Merima dzananovic

1. Merima Džananović

2. Što je selekcija te koje životinje biramo za
selekciju
 Selekcija je uzgojni postupak kojim uzgajatelj ili selekcionar odabire
roditelje sljedećih generacija.
 Za selekciju biramo životinje boljih proizvodih sposobnosti:
1. mlijecnost
2. brzi rast
3. bolja mlijecnost
 Selekcijom se dobijaju potomci sa više pozitivnih , a manje negativnih
svojstava.

3. Koja su to svojstva za selekciju
 Svojstva za selekciju dijelimo u dvije grupe i to:
1. Opća svojstva
2. Specijalna svojstva za selekciju
 Opća svojstva su zajednicka za sve vrste domaćih životinja, te u opća
svojstva ubrajamo:
- Vanjski izgled, temperament (ćud), iskorištavanje hrane (konverzija),
dozrelost, spolnost, kondicija i konstitucija.
 Specijalna svojstva se nalažu za pojedine vrste domaćih životinja.

4. Vanjski izgled
 Vanjski izgled domaćih ali i ostalih životinja pogoduje čvrsta građa
kostura znači dobro zdravlje i otpornost.
 Prema vanjskom izgledu možemo ocijeniti o kojem se tipu životinje
radi npr. (radni,mliječni,tovni tip)
 Najčešće životinju promatrajući njen oblik možemo preopoznati po
karakteristikama glave: glave, vrata, kože, trbuha itd.

5. Temperament životinja
 To je uzbudljivost i osjetljivost živčanog sustava životinja.
 Postoje vanjski i unuštrasnji podražaji životinja.
 Na unutrašnje područje utječu spolne žlijezde, pa su zato onda
mužijaci aktivniji i živahniji nego ženke.
 Temperament može biti:
- Izrazito živahan,
- Normalno živahan,
- Miran

6. Narav ili ćud životinje
 Ćud je izraz duševnog života i psihickog stanja životinje.
 Ćud se može naslijediti, te tako životinje mogu biti dobroćudne i
zloćudne.
 Dobroćudnost se očituje u privrženosti i poslušnosti te životinje.
 Zloćudnost se očituje u nepovjerljivosti, neposlušnosti i agresivnosti.

7. Iskorištavanje hrane
 Životinje vrlo dobro iskorištavaju hranu i hranjive tvari iz hrane.
 One te hranjive tvari preusmjeravaju u mlijeko, meso i jaja gdje daju
bolju kakvoću tim tvarima ali i bolji kvalitet i veću količinu.

8. Dozrelost
 O dozrelosti životinja ovisi brzina tjelesnog razvoja i dobnjihova
uključivanja u proizvodnju.
 Ranozrele životinje ranije mijenjaju zube, ranije ulaze u pubertet ,
imaju kraću gravidnost.
 Isto tako i hranidba može utjecati na raniju dozrelost.

9. Plodnost
 To je sposobnost rađanja što brojnijeg potomstva i temelj uspješnog
stočarstva.
 Plodnost muških i ženskih životinja procjenjuje se prema:
- Dobi prve oplodnje,
- Razdoblju od poroda do oplodnje,
- Međuporođajnom razdoblju,
- Redovitosti prasenja,
- Broju porođaja,
- Broju i postotku oplođenih zenskih zivotinja,
- Broju živorođene prasadi ili janjadi u leglu.

10. Kondicija
 Kondicija je vanjski izgled i prehrambreno stanje zivotinja.
 Postoji više vrsta kondicija, a neke od njih su: raspolodna, tovna, radna
i izložbena.
 U rasplodnoj kondiciji životinje su normalno uhranjene, a to se postiže
pravilnom hranidbom.
 Tovna kondicija postiže se obilnom hranidbom po volji.
 Izložbena kondicija je slicna rasplodnoj.

11. Konstitucija
 Način reagiranja zivotinja na negativni vanjski utjecaj.
 To je nasljedno uvjetovana otpornost u koju ubrajamo:
- Nepovoljnim vanjskim utjecajima,
- Vlastitim proizvodnim aktivnostima.

12. Vrste Konstitucije
 Snažna Konstitucija,
 Gruba Konstitucija,
 Fina Konstitucija,
 Profinjena Konstitucija,
 Limfatična Konstitucija.