Recenicni i pravopisni znakovi
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Recenicni i pravopisni znakovi

on

  • 4,282 views

Pregled pravilne upotrebe rečeničnih i pravopisnih znakova.

Pregled pravilne upotrebe rečeničnih i pravopisnih znakova.

Statistics

Views

Total Views
4,282
Views on SlideShare
4,282
Embed Views
0

Actions

Likes
1
Downloads
18
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Recenicni i pravopisni znakovi Recenicni i pravopisni znakovi Presentation Transcript

    • Rečenični i pravopisni znakovi
    • Rečenični znakovi
      TOČKA
      Pišemo:
      na kraju izjavne rečenice: Predstava počinje u 20 sati.
      na kraju naslova, podnaslova i natpisa kada u tekstu dolaze jedan iza drugoga: Kazalište ZeKaem. Ivan Kušan. Koko u Parizu
      iza naslova koji je smješten u isti redak s tekstom: Hrvatski pravopis. U pitanju je jedan od temeljnih jezičnih priručnika.
      Ne pišemo:
      iza crtice ili trotočja (kao znaka nedovršenog iskaza): Još malo… pa će stići. Stigli su – nisu lagali.
      iza naslova novina, knjiga, članaka: Književni vremeplov, Jutarnji list
      kada je naslov puna rečenica: Opet poskupljenje struje
       
      UPITNIK
      Pišemo:
      na kraju upitne rečenice: Idemo li sutra u kino?
      Ne pišemo:
      na kraju neupravnog govora: Pitali su nas idemo li sutra u kino.
       
      USKLIČNIK
      Pišemo:
      iza uskličnih riječi i rečenica: Jao! Odlično! - Na početku pisma: Poštovani! Draga bako!*
       
      UPITNIK I USKLIČNIK / USKLIČNIK I UPITNIK
      Pišemo kada želimo jače naglasiti pitanje (Mislili su na mene?!), odnosno usklik (Mislili su na mene!?).
       
      TOČKA SA ZAREZOM: Hijerarhijski između točke i zareza: To je bilo sve; dalje smo mogli samo čekati.
       
      DVOTOČJE
      Pišemo:
      Pri nabrajanju: Bili su prisutni svi simptomi: slabost, vrtoglavica, umor, dezorijentiranost.
      Pri objašnjavanju nekog dijela teksta: Sve je i dalje isto: nema poštovanja i reda.
      Ne pišemo:
      Kada se nabrajanje prirodno uklapa u rečenicu: Planirali smo obići Ilicu, Jelačićev trg i Zrinjevac.
       
      *Ukoliko ne želimo posebno naglasiti obraćanje, stavljamo zarez: Poštovani, obraćam Vam se sa sljedećom molbom […]
    • TROTOČJE: Označava prekinutost dijela rečenice ili cijele rečenice: Pa… mislio sam da ćemo stići… 
      CRTICA
      Stanka između dijelova teksta, dulja od zareza: Prolazili su dani – smjenjivala su se godišnja doba.
      U tiskanom tekstu koristi se umjesto navodnika u upravnome govoru: – Pitali ste za mene? – upita on.
       
      SPOJNICA
      Pravopisni znak; njome označavamo dijelove riječi koji se ne izgovaraju kao cjelina: mo-ja ku-ća
       
      NAVODNICI
      Služe za bilježenje upravnoga govora:
      Upravni govor na prvom mjestu:
      „Laku noć do sutra“, šapnula mi je.
      „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ upitala je. „Hajdemo na spavanje!“ povikala je.
       
      Upravni govor na drugom mjestu:
      Šapnula mi je: „Laku noć do sutra.“
      Upitala je: „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ Povikala je: „Hajdemo na spavanje!“
       
      Upravni govor podijeljen na dva dijela:
      „Laku noć“, šapnula mi je, „do sutra.“
      „Hoćemo li“, upitala je, „uskoro na spavanje?“ „Hajdemo“, povikala je, „na spavanje!“
       
      Pri navođenju nekog naziva, navodnici se mogu staviti, ali i ne moraju:
      Planiramo pogledati dramu „Leda“. Planiramo pogledati dramu Leda. Planiramo pogledati dramu Leda.
       
      Nazivi ustanova pišu se u navodnicima samo ako su u N: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; u G se pišu bez
      navodnika: Leksikografski zavod Miroslava Krleže.
       
      POLUNAVODNICI
      Pojavljuju se unutar upravnoga govora: „To ti je bila 'mudra' odluka“, rugali su mu se.**
      **Umjesto polunavodnika, u tiskanom se tekstu (ili pri pisanju na računalu) mogu upotrijebiti i kosa slova (kurziv): „To ti je bila mudra odluka“, rugali su mu se.
    • ZAREZ U JEDNOSTAVNOJ REČENICI
      Pišemo:
      Pri nizanju, naknadnom dodavanju i suprotnosti.
      Pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 3. listopada 2011.
      Pri pisanju vokativa: Ljudi, počela je jesen!
      Pri isticanju: Idemo na izlet, i to u Dubrovnik!
      Pri nizanju bibliografskih jedinica: Dujmović-Markussi, Književni vremeplov 3, Profil International, Zagreb, 2011.
      Ne pišemo:
      Pri pisanju mjesta s prijedlogom u: U Zagrebu 3. listopada 2011.
    • Pravopisni znakovi
      TOČKA: Iza većine kratica: i sl., tzv., itd., dr., god./g.Iza rednih brojeva: 7., 8., 33., XX.***
       
      ZAREZ: Pri pisanju brojeva: 18,6 % 5,200
       
      DVOTOČJE: Za označavanje omjera: 4 : 3, 1 : 1
       
      CRTICA
      Umjesto prijedloga od/do: Radno vrijeme: 8 – 14 sati.
      Udaljenost između mjesta: Zagreb – Rijeka
      Smjer kretanja: Tramvaj vozi na relaciji: Prečko – Borongaj.
       
      SPOJNICA
      Označava da dijelovi sastavljeni tim znakom čine cjelinu: Smail-aga, rak-rana, Ivana Brlić-Mažuranić, crno-bijelo, C-vitamin, PP-prezentacija
      Upotrebljava se pri sklonidbi kratica: Obljetnica HAZU-a, 90-ih godina prošloga stoljeća.
      Povezuje riječi pri pisanju brojeva: 16-godišnjak
      Povezuje rastavljene dijelove riječi (kod prenošenja u novi redak).
      ***Ukoliko je jasnoća potpuna, npr. pri pisanju godina: 1838–1881 ili u popisu broja stranica: str. 12–18, točka se ne mora pisati.