5. Elektronska pošta
Elektronska pošta, e-pošta, imejl, mejl (engl. e-mail)
su različiti nazivi za mrežni servis koji omogućava
slanje i primanje poruka raznovrsnog sadržaja.
Ime predstavlja analogiju tradicionalnoj pošti, pri
čemu poštansko sanduče zamenjuju serveri, na
kojima se e-pošta „čuva“ dok je korisnik ne
preuzme.
6. Elektronska pošta
Prvi program za
razmenu poruka
između dva računara
napisao je Rej
Tomlison 1971.godine.
Tada je internet mreža
bila mreža od nekoliko
desetina računara u
SAD.
Danas je elektronska pošta vodeći servis na internetu, i
u svetu je koristi oko milijardu ljudi.
7. Elektronska pošta
E-adresa ili adresa elektroničke pošte sastoji se iz dva
dela:
ppetrovic@neobee.com
deo ispred znaka @ je lokalni
deo adrese i najčešće označava
korisničko ime primaoca
deo iza znaka @ je ime
internet domena na koju će se
poslati poruka
@ je at-znak, majmunčić, majmunski
znak, manki (od engleske reči monkey)
8. Elektronska pošta
Svaka poruka elektronske pošte se sastoji iz zaglavlja i tela.
Zaglavlje nosi, između ostalog, sledeće podatke:
adresu i ime pošiljaoca
adresu primaoca
adresu servera preko kojeg je poruka poslata kao i servera koji su
prosleđivali poruku na njenom putu do odredišta
datum slanja
ime programa koji je korišćen za slanje poruke
adresu na koju će se slati odgovor, po naznaci samog pošiljaoca
prioritet itd.
Telo poruke se može sastojati iz više delova, u zavisnosti od toga
da li se sa tekstom poruke šalju i datoteke.
9. Elektronska pošta
Korišćenje elektronske pošte je ugroženo od strane četiri pojave:
bombardovanjem porukama,
spamom,
pokušajima preuzimanja ličnih podataka
i prenošenjem virusa.
Pod pojmom „spam“ se podrazumeva
slanje neželjenih poruka koje služe za
reklamiranje određenog proizvoda ili
usluge. Pošto je slanje e-pošte praktično
besplatno i predstavlja vrlo jeftin način
reklamiranja, dnevno se pošalje više
stotina miliona takvih poruka širom sveta.
10. Elektronska pošta
Virusi mogu dolaziti u različitim oblicima putem elektronske pošte, ali
se ciljni računar najčešće zarazi zahvaljujući nepažnji korisnika.
Poruka koja sadrži virus je sama po sebi najčešće nemoćna da
napravi ikakvu štetu, ali ukoliko korisnici nepažljivo otvaraju svaku
vrstu sadržaja može doći do aktiviranja virusa.
Današnji serveri za elektronsku poštu obično imaju ugrađenu
antivirusnu i antispam zaštitu koja sprečava neželjene poruke da
uopšte dođu do sandučeta primaoca i umesto njih se obično šalju
obaveštenja o prepoznatim virusima.