2. INDIVIDUALIZAM
• Metodološki individualizam – pojedinac kao jedinica
analize
• Adam Smith – sebični pojedinac i društvena korist –
nevidljiva ruka tržišta
• Ekonomski čovjek – utilitarizam: načelo korisnosti
(Bentham) – zadovoljstvo i bol
• Liberalnoindividualističke teorije: F. von Hayek i R.
Nozick
2
3. Teorija racionalnog izbora
• Racionalni akter, koji proračunava troškove i koristi.
Problem "slobodnih jahača" ili "švercera" (free
riders): Mancur Olson, Logika kolektivnog
djelovanja, neracionalnost priključenja
organizacijama koje ne donose korist samo
članovima. Zatvorenikova dilema
3
4. Biheviorizam
• Biheviorizam – pokret u političkoj znanosti
nakon 2. svjetskog rata i polazište u
proučavanju politike: istražuje se političko
ponašanje - što pojedinci doista čine, kako se
ponašaju kao glasači, članovi udruga, koje su
njihove osobne potrebe i motivi.
• Mjerenje - promatranje, ankete, intervju.
Politologija kao stroga znanost
4
5. Interpretativna sociologija
• Oblik individualističke analize koji odbacuje
biheviorističko polazište da je dovoljno proučavati
individualno ponašanje (potrebe i motive pojedinca), te
tvrdi da bi se trebalo baviti značenjima koja su u pozadini
djelovanja. Iskustva i percepcije pojedinca mogu postati
primjerenim predmetom proučavanja ako razumijemo
kako ljudi shvaćaju svoja svakodnevna iskustva i kako to
utječe na način na koji oni djeluju, kako se ponašaju u
interakcijama s drugima.
5
6. ELITIZAM
• Elita i masa kao osnovne i trajne odrednice politike i
političkog života
• Vilfredo Pareto, Rasprava o općoj sociologiji (1916) –
instinkt kombinacije (inventivnost) i instinkt postojanosti
agregata (konzervativna sklonost), cirkulacija elita –
"povijest je groblje aristokracija", lavovi i lisice
• Gaetano Mosca, Vladajuća klasa (1896) – manjina
vladajuća klasa, organizacijska nadmoć, aristokratska
(zatvorena) i demokratska (otvorena) elita
• Robert Michels – željezni zakon oligahije u demokratskoj
organizaciji
• Ch. Wright Mill, Elita vlasti (1956) – u SAD oligarhijska elita:
korporacije, vojska federalna vlast, unutarnja cirkulacija,
obrazovanje, način života, vrijednosti 6
7. PLURALIZAM
• Uvjerenje da je raznolikost dobra, da se društvo sastoji
od različitih grupa. Pojedinac kao član različitih grupa
• Demokratsko društvo – disperzija moći, nehijerarhijska i
kompetitivna raspodjela
• R. Dahl (1956), Tko vlada (1961), nema elite, složena
struktura moći - poliarhija
• Država samo jedno od udruženja, djeluje reaktivno na
djelovanje interesnih grupa
• Neopluralizam – sve grupe nemaju jednak pristup
političkom procesu; povlaštene grupe - novac
7
8. Demokratski elitizam
• Teorija demokratskog elitizma – Schumpeter:
demokracija je metoda izbora političkih vođa;
političko tržište
• Ekonomska teorija demokracije – Anthony Downs:
političke stranke i birači kao sudionici na političkom
tržištu, kao što poduzeća i kupci se sreću na
ekonomskom tržištu, nastoje postići najbolji ishod
8
9. Strukturalizam i strukturacionizam
• Strukturalizam – proučavanje struktura koje uglavnom
djeluju neovisno o motivima i očekivanjima pojedinaca
• Strukturacionizam – Giddens: strukture su proizvodi
svakodnevnih interakcija pojedinaca jednih s drugima i
s institucijama svakodnevna života s kojima su u
dodiru. Strukture se reproduciraju i rutinom i putem
djelovanja pojedinaca kad glasaju, prosvjeduju, ili
djeluju na uobičajeni način. Strukture društveno
konstituiraju ljudi koji se angažiraju u društvenoj praksi.
One se ne mogu svesti na individualne motive i akcije,
jer nadživljuju individualne aktere.
9
10. Funkcionalizam
• Nastoji otkriti uvjete potrebne za održavanje,
modernizaciju i stabilnost društvenih i političkih
sustava. Radi se o načinima na koje se pojedince
odgaja za uloge i kako se oni u težnji za
ostvarenjem svojih društveno sankcioniranih ciljeva
prilagođavaju promjenjivim okolnostima.
• Parsons: AGIL shema: adaptacija (poticanje rasta),
postizanje ciljeva (ključan politički sustav),
integracija, održanje obrazaca ponašanja
(socijalizacija)
10
11. MARKSIZAM
• Marx – materijalističko shvaćanje povijesti; teorija klasa,
vladajuća i podređena klasa
• klasna dominacija – kontrola proizvodnih resursa –
vlasništvo
• Tri tipa strukture (Althusser): tehnološka struktura
(tehnološki razvoj), vlasnička struktura (konvencije),
klasna struktura (klasni sukob)
11
12. KOMUNITARIZAM
Pojedinac je dio društva i ne može biti usamljen i
sebičan. Zamisao o nekom Robinsonu je posve
kriva, jer pojedince povezuju različite spone –
prijateljstva, povjerenja, obveze, mreže moći.
Zajednica je viša vrijednost jer je pojedinac njezin
dio. Komunitarizam je stekao popularnost i na
ljevici – Blair i na desnici – Berlusconi.
- R. Rorty, A. Etzioni
12
