SADRŽAJ
I. UVOD
II. POLITIKA
III. GEOPOLITIKA
IV. GOSPODARSTVO
V. ZAŠTITA (SIGURNOST)
VI. SUSTAV UVJERENJA

6. KAKO TEKU
SVIJET I POLITIKA

8. I. UVOD

10. EVOLUCIJA I ZAJEDNIŠTVO
 Život je jedina vrijednost u materijalnom
svijetu
 Život niječe općenitost entropije
 Sve vrste imaju isto načelo postojanja
 Nastale su račvanjem novih vrsta od
postojećih putem mutacija i prilagodbe

12. GENUS HOMO
 Homo habilis 900 ccm
 Homo erectus 1.100 ccm
 Homo sapiens 1.300 ccm
 Slobodan, ugrožen i željan znanja

13. “We are beginning to untangle the complexity of the
brain,” said Thomas Mrsic-Flogel, who led the study.

14. HOMO SAPIENS
 Biološki ujednačen u vrstu 35.000 godina
 Kulturna prilagodba uporabom mozga
 Ubiquitus - ugađanje ponašanja okolišu
 Sapientia – izvor podjela unutar vrste
 Čovjek je čovjeku vuk, a vuk nije vuku vuk

16. SAPIENTIA – IZVOR RAZDORA
 Pripada li H. sapiens istoj vrsti usprkos
biološke ujednačenosti?
 Vode li “kulturne” podjele stvaranju nove
žive vrste kooptiranjem u sloj vlasti?
 Možda je riječ samo o rasi unutar vrste?
 Kad bi bar soj H. associus napustio vrstu!

18. DRUŠTVENA USKLADBA VRSTE
 Uzbunjujući kulturni ili ideološki razdor
 Globalizacija pojačala unutarnje sukobe
 Nakon tisućljeća samodostatnosti Grci,
Englezi, Mađari i Hrvati doslovce gladuju
 Upitno je zadovoljenje potreba i
ostvarenje ljudskih svrha
 Kako uspostaviti društveni sklad?

20. BIT DANAŠNJIH PROBLEMA
 Globalizacija izvedena u okrilju civilizacije
 Narodi se ne brinu dovoljno za sebe
 Svjetsko tržište i kapital sprječavaju
jačanje brige za nacionalne probitke
 Stanje diskvalificira i sadašnju ideologiju i
civilizaciju kao način uređenja društava

22. KOMUNIZACIJA
 Zajedništvo stvarano i usavršavano te
šireno govorom
 Trajno privremena vlast u krilu zajednice
 Zajedništvo i ujednačenost u društvima
 Okrupnjivanje zajednica bez zatiranja
zatečenih

25. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE
STEČEVINA EVOLUCIJE
 Evolucija proizvodi jedinke, ali prvobitno
vrste usklađenih jedinki koje se druže
 Vrste se hrane jedne drugima za opstanak
 Unutar vrsta jedinke žive u skupinama

29. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE
STEČEVINA EVOLUCIJE
(2)
 U vrstama nema kanibalizma i militarizma
 Sukobi u vrstama najčešće radi razdvajanja
životnog prostora radi više zajedništva
 Među primatima razvijena društvenost

31. ZAJEDNIŠTVO UVJET
OPSTANKA ČOVJEKA
 Čovjek se zajednički “hranio i branio”
 Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja
 Svrha religija je promicanje zajedništva
 Suvremena religija promiče nadmetanje
ili trajan civilizacijski rat među ljudima

32. ZAJEDNIŠTVO UVJET
OPSTANKA ČOVJEKA
 Čovjek se zajednički “hranio i branio”
 Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja
 Svrha religija je promicanje zajedništva
 Suvremena religija promiče nadmetanje
ili trajan civilizacijski rat među ljudima

34. NOVIJE KAMENO DOBA
 Buran razvitak tehnologije
 Udomaćenost bilja i životinja
 Sjedilački život i pitomost čovjeka
 “Ora et labora” – mir i rad:
• jednostavni i jednaki grobovi
• Bez slomljenih kostiju i smrskanih lubanja

36. CIVILIZACIJA
 Nije lijepo i uljuđeno čovjekovo vladanje
 Uspostava vlasti, koja je izvan zajednice
 Podjela i usredotočenje rada i podjela ljudi
 Uporaba pisma i pojava pismoznanskog
sloja
 Unutarnji i vanjski militarizam

38. TRAJAN MODEL CIVILIZACIJE
 6.000 godina bez promjene
 Neprekidno ratovanje i uzurpacija vlasti
 Dokle bi doprla evolucija da se životinje
tamane kao ljudi unutar vrste?
 Ishodišta središnje vlasti: hram, dvor,
forum, zajednica vlastele, riznica

40. GLOBALIZACIJA
 Govor omogućio komunizaciju čovjeka
 Pismo omogućilo trajanje civilizacije
 Neodržljivost daljnje vladavine riznice
 Globalizacija vodi prestanku civilizacije

42. TEMELJNA PODJELA U
SVIJETU sapiens je nemudro podijeljen
 Mudri Homo
 Jedni bi vladali društvom, a drugi upravljali
ili usmjerivali zajednicu iz nje same
 U civilizaciji je društvo instrument vlasti, u
zajednici je “vlast” sredstvo zajednice
 Civilizacija je neobazriva prema ljudima,
društvu i biomu

44. ŽIVOT I USTALJENOST
STANJA
 Organizmi traju dok im je stanje ustaljeno
 Tako je i s vrstama i s cijelim biomom
 Evolucija života je preobrazba jednog usta-
ljenog stanja organizama vrste u drugo
 Globalizirani svijet je organizam koji traži
ustaljenost, a ne zamahivanje njime

47. NADZORNI MEHANIZAM
 Prijamnici ili senzori bilježe promjene
diljem organizma
 Nadzorno središte određuje raspone
 Predajnici postupaju po nalogu
 Bitna brzina odziva na poremećaje

49. NOVINE U VLADANJU DRUŠTVIMA
Vladari-božanstva Bizant
Sargon iz Akada Arapski kalifat
Asirci Srednjovjekovna
Perzijska kraljevina Europa
Judejska kraljevina Narodna država
Kineska carevina Višestranačje
Drevna Grčka Jednostranačje
Republikanski Rim Socijalna država
Carski Rim Otržištena država

51. POLITIČKA ZAJEDNICA
 Područje, granice i pučanstvo
 Administrativni sustav i vojna sila
 Suverenost
 Pučanstvo ima osjećaj pripadnosti
 Pučanstvo sudjeluje u stvaranju dobra
i u razdiobi u dobrobiti

53. POLITIČKI SUSTAV
 Ustav, pisani zakoni propisi
 Nepisani zakoni i običaji
 Izborni sustav
 Svrhe političke zajednice

55. NOSITELJI VLASTI
 Nadziru djelovanje političkog sustava
 Postojanost političke zajednice, političkog
sustava i nositelja vlasti
 Uzurpacija vlasti jamčila postojanost
političkog sustava carske Kine – car je
imao “mandat nebesa”
 Politički sustav jamči opstanak političke
zajednice

57. ČETIRI NERASPLETLJIVE MREŽE
DRUŠTVENOG UTJECAJA
 Politika ili država
 Gospodarstvo
 Sigurnost ili zaštita
 Sustav uvjerenja kao temelj sustava
ljudskih vrijednosti
 Sredstva jamčenja zadovoljenja životnih
potreba i ostvarenja ljudskih svrha

59. GEOPOLITIKA I
STABILNOST PROSTORA
 Politika koja uvažava ulogu položaja, pro-
stora, okoliša i naravi pučanstva zemalja
 Karl Haushofer (1869.-1946.) smislio je
izraz Lebensraum (životni prostor)
 Politička stabilnost prostora postiže se:
dominacijom, ravnotežom ili integracijom

62. SUOČENJE CIVILIZACIJA
 Izazov otvaranja društva i suočenje sustava
 Omjer snage političkog sustava, vojne sile,
gospodarstva i sustava uvjerenja
 Razdioba prirodnog blaga, tehnologije i
organizacijske sposobnosti
 Sustavi ljudskih vrijednosti

64. TRŽIŠTE KROZ POVIJEST
 Razmjena dobara te sretište ljudi i naroda
 Razmjena mišljenja, ideja i komunikacijsko
središte
 Tržište pod nadzorom mjesnih vlasti
 Globalizacija države pretvorila u tržište, a
ljude u kupce
 Trgovci i mjenjači novca bez nadzora

66. POZIV ZA POVRATAK
ZAJEDNIŠTVU
 Život u sebi i među ljudima
 Novi svijet života za svakog čovjeka
 Vlasti nisu vladari sustava uvjerenja
 Uporaba života za zajedničko dobro
 Mukotrpna borba za svijet zajedništva
 Zamjena nadmetanja uzajamnošću
 Povratak evoluciji

69. II. POLITIKA

71. ODREDBA POLITIKE
 Javno usklađivanje raznorodnih interesa u
političkoj zajednici
 Svakom interesu dodjeljuje se utjecaj razmjeran
njegovu prinosu bogatstvu naroda
 Jedna od mreža društvenog utjecaja
 Važnost politike ili države ovisi od drugim
mrežama utjecaja
 Vezana uz vlast i suverenost te ima pokretačku
snagu, zakone i zakonitu silu

72. POSTOJANOST SUSTAVA
 Gospodarske nevolje se prve pokažu
 Ako se ne rješavaju prerastu u političke
 Politički problemi prerastu u ljudske
 Ljudski problemi ugrožavaju sigurnost sustava

73. ČIJA JE DRŽAVA?
 Države su nekad pripadale vladaru
 Bonaparte uveo pojam narodne države
 Starčević prvi tvrdio da narod ima ljudsko,
prirodno i državno pravo na samoodređenje
 Višenarodne zajednice

74. ČIJA JE DRŽAVA? (2)
 Država i ideologija
 Narodna, klasna i tržišna država
 Postojanost i nepostojanost država
 Raznolikost u poimanju pripadanja države

75. DRŽAVA KAO PODRUŽNICA
SVJETSKOG TRŽIŠTA
 Liberalizacija
 Privatizacija
 Deregulacija
 Srozavanje uloge politike, a time i države
 Neizvjesnost – propadanje ljudi i naroda

76. DRŽAVNA ZAŠTITA
Jedino država može i mora štititi:
 Ljude i narod
 Rad i vrijednost rada
 Prostor i prirodno blago
 Okoliš i klimu
 Demokraciju ili vlast naroda

77. DRŽAVE
U DUŽNIČKOM ROPSTVU
 Države imaju prostor i prirodno blago
 Prostor prodaju na svjetskom tržištu
 Ustupaju pravo iskorištavanje blaga

78. DRŽAVE
U DUŽNIČKOM ROPSTVU (2)
 U borbi za vlast političke stranke se nadmeću
bez pokrića u izvedbi javnih projekata
 Umjesto povećavanja državnih financijskih i
robnih pričuva države gomilaju dugove
 Ne mogu obavljati zadaću zaštite

79. MALA SNAGA DRŽAVA
 Političari i stranke su privrženici ideologija
 Nedostatak političke volje za vladanje
 Goloruke države ne mogu vladati prostorom
(privatizacija, deregulacija, liberalizacija)
 Siromašna država ne može vladati
 “Neovisnost” središnjih banaka

81. DRŽAVA IZMEĐU
KLADIVA I NAKOVNJA
 Prosvjedi u Tunisu: “Čija je ovo država?”
 Država između tržišta (kapitala) i naroda
 Mnoge države okrenula leđa narodu
 Unutarnji ratovi unutar 70 zemalja svijeta

82. DRŽAVA IZMEĐU
KLADIVA I NAKOVNJA (2)
 Narodi ne mogu i dalje živjeti u neizvjesnosti
 Država mora stati na njihovu stranu
 Narodi će se putem države pobrinuti za same
sebe
 Narodi se moraju početi sami “hraniti i braniti”

84. NADZOR NARODA NAD
DRŽAVAMA
 U globalnom svijetu valja smanjiti stupanj
slobode pravnim i fizičkim osobama
 Više reda – manje neizvjesnosti i zbrke
 Svijet više ne može trajati bez imalo planiranja
 Domišljena opća suradnja među narodima i
državama umjesto nasumičnosti tržišta

86. NARODI I DRŽAVE
 Države su izdržljivije od ideologija
 Narodi su otporniji i od ideologija i od
država
 Spas svijeta je u narodnoj demokraciji

89. III. GEOPOLITIKA

93. GEOPOLITIKA
 Vanjska politika koja uzima u obzir posebnost:
položaja, prostora, pučanstva
 Četiri mreže utjecaja: politika, gospodarstvo,
obrana, sustav uvjerenja
 Sredstva politike: gospodarstvo (tehnologija),
vojska i sustav uvjerenja (ljudskih prava)
 U dosadašnjem zapadnjačkom svijetu u
geopolitici bilo je najmanje čiste politike

97. GEOPOLITIKA I IMPERIJALIZAM
 Imperijalizam nije geopolitika, a ni politika
 Geopolitička strategija ili doktrina i stvarnost
 Savjetnici utjecajniji od političara
 Ideja i ideologija: primjeri Izrael; Iran

101. DOKTRINA I STVARNOST
 Huntington, Brezinski, Kissinger, Bilderberg
 Pogrešna strategija (poslije II. Svjetskog rata,
kraljevski Iran, poslije Berlinskog zida, Irak,
Afganistan, Indija)
 Izostanak strategije (pojava Nacionalnog
socijalizma)
 Uspjela strategija: doktrina ljudskih prava kao
sredstvo rata

103. GLOBALIZACIJA
 Čimbenici globalizacije: transnacionalne
korporacije (kapital), tehnologija i države
 Neo-”konzervativizam”
 Kraj povijesti i geografije?
 Liberalistička globalizacija nijekanje geopolitike

105. NARODNA DEMOKRACIJA
 Omogućuje narodu da upravlja državom
 Uvažava posebnosti prostora i pučanstva
 Omogućuje vođenje geopolitike
 Unosi više reda u svijet
 Onemogućuje provedbu imperijalističkih
nakana