Recenicni i pravopisni znakovi

  • 4,030 views
Uploaded on

Pregled pravilne upotrebe rečeničnih i pravopisnih znakova.

Pregled pravilne upotrebe rečeničnih i pravopisnih znakova.

More in: Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
4,030
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
22
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Rečenični i pravopisni znakovi
  • 2. Rečenični znakovi
    TOČKA
    Pišemo:
    na kraju izjavne rečenice: Predstava počinje u 20 sati.
    na kraju naslova, podnaslova i natpisa kada u tekstu dolaze jedan iza drugoga: Kazalište ZeKaem. Ivan Kušan. Koko u Parizu
    iza naslova koji je smješten u isti redak s tekstom: Hrvatski pravopis. U pitanju je jedan od temeljnih jezičnih priručnika.
    Ne pišemo:
    iza crtice ili trotočja (kao znaka nedovršenog iskaza): Još malo… pa će stići. Stigli su – nisu lagali.
    iza naslova novina, knjiga, članaka: Književni vremeplov, Jutarnji list
    kada je naslov puna rečenica: Opet poskupljenje struje
     
    UPITNIK
    Pišemo:
    na kraju upitne rečenice: Idemo li sutra u kino?
    Ne pišemo:
    na kraju neupravnog govora: Pitali su nas idemo li sutra u kino.
     
    USKLIČNIK
    Pišemo:
    iza uskličnih riječi i rečenica: Jao! Odlično! - Na početku pisma: Poštovani! Draga bako!*
     
    UPITNIK I USKLIČNIK / USKLIČNIK I UPITNIK
    Pišemo kada želimo jače naglasiti pitanje (Mislili su na mene?!), odnosno usklik (Mislili su na mene!?).
     
    TOČKA SA ZAREZOM: Hijerarhijski između točke i zareza: To je bilo sve; dalje smo mogli samo čekati.
     
    DVOTOČJE
    Pišemo:
    Pri nabrajanju: Bili su prisutni svi simptomi: slabost, vrtoglavica, umor, dezorijentiranost.
    Pri objašnjavanju nekog dijela teksta: Sve je i dalje isto: nema poštovanja i reda.
    Ne pišemo:
    Kada se nabrajanje prirodno uklapa u rečenicu: Planirali smo obići Ilicu, Jelačićev trg i Zrinjevac.
     
    *Ukoliko ne želimo posebno naglasiti obraćanje, stavljamo zarez: Poštovani, obraćam Vam se sa sljedećom molbom […]
  • 3. TROTOČJE: Označava prekinutost dijela rečenice ili cijele rečenice: Pa… mislio sam da ćemo stići… 
    CRTICA
    Stanka između dijelova teksta, dulja od zareza: Prolazili su dani – smjenjivala su se godišnja doba.
    U tiskanom tekstu koristi se umjesto navodnika u upravnome govoru: – Pitali ste za mene? – upita on.
     
    SPOJNICA
    Pravopisni znak; njome označavamo dijelove riječi koji se ne izgovaraju kao cjelina: mo-ja ku-ća
     
    NAVODNICI
    Služe za bilježenje upravnoga govora:
    Upravni govor na prvom mjestu:
    „Laku noć do sutra“, šapnula mi je.
    „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ upitala je. „Hajdemo na spavanje!“ povikala je.
     
    Upravni govor na drugom mjestu:
    Šapnula mi je: „Laku noć do sutra.“
    Upitala je: „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ Povikala je: „Hajdemo na spavanje!“
     
    Upravni govor podijeljen na dva dijela:
    „Laku noć“, šapnula mi je, „do sutra.“
    „Hoćemo li“, upitala je, „uskoro na spavanje?“ „Hajdemo“, povikala je, „na spavanje!“
     
    Pri navođenju nekog naziva, navodnici se mogu staviti, ali i ne moraju:
    Planiramo pogledati dramu „Leda“. Planiramo pogledati dramu Leda. Planiramo pogledati dramu Leda.
     
    Nazivi ustanova pišu se u navodnicima samo ako su u N: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; u G se pišu bez
    navodnika: Leksikografski zavod Miroslava Krleže.
     
    POLUNAVODNICI
    Pojavljuju se unutar upravnoga govora: „To ti je bila 'mudra' odluka“, rugali su mu se.**
    **Umjesto polunavodnika, u tiskanom se tekstu (ili pri pisanju na računalu) mogu upotrijebiti i kosa slova (kurziv): „To ti je bila mudra odluka“, rugali su mu se.
  • 4. ZAREZ U JEDNOSTAVNOJ REČENICI
    Pišemo:
    Pri nizanju, naknadnom dodavanju i suprotnosti.
    Pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 3. listopada 2011.
    Pri pisanju vokativa: Ljudi, počela je jesen!
    Pri isticanju: Idemo na izlet, i to u Dubrovnik!
    Pri nizanju bibliografskih jedinica: Dujmović-Markussi, Književni vremeplov 3, Profil International, Zagreb, 2011.
    Ne pišemo:
    Pri pisanju mjesta s prijedlogom u: U Zagrebu 3. listopada 2011.
  • 5. Pravopisni znakovi
    TOČKA: Iza većine kratica: i sl., tzv., itd., dr., god./g.Iza rednih brojeva: 7., 8., 33., XX.***
     
    ZAREZ: Pri pisanju brojeva: 18,6 % 5,200
     
    DVOTOČJE: Za označavanje omjera: 4 : 3, 1 : 1
     
    CRTICA
    Umjesto prijedloga od/do: Radno vrijeme: 8 – 14 sati.
    Udaljenost između mjesta: Zagreb – Rijeka
    Smjer kretanja: Tramvaj vozi na relaciji: Prečko – Borongaj.
     
    SPOJNICA
    Označava da dijelovi sastavljeni tim znakom čine cjelinu: Smail-aga, rak-rana, Ivana Brlić-Mažuranić, crno-bijelo, C-vitamin, PP-prezentacija
    Upotrebljava se pri sklonidbi kratica: Obljetnica HAZU-a, 90-ih godina prošloga stoljeća.
    Povezuje riječi pri pisanju brojeva: 16-godišnjak
    Povezuje rastavljene dijelove riječi (kod prenošenja u novi redak).
    ***Ukoliko je jasnoća potpuna, npr. pri pisanju godina: 1838–1881 ili u popisu broja stranica: str. 12–18, točka se ne mora pisati.